ZAGREB
Premijerka Jadranka Kosor danas je naglasila kako vlada od banaka zahtijeva da se problem velikog povećanja rata na stambene kredite u švicarskim francima riješi približavanjem iznosa rate visini u trenutku podizanja stambenog kredita, ističući da ispod tog zahtjeva Banski dvori neće ići. "Ono što je vlada tražila od banaka, i to je minimum ispod kojega nećemo ići, sadrži se u činjenici da je naš cilj kroz mjeru usmjerenu na kamatnu stopu približiti iznos rate visini koju je rata imala prije ove izvanredne i neočekivane visine rate, odnosno u trenutku uzimanja stambenog kredita", izjavila je Kosor na sjednici Vlade. Minimum koji vlada traži, istaknula je, jest da se rata fiksira u kunama po fiksnom tečaju od 5,8 kuna ili manje, a da banke razliku anuiteta između stvarnog plaćanja i plaćanja po definiranom fiksnom tečaju evidentiraju kao odgođeno beskamatno potraživanje. Rok trajanja tog odgođenog beskamatnog potraživanja bio bi deset godina, do kada je, rekla je Kosor, realno očekivati da su moguće promjene tečaja švicarskog franka koje bi poništile ove tečajne razlike. Naglasila je da vlada traži smanjenje kamatne stope na kredite u "švicarcima" prema razini kamata s kojima su krediti i odobravani, najavivši u tom smislu i izmjene Zakona o porezu na dohodak. Prema važećem Zakonu kamate ne mogu biti manje od 4 posto, pa će vlada, vjerojatno već na idućoj sjednici, pristupiti izmjenama tog zakona, odnosno donijeti uredbu sa zakonskom snagom kojom bi se smanjile te stope. Premijerka vjeruje da će vlada, u okviru iznesenog zahtjeva, s bankama uskoro, odnosno nakon 15. kolovoza, potpisati novi dokument, vjerojatno memorandum. "Vjerujem da će tome svi pristupiti, a ako bude onih koji neće mi imamo i druge instrumente na koje smo spremni", poručila je Kosor. Iz dosadašnjih razgovora s bankarima, dodala je, može se naslutiti da će se taj dogovor (memorandum) odnositi već na slijedeću ratu građanima, te da će banke same klijente pozivati na dogovore u postavljenom okviru.
ZAGREB
Hrvatska vlada danas je odlučila izdvojiti ukupno milijun i 250 tisuća kuna kao humanitarnu pomoć stanovništvu pogođenom sušom na rogu Afrike, te 750 tisuća kuna u hrani i lijekovima za pomoć stanovništvu Libije. Usvojenim zaključkom vlada je odobrila Hrvatskom Caritasu milijun kuna za pružanje humanitarne pomoći stanovništvu na rogu Afrike, s pozicije proračunske zalihe, dok je 250 tisuća kuna odobreno hrvatskom uredu UNICEF-a za pomoć afričkoj djeci, s proračunske pozicije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković naglasio je da je rog Afrike teško pogođen sušom zbog koje se 11 milijuna tamošnjih ljudi, od čega 3,5 milijuna djece, nalazi u krajnje dramatičnoj situaciji. "Ova odluka pokazuje Hrvatsku u svjetlu kakvo i treba biti - da vodimo računa o onima koji imaju teškoće da uopće prežive", poručio je ministar. Vlada je prihvatila prijedlog njegova ministarstva o pružanju humanitarne pomoći Libiji u obliku slanja humanitarne pošiljke s osnovnim prehrambenim proizvodima i lijekovima u iznosu od 750 tisuća kuna. Donijela je odluku o otpisu dospjelih i nedospjelih potraživanja prema 536 razvojačenih pripadnika HV-a, odnosno korisnika kredita po programu zapošljavanja razvojačenih hrvatskih branitelja, i to u iznosu od 59,1 milijun kuna. Ministar branitelja Tomislav Ivić rekao je da je riječ o braniteljima s poteškoćama u otplati kredita, izazvanih smrću, bolešću ili teškom socijalnom situacijom.
ZAGREB
Vlada je danas donijela odluku o pokretanju postupka za sklapanje ugovora o jamstvu između Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za projekt nadogradnje hrvatskog sustava za upravljanje zračnim prometom (CroATMS) i odluku o pokretanju postupka za sklapanje ugovora o zajmu između Hrvatske kontrole zračne plovidbe i EBRD-a za taj projekt. Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta izvijestio je da je riječ o projektu koji će Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe omogućiti da ostane lider u svojoj djelatnosti u regiji i uskladiti je s europskim standardima. Predviđeni zajam EBRD-a iznosi 47 milijuna eura, s rokom otplate od 12 godina i počekom od tri i pol godine, s kamatnom stopom EURIBOR plus 1 posto marže, rekao je Kalmeta. Prema njegovim riječima, broj preleta zrakoplova preko Hrvatske u značajnom je porastu – 10 posto u 2010. u odnosu na 2009. godinu, a sličan porast nastavlja se i ove godine.
ZAGREB
Predsjednik SDP-a Zoran Milanović izjavio je danas, komentirajući rast švicarskog franka koji je jučer dosegnuo 6,72 kune, kako je Vlada trebala puno ranije i puno agilnije pristupiti razgovoru s bankama. Izlaska iz sadašnjeg stanja nema bez gospodarskog rasta, većih plaća, sigurnijih radnih mjesta te bez buđenja Hrvatske , poručio je Milanović iz sjedišta svoje stranke. Po njegovom mišljenju „sve ovo do sada samo su mjere spasa, a to nije hrvatska budućnost“. Banke moraju također nešto zaraditi i ne smiju biti na gubitku, kazao je čelnik SDP-a dodajući međutim i kako „činjenica ostaje da su u cijeloj priči banke jedini dobitnik“. Balast odgovornosti i rizika treba na neki način pravednije rasporediti, ocijenio je Milanović dodavši međutim kako „Vlada u tome kasni“. Upitan da prokomentira sporni ugovor koji predviđa povrat samostana u Dajli i vrijednog zemljišta talijanskim benediktincima, Milanović je uzvratio kako jedino pitanje koje ga zanima jest „zašto je Hrvatska dala nešto što pripada hrvatskoj državi, a što nije morala dati“. U crkvene stvari se, kako je kazao, ne želi miješati jer „onog trenutka kad to postane crkvena imovina o tome odlučuju crkvena tijela“.
SPLIT
Primopredaja dužnosti zapovjednika Obalne straže RH između dosadašnjeg zapovjednika viceadmirala Zdravka Karduma i novog zapovjednika kapetana bojnog broda Marina Stošića, održana je danas u kabinetu ministra obrane Davora Božinovića, te potom i u Zapovjedništvu Hrvatske ratne mornarice (HRM) u Splitu, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH (MORH). Ministar obrane Davor Božinović zahvalio je admiralu Kardumu na dosadašnjem radu, posebice na najvišim dužnostima zapovjednika HRM-a, a potom i zapovjednika Obalne straže koje je obnašao, dok je novom zapovjedniku kapetanu Stošiću zaželio uspjeh na novoj dužnosti. Obalna straža RH jedna je od postrojbi Hrvatske ratne mornarice, čija je namjena zaštita prava i interesa RH na moru, odnosno suzbijanje i sprječavanje terorizma, organiziranog međunarodnog kriminala i širenja oružja za masovno uništenje, suzbijanje piratstva i drugih oblika korištenja otvorenog mora u ne miroljubive svrhe, osiguranje sigurnosti plovidbe, akcije traganja i spašavanja, zaštita morskog okoliša, prirode i kulturne baštine te nadzor morskog ribarstva. U svom radu surađuje s drugim snagama HRM-a, OS RH te drugim državnim tijelima i institucijama. U svom sastavu ima četiri ophodna broda, brod za spašavanje "Faust Vrančić", školski brod "Andrija Mohorovičić", pomoćni brod vodonosac i dva lučka remorkera.