ZAGREB - Hrvatskoj je potrebna porezna reforma koja će, s jedne strane, očuvati kvalitetu života i nužna socijalna davanja za građane kojima je potrebna pomoć, te s druge strane, omogućiti promjene koje će motivirati proizvodnju i investicije, izjavio je predsjednik Republike Ivo Josipović nakon današnje sjednice svojega gospodarskog savjeta. To nije jednostavan projekt, a trenutno se u Hrvatskoj radi na nekoliko stručnih projekata za promjenu poreznog sustava, rekao je Josipović. Kao važan instrument pravedne porezne politike Josipović je istaknuo transparentnost proračuna, odnosno jasnoću trošenja državnog novca. Po nekim podacima, otvorenost proračuna u Hrvatskoj je 58 posto, dok u SAD-u iznosi čak 95 posto, pa bi ubuduće u proračunu trebalo biti što manje generalnih opisa, a što više detalja. Socijalna politika treba biti efikasnija, što znači da socijalnu pomoć treba usmjeriti prema građanima kojima je zaista potrebna. S tim u vezi, poreznu reformu treba uskladiti sa zdravstvenom i mirovinskom reformom, jer su one nerazdvojne od poreznog sustava, ocijenio je predsjednik. Na sjednici je istaknut i problem sive ekonomije zbog koje se značajan dio gospodarskih aktivnosti odvija izvan poreznog sustava. Mnoge tvrtke ne plaćaju poreze i doprinose, ponekad jer za to nisu sposobne, a ponekad se radi o utaji, kazao je Josipović.
ZAGREB - Maloprodajne cijene naftnih derivata od ponoći trebaju biti niže od 17 do 28 lipa po litri, pa bi se tako cijena najprodavanijeg motornog benzina eurosuper BS 95 ponovno trebala spustiti ispod 10 kuna, jer je Ministarstvo gospodarstva njegovu najvišu cijenu utvrdilo na 9,89 kuna po litri. Ministarstvo je danas, u skladu s Pravilnikom o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, utvrdilo i objavilo najviše razine maloprodajnih cijena derivata u razdoblju od 17. do 30. svibnja. Do sada su naftne kompanije gotovo redovito svoje cijene usklađivale s maksimalno dopuštenim, pa vozači od ponoći mogu očekivati za oko dva posto niže cijene motornih benzina, dok će nešto više, za gotovo tri posto pojeftiniti dizelska goriva. Po podacima Ministarstva, naftne kompanije od sutra mogu imati najvišu cijenu eurosupera BS 95 od 9,89 kuna po litri, što je za 18 lipa manje od dosadašnjih 10,07 kuna. Motorni benzini sa 98 i 100 oktana trebaju pojeftiniti za 20 lipa po litri, jer je Ministarstvo najvišu cijenu eurosupera BS 98 utvrdilo na 10,19 kuna (do sada 10,39 kuna), a eurosupera BS 100 na 10,40 kuna (do sada 10,60 kuna). Od ponoći bi cijene dva najprodavanija dizelska goriva, eurodizela BS i običnog dizela, trebale biti niže za 28, odnosno 26 lipa po litri - najviša cijena eurodizela BS može biti 9,07 kuna (do sada 9,35 kuna), a dizela 8,72 kune (do sada 8,98 kuna). Maloprodajna cijena plavog dizela od ponoći treba biti niža za 17 lipa po litri, jer je njegovu najvišu razinu cijene Ministarstvo utvrdilo na 5,58 kuna (do sada 5,75 kuna). Plinsko ulje s oznakom euro može koštati najviše 6,47 kuna, što je 20 lipa manje od dosadašnjih 6,67 kuna. Najviša cijena običnog loživog ulja je 6,27 kuna, što je 19 lipa manje od dosadašnjih 6,46 kuna.
ZAGREB - Banke u Hrvatskoj u prva su tri mjeseca ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od oko 1,26 milijardi kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci za banke i štedne banke koje je objavila Hrvatska narodna banka. To je za 3,37 posto ili za 410,1 milijun kuna veća bruto dobit od dobiti koje su banke, također prema nerevidiranim podacima, iskazale za prvo tromjesečje prošle godine. Ukupna aktiva 33 banke i štedne banke (32 banke i jedna štedna banka) u Hrvatskoj na kraju ožujka ove godine iznosila je 389,82 milijarde kuna, što je za 0,33 posto manje nego na kraju prošle godine. Prosječna stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala banaka u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 19,13 posto. Od ukupno 33 banke dobit u poslovanju iskazalo je njih 25, dok je osam banaka zabilježilo gubitak, u ukupnom iznosu od 64,2 milijuna kuna. Po visini bruto dobiti prednjači Zagrebačka banka sa 522,2 milijuna kuna, što je za gotovo 174 milijuna kuna ili za 49,9 posto viša dobit prije oporezivanja nego za prvo tromjesečje prošle godine. Po ostvarenoj bruto dobiti u prvom tromjesečju ove godine slijedi Privredna banka Zagreb sa 267,7 milijuna kuna, što je rast za 16,7 posto ili za 38,2 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
ZAGREB - Što više učinimo za studente tijekom njihova obrazovanja to će više oni pridonositi hrvatskom društvu kad napuste školovanje, rečeno je danas na svečanosti dodjele nagrade Zlatni indeks 2010., nagrade koja je ove godine dodijeljena po prvi put, a koju studentske udruge zagrebačkog sveučilišta dodjeljuju tvrtkama za društveno odgovorno ponašanje u protekloj godini. Zlatni indeks 2010. dodijelio je ukupno 13 nagrada u pet kategorija, te posebnu nagradu žirija za dodatni trud i zalaganje za studentski život i Grand Prix, koji se dodjeljuje automatski onim tvrtkama koje su prikupile najveći broj nagrada. U studentske su projekte najviše ulagale tvrtke Holcim Hrvatska, Hrvatska poštanska banka, te Coca Cola HBC Hrvatska. Najveći broj stipendija podijelile su tvrtke Renoprom i INA, dok su u kategoriji Prakse dobitnici Ernst & Young, Hrvatska poštanska banka i Ericsson Nikola Tesla. U sudjelovanju na studentskim projektima u organizaciji studenata i studentskih udruga ističu se Euro-UNIT i Coca Cola HBC Hrvatska. Dodijeljene su i posebne nagrade za najbolji imidž temeljene na velikom istraživanju tvrtke Hendal Market Research koje je obuhvatilo pet fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a koje je pokazalo da najbolji imidž imaju Henkel Croatia, INA i Ericsson Nikola Tesla. Posebne nagrade žirija pripale su tvrtkama Kolektiva web, Jadranski naftovod i Pliva Hrvatska, dok su Grand Prix za velika privatna poduzeća odnijeli Coca Cola HBC Hrvatska i Ericsson Nikola Tesla, a u kategoriji mješovitih poduzeća INA i Hrvatska poštanska banka. Dobitnici su tvrtke koje su u 2010. najviše ulagale u studente putem stipendija, ulaganja u studentske udruge i projekte, praksi, te sudjelovanja na projektima.
ZAGREB - U Agenciju za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) do zaključenja privatizacijskih natječaja, danas u 14 sati, nije pristigla nijedna ponuda za kupnju Kaštelanskih staklenika i Uljanik TESU-a i nije otkupljena nijedna ponudbena dokumentacija, doznaje se iz AUDIO-a. U natječaju za privatizaciju Kaštelanskih staklenika na prodaju je bilo 85.915 dionica koje čine 75,6 posto temeljnog kapitala, po početnoj cijeni od 601,4 milijuna kuna. Kaštelanski staklenici bave se proizvodnjom povrtljarstvom, voćarstvom i cvjećarstvom. Na dan 30. rujna 2010. godine ukupna aktiva društva iznosila je 413 milijuna kuna, a ukupne obveze 58,9 milijuna kuna. U Uljanik TESU-u na prodaju je bilo 367.353 dionica, što je 100 postotni udjel u temeljnom kapitalu, po početnoj cijeni od 9,18 milijuna kuna. Tvrtka se bavi proizvodnjom električnih strojeva i aparata. Natječaj je bio objavljen po drugi put budući da na prvom nije bilo zainteresiranih kupaca. Natječaj za privatizaciju Dalmacijavina u kojem je po posebnim uvjetima, odnosno po početnoj cijeni od jedne kune ponuđeno 620.618 dionica, što je udjel od 79,8 posto u temeljnom kapitalu, produžen je do 17. lipnja.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je bio nešto manji od 11 milijuna kuna, a vrijednost indeksa Crobex je porasla za 0,09 posto, na 2.211,94 boda, dok je Crobexu10 pala za 0,15 posto, na 1.232,05 bodova. Redovni promet iznosio je 10,98 milijuna kuna, a tek su dionice HT-a i Dom Holdinga imale milijunski promet. Dionica HT-a protrgovano je za 3,6 milijuna kuna, a cijena im je pala za 0,20 posto, na 260,50 kuna. Dionicom Dom Holdinga trgovalo se za 1,03 milijuna kuna, uz rast cijene od 1,39 posto, na 73 kune. Po prometu slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle sa 911,8 tisuća kuna i padom cijene od 0,61 posto, na 1.625 kuna. Dionicom Kaštelanskih staklenika ostvaren je promet od 641,1 tisuće kuna, a trgovanje su završile uz cijenu od 2.720 kuna, što je u odnosu na kraj prošlog tjedna pad za 10,82 posto. Među trgovanijim dionicama cijena je pala i dionicama Belja za 0,01 posto, povlaštenoj Adris grupe za 0,73 posto, dionici Atlantske plovidbe za 1,01 posto, dok su cijene porasle primjerice dionicama Ingre za 0,17 posto, Atlantic grupe za 0,55 posto, Petrokemije za 0,61 posto, Dalekovoda za 3,30 posto, ili dionici Instituta IGH za 6,25 posto. Ni ovaj tjedna na Zagrebačkoj se burzi neće trgovati dionicama Ine, jer je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga jutros produžila obustavu trgovanja Ininom dionicom dok Hanfa ne odluči drugačije, ali ne dulje od kraja trgovinskog dana u petak 20. svibnja.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas su i potražnja i ponuda blago pale, zbog čega je smanjen i ukupno ugovoreni promet. Danas je prijavljeno 89,3 milijuna kuna potražnje, što je otprilike 4 posto manje nego u petak. Istodobno, ponuda je smanjena 1,5 posto, na 239,3 milijuna kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je ugovoreno u visini od 24,4 milijuna kuna. Pritom je kamatna stopa smanjena s u petak zabilježenih 0,52 na 0,37 posto. Odobreno je i 10 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za tjedan dana, po cijeni od 0,3 posto, što je 0,7 postotnih bodova manje nego prethodnoga tjedna. Ujedno, plasirano je i 4,9 milijuna kuna s rokom vraćanja za tri mjeseca, po kamatnoj stopi od 3,31 posto, što je 0,24 posto manje nego u petak. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 39,3 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa pala je s u petak zabilježenih 1,65 na 0,72 posto.