ZAGREB - Izvrsni odnosi Hrvatske i Norveške mogu biti nadopunjeni intenzivnijom gospodarskom suradnjom, istaknuli su predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović i norveški kralj Harald V. u obraćanju hrvatskim i norveškim gospodarstvenicima na Hrvatsko-norveškom gospodarskonm forumu. Hrvatska i Norveška imaju dobre ekonomske odnose, koje dvije Vlade i poslovni ljudi žele unaprijediti, rekao je predsjednik Josipović. Izrazio je nadu da će današnji gospodarski forum biti pokretačka snaga u tom smjeru te poželio gospodarstvenicima uspješnu suradnju. Norveški kralj Harald V. kazao je kako su odnosi Hrvatske i Norveške zasnovani na više temelja te da je gospodarska suradnja jedan od njih koji je veoma važan. Međusobne odnose dviju zemalja ocijenio je izvrsnima te istaknuo da ima prostora za poboljšanje suradnje u gospodarstvu. Pritom su važni kontakti poslovnih zajednica dviju zemalja. Današnji seminari na poslovnom forumu ukazali su na pravac u kojem bi se poslovni kontakti mogli razvijati, rekao je norverški kralj, spomenuvši obnovljive izvore energije, obranu i geoinformatiku. Hrvatsko-norveški poslovni forum održan je u sklopu posjeta norveškog kraljevskog para Hrvatskoj. Tijekom foruma održana su četiri specijalizirana seminara - o suradnji na području vojne industrije, obnovljivih izvora energije, geoinformatike i tehnologijama izgradnje tunela i podzemnih građevina.
ZAGREB - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) naložila je Željezari Split u stečaju povrat državne potpore za restrukturiranje u ukupnom iznosu 289,01 milijuna kuna zbog nepravilnosti u provedbi plana održivosti Željezare Split, priopćeno je danas iz Agencije. Vijeće AZTN-a na jučerašnjoj je sjednici, u upravnom postupku povrata državne potpore, donijelo odluku kojom se korisniku potpore Željezari Split u stečaju nalaže izvršenje povrata državne potpore za restrukturiranje u ukupnom iznosu 289,01 milijuna kuna zbog nepravilnosti u provedbi Plana održivosti Željezare Split, navodi se u priopćenju. Iznos se odnosi na odobrene državne potpore za restrukturiranje od 221,69 milijuna kuna, te zatezne zakonske kamate za razdoblje od 28. svibnja 2009. do 11. ožujka 2011. u ukupnom iznosu od 67,32 milijuna kuna. Potpore za Željezaru Split bile su utemeljene na planu održivosti Željezare za razdoblje od 2007. do 2011., a Agencija ih je odobrila u lipnju 2008. Nepravilnosti u provedbi plana održivosti nastupile su u razdoblju od 28. svibnja 2009. do 11. ožujka 2011. kada je otvoren stečajni postupak nad Željezarom Split, jer nije ispunjen uvjet rentabilnosti iz plana održivosti. Agencija svojim rješenjem nalaže Ministarstvu financija da poduzme sve pravne radnje radi povrata državne potpore.
ZAGREB - Vlada RH na današnjoj je sjednici donijela Odluku o obnavljanju strateških robnih zaliha pšenice, izvijestio je Vladin Ured za odnose s javnošću. Ravnateljstvo za robne zalihe u proteklom je razdoblju zaprimilo zahtjeve za obnavljanjem pšenice državnih robnih zaliha i to isključivo od pravnih subjekata koji se bave mlinarskom proizvodnjom, a ujedno su i skladištari državnih robnih zaliha: Mlin i pekare iz Siska, Granolio iz. Zagreba, PP Orahovica, Silosi VTC iz Virovitice i Papuk iz Našica. Svoje zahtjeve za obnavljanjem obrazlažu nedostatnim količinama te stoga visokim cijenama pšenice na domaćem i stranom tržištu, što je uzrokovano smanjenim prinosima u žetvi 2010. Obnavljanjem pšenice iz strateških robnih zaliha djelomice bi se ublažile posljedice uvoza pšenice po visokim cijenama, stabilizirala bi se cijena mlinarskih i pekarskih proizvoda, što bi se pozitivno odrazilo na očuvanje standarda građana. Vlada je donijela i Odluku o promjeni granice pomorskog dobra radi izgradnje državne ceste D-404. Državna cesta D-404 je izgrađena i od vitalne važnosti je za grad Rijeku i luku Rijeka, pa je stoga nužno da se što hitnije provede tehnički pregled kako bi se dobila uporabna dozvola i ta cesta pustila u promet. Donesen je i Zaključak u vezi sa sklapanjem izvansudske nagodbe između Republike Hrvatske i Bechetela International rješavanju svih sudskih postupaka koji se vode oko eksploatacije mineralnih sirovina, mirnim putem.
ZAGREB - Projekt za povećanje konkurentnosti hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva SMEPASS vrijedan je više od 2,78 milijuna eura, a konzultantskim uslugama u sklopu tog projekta bit će obuhvaćeno oko 200 malih i srednjih poduzetnika, istaknuto je na današnjem predstavljanju projekta SMEPASS. Projekt SMEPASS - Promocija i pružanje savjetodavnih usluga malom i srednjem poduzetništvu trajat će 18 mjeseci, financira se sredstvima pretpristupnih fondova EU (IPA) uz sufinanciranje državnog proračuna Hrvatske. Cilj projekta je promocija i pružanje specijaliziranih usluga savjetovanja malom i srednjem poduzetništvu s naglaskom na tvrtke iz slabije razvijenih područja radi povećanja njihove konkurentnosti, s tim da će glavni fokus biti na uslugama savjetovanja iz područja marketinga, razvoja proizvoda i poboljšanja kvalitete, rečeno je na predstavljanju. Očekuje se da će kroz projekt SMEPASS konzultantske usluge iskoristiti 150 mikro poduzeća (s manje od 10 zaposlenika), te približno 50 malih i srednjih poduzeća, ukupno njih oko 200. Savjetovanje koje će se pružati u okviru projekta biti će besplatno.
ZAGREB - Glavni direktor Zračne luke Zagreb (ZLZ) Tonči Peović imenovan je za predsjednika Europskog udruženja zračnih luka do pet milijuna putnika, priopćeno je danas iz ZLZ-a. Peović je imenovan na zasjedanju Regionalnog foruma zračnih luka (RAF) održanom u Cagliariu na Sardiniji, a novu dužnost obavljat će iduće četiri godine. Regionalni forum zračnih luka okuplja 138 članica koje operiraju s 358 zračnih luka s prometom do pet milijuna putnika. Dio je ACI Europe, organizacije koja zastupa interese preko 400 zračnih luka iz 45 zemalja, na koje se odnosi preko 90 posto komercijalnog zračnog prometa u Europi. ACI Europe i RAF bave se zaštitom okoliša, ovlastima zračnih luka i pravima putnika, troškovima u zračnom prijevozu, opsluživanjem zrakoplova i drugim aktivnostima.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u ožujku izdano 899 odobrenja za građenje, što je za 0,8 posto više u usporedbi s ožujkom prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. U prva tri mjeseca ove godine izdano je ukupno 2.328 odobrenja za građenje, što je 5,9 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ukupna vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje izdanim u prvom tromjesečju ove godine iznosi 5,3 milijarde kuna i manja je u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 9,6 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u ožujku ove godine za zgrade je izdano 799 odobrenja ili 89 posto svih odobrenja, a za ostale građevine 100 odobrenja odnosno 11 posto. Ukupna vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje izdanim u ožujku iznosi 1,79 milijardi kuna. To je za 11,8 posto manje nego u prošlogodišnjem ožujku. Prema dozvolama za građenje izdanim u ožujku predviđena je gradnja 1.175 stanova s prosječnom površinom od 92,6 četvornih metara.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je bio tek nešto viši od 10 milijuna eura, a dionički indeksi zabilježili su blagi rast. Vrijednost Crobexa porasla je za 0,04 posto, na 2.209,29 bodova, a Crobexa10 za 0,23 posto, na 1.234,21 bod. Redovni promet iznosio je 10,3 milijuna kuna, a promet veći od milijun kuna imale su tek dvije dionice, HT-a i Ingre. Dionica HT-a protrgovano je za 2,1 milijun kuna, uz rast cijene za 0,69 posto, na 259,88 kuna. Promet dionicama Ingre iznosio je 1,04 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 0,86 posto, na 11,55 kuna. Po prometu slijedi dionica Dom Holdinga sa 734,8 tisuća kuna i padom cijene od 3,09 posto, na 72,50 kuna. Na cijeni je pak dobila dionica Končar elektroindustrije koja je poskupjela za 2,45 posto, na 585 kuna, uz promet od 594 tisuće kuna. Cijena je porasla i dionici Tehnike i to za 0,42 posto, na 1.185 kuna, a protrgovano ih je za 544,5 tisuća kuna.
ZAGREB - Na Tržištu novca je danas ostvarena tek trgovina prekonočnim pozajmicama, što je u konačnici, izostankom ročnih plasmana, značajno utjecalo na smanjenje prosječne kamatne stope. Inače, ukupno prijavljena potražnja danas je iznosila 66,6 milijuna kuna, ili gotovo 37 posto više no dan ranije. Istodobno je ponuda iznosila 216,6 milijuna ili gotovo 8 posto manje no što je to bilo jučer. Pritom je danas plasirano 16,6 milijuna kuna putem prekonočnih pozajmica, dok je kamatna stopa tek lagano korigirana, s 0,31 na 0,32 posto. Ukupan promet na Tržištu novca dosegao je danas 16,6 milijuna kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje ostalo nepodmireno zbog iskorištenih kreditnih limita sudionika. Prosječna je kamatna stopa značajno smanjena, zbog izostanka ročnih plasmana, s 1,49 na 0,33 posto.