ZAGREB - U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je krajem travnja registrirano 308.869 osoba, što je za 21.261 osobu ili 6,4 posto manje u odnosu na ožujak, a za 194 osobe odnosno 0,1 posto više u odnosu na travanj 2010. godine, izvijestio je danas HZZ. Međugodišnji rast nezaposlenosti značajno se usporava: od 8 posto u siječnju na 5,9 posto u veljači, zatim na 3,6 posto u ožujku te na svega 0,1 posto u travnju, a u HZZ-u očekuju nastavak usporavanja rasta nezaposlenosti i u idućim mjesecima. Toliko smanjenje broja registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na prethodni mjesec rezultat je znatno većeg zapošljavanja tijekom travnja, kada je posao našlo ukupno 28.849 osoba, što je čak za 83,3 posto ili 13.112 osoba više nego u ožujku, a 70,1 posto ili 11.891 osoba više nego u travnju 2010. Zapošljavanje je ostvareno na temelju zasnivanja radnoga odnosa - 20.646 osoba (71,6 posto) i na temelju drugih poslovnih aktivnosti (zapošljavanje prema posebnim propisima, registriranje trgovačkog društva, obrta, ugovor o djelu itd.) 8.203 osobe (28,4 posto). Najveći rast zapošljavanja na temelju radnog odnosa ostvaren je u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, trgovini, javnoj upravi i obrani, građevinarstvu te poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. Tijekom travnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 17.318 osoba, što je za 3.358 osoba ili 16,2 posto manje u odnosu na ožujak, te za 556 osoba ili 3,3 posto više nego u travnju prošle godine. Od toga je 11.285 osoba stiglo na burzu iz rada, 487 osoba iz redovitoga školovanja te 5.546 osoba iz neaktivnosti. Novčanu naknadu za nezaposlene u travnju je koristilo 77.607 osoba ili 25,1 posto od ukupnoga broja nezaposlenih. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u odnosu na prethodni mjesec za 11,6 posto, a u usporedbi s lanjskim travnjem za 7,2 posto.
RIJEKA - Za poticanje razvoja klastera u ovoj godini planira se utrošiti više od 5 milijuna kuna, a od 2005. do 2010. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva sufinanciralo je s 27 milijuna kuna više od 46 inicijativa za uspostavu klastera, rekao je danas ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač. Popijač je otvorio 5. Međunarodnu konferenciju o klasterima koja se ove godine održava na temu "Izazovi i mogućnosti razvoja klastera na području jugoistočne Europe" uz oko 150 sudionika iz 11 zemalja. Napomenuo je kako su se do sada u oko 100 klastera udružile 504 tvrtke s ukupno 25.063 zaposlenika. Vlada je prije dva tjedna usvojila strategiju razvoja klastera od 2011. do 2012. i akcijski plan razvoja klastera do 2013. Osnovni razlog za izradu strategije je jačanje konkurentnosti gospodarstva, rekao je Popijač dodavši kako politika razvoja klastera može pomoći tvrtkama da povećaju konkurentnost i sposobnost izlaska na inozemna tržišta, ali može pomoći i u procesu integracije u Europsku uniju i pri korištenju europskih fondova. Na novinarski upit o smanjenju broja nezaposlenih u travnju, ministar Popijač je odgovorio da je hrvatska ekonomija sezonski orijentirana pa će sigurno i dalje dolaziti do oscilacija na tržištu rada, te da nije riječ ni o Vladinu utjecaju niti o statističkim korekcijama. To je posljedica gospodarstva koje je usmjereno prema uslugama i servisima, a sezonski karakter zapošljavanja bit će izražen dok struktura gospodarstva bude takva kakva je sada, rekao je Popijač naglasivši kako bi trebalo više raditi na sektorima koji nisu sezonski, primjerice prerađivačkoj industriji.
ZAGREB - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) danas je naložila Zagrebačkoj burzi da bez odgode privremeno obustavi trgovanje dionicama Ine do kraja trgovinskog dana 13. svibnja, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. U obrazloženju rješenja HANFA podsjeća da je, s obzirom na okolnosti trgovanja i raspoložive podatke o investitorima, utvrđene tijekom kontinuiranog nadzora 31. ožujka ove godine, zatražila od mađarskog MOL-a podatke o načinu stjecanja dionica Ine, o osiguranju financijskih sredstava drugom subjektu za kupnju dionica Ine, te o mogućem sklopljenom sporazumu ili ugovoru sa drugim subjektom u vezi kupnje dionica Ine. HANFA je 6. svibnja zaprimila dopis MOL-a putem odvjetničke tvrtke Žurić i partneri, kojim se MOL očituje na upit Agencije od 31. ožujka. No, kako taj dopis ne sadrži sve podatke koji su joj potrebni za ispravno i potpuno utvrđivanja činjeničnog stanja, HANFA je ocijenila da je privremena obustava trgovanja dionicom Ine potrebna u svrhu osiguranja redovitog i pravilnog trgovanja na tržištu kapitala. HANFA je svojim ranijim rješenjima bila privremeno obustavila trgovanja dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi, prvo od 28. ožujka do 1. travnja, potom od 4. do 8. travnja, zatim od 28. travnja do 6. svibnja, a sada do kraja trgovinskog dana 13. svibnja.
ZAGREB - Sindikat hrvatskih željezničara uputio je danas Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i HŽ Infrastrukturi prosvjed zbog prijedloga drastičnog povećanja cijena trasa na prugama izvan EU koridora, dok se cijene na međunarodnim koridorskim prugama ne bi mijenjale. U slučaju povećanja cijena, koje bi na nekim trasama poskupjele i do 80 posto, prijevoz pojedinačnih vagona i pošiljaka, koji je u startu daleko skuplji od prijevoza cijelih vlakova a naročito od tranzitnog prijevoza, postat će posve neisplativ tako da će se nastaviti smanjenje udjela prijevoza željeznicom, a time i povećanje već sada prevelikog udjela transportnih troškova u cijeni robe, upozorava sindikat u priopćenju. HŽ Crago, koji već od sljedeće godine osim cestovne dobiva i željezničku konkurenciju (koju će interesirati samo visokoprofitabilni vlakovi na EU koridorima), uz takve cijene trase može staviti ključ u bravu, čime se gubi još 2300 radnih mjesta u HŽ Cargu, oko 1300 radnih mjesta u vuči vlakova te nekoliko stotina radnih mjesta u radionicama za gradnju i popravak teretnih vagona i lokomotiva. To je još jedan korak prema uništenju HŽ Carga i HŽ Vuče vlakova, koji će dovesti do nekonkurentnosti i gašenja prijevoza robe željeznicom na svim prugama izvan EU koridora, tvrdi sindikat.
ZAGREB - Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za veljaču ove godine iznosila je 6.159 kuna, što je 1,1 posto ili za 69 kuna manje od neto plaće za siječanj, pokazuju podaci koje je objavio Odjel za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Na godišnjoj razini, u odnosu na veljaču prošle godine zagrebačka prosječna neto plaća za drugi ovogodišnji mjesec bila je nominalno veća za 2,3 posto ili za 138 kuna. Najniže neto plaće u Zagrebu za veljaču ove godine bile su u dvije djelatnosti unutar administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti - u zaštitnim i istražnim djelatnostima iznosila je 3.061 kunu, a u uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika 3.129 kuna. S druge strane, u dvjema djelatnostima prosjeci za veljaču veći su od deset tisuća kuna, a to su upravljačke djelatnosti - savjetovanje u vezi s upravljanjem s 12.755 kuna i promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta s 11.829 kuna.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi indeksi su oko podneva bili u blago negativnom području, a gotovo polovina prometa ostvarena je dionicom HT-a. Crobex indeks oko podneva bio je u blagom minusu, za 0,2 posto, na 2.202 boda, a Crobex10 0,36 posto na 1.228 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 4,5 milijuna kuna, što je svega 2 milijuna više nego u petak u ovo doba. Za skromnu likvidnost dijelom je zaslužna produljena obustava trgovanja dionicama Ine. Naime, HANFA je jutros naložila Zagrebačkoj burzi da produži obustavu trgovanja dionicama Ine, koja traje od 28. travnja, sve do kraja ovoga tjedna. Do podneva je dionicom HT-a ostvareno nešto više od 2 milijuna kuna prometa, a cijena joj je u blagom minusu, od 0,18 posto, na 257,2 kune. Po likvidnosti slijedi dionica Dom Holdinga, sa 822.000 kuna prometa i skokom cijene za 6,11 posto, na 69,97 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna ojačala prema euru za 0,05 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,372285 kuna. Kuna je pak oslabila u odnosu na druge važnije valute i to prema američkom dolaru za 0,93 posto, britanskoj funti za 0,72 posto i prema švicarskom franku za 0,51 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,117865 kuna, funte 8,374742 kune, a franka 5,840359 kuna.