ZAGREB - Program gospodarskog oporavka se provodi i pokazuje rezultate, a da nismo donijeli takav program stanje u Hrvatskoj bilo bi puno gore, kazala je premijerka Jadranka Kosor na današnjoj konferenciji za novinare posvećenoj prezentaciji svih Vladinih mjera gospodarskog oporavka. Premijerka je pritom nekoliko puta istaknula kako njezina konferencija nije odgovor na jučerašnje izlaganje guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog koji je na skupu u Opatiji ocijenio da hrvatsko gospodarstvo stagnira te smanjio prognozu ovogodišnjeg rasta BDP-a na jedan posto. Vlada i dalje ostaje kod najave o rastu BDP-a u ovoj godini od 1,5 posto, što su dosad podržavali HNB i ostale mjerodavne institucije, a ta očekivanja temelji na uspješnoj provedbi programa gospodarskog oporavka i programa velikih investicija, napomenula je Kosor. Vlada također očekuje da će proračunski deficit u ovoj godini ostati u okviru predviđenih 14,9 milijardi kuna ili 4,3 posto BDP-a, te ne razmišlja o rebalansu proračuna, a ako bi do toga došlo rebalans bi mogao ići samo na niže. Pred Vladu još nitko nije stavio pitanje ukidanja devizne klauzule, odgovorila je Kosor na novinarski upit. Također je najavila da bi trend smanjenja nezaposlenosti, budući da je krajem travnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 308.869 nezaposlenih, trebao uskoro broj nezaposlenih srušiti ispod 300.000.
WASHINGTON/ZAGREB - Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je u četvrtak Hrvatskoj 150 milijuna eura zajma radi potpore razvojnoj politici koja bi trebala osigurati oporavak hrvatskog gospodarstva, priopćeno je iz te financijske institucije. Zajam je odobren po šestomjesečnom EURIBORU za euro uvećanom za fiksnu kamatnu maržu, što bi trenutno odgovaralo kamatnoj stopi od oko 2,5 posto, uz jednokratnu otplatu glavnice nakon 15 godina. Svjetska banka najavljuje još jedan zajam iste vrste. Odobrenim zajmom Svjetska banka poduprijet će nastojanja hrvatske Vlade da ubrza održivi gospodarski oporavak, ističe se u priopćenju. Banka konkretno želi poduprijeti reforme na području fiskalne kosolidacije, kroz troškovno bazirane prilagodbe u javnoj upravi, te u sustavu zdravstvene, mirovinske i socijalne skrbi, navodi se u priopćenju. Ocjenjuje se kako je poboljšano upravljanje javnom potrošnjom i ojačana je srednjoročna održivost javnih financija, uz ciljano očuvanje makrogospodarske stabilnosti.
KLENOVICA - Izgradnja ribarske luke u Klenovici, u koju će se uložiti 8,3 milijuna kuna, počela je danas prvom fazom radova na izgradnji lukobrana. Najviše novca za izgradnju, oko 7 milijuna kuna, osigurat će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a po 650.000 kuna osigurat će Primorsko-goranska županija i Grad Novi Vinodolski. Početak radova označili su državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Borić, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina i gradonačelnik Novog Vinodolskog Oleg Butković. Župan Komadina istaknuo je kako je riječ o prvoj službenoj ribarskoj luci u županiji, dodavši da sada u županiji ima 55 mjesta za iskrcaj ulova ribe, odnosno da je do sada u sustavu županijskih lučkih uprava otvoreno ukupno 55 luka za javni promet.
ZAGREB - Podaci o hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom prema županijama pokazuju da je u prvom tromjesečju ove godine 13 hrvatskih županija ostvarilo suficit, dok se najveći udio uvoza i izvoza odnosi na grad Zagreb, koji ujedno ima najveći udio u vanjskotrgovinskom deficitu. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz tvrtki s područja grada Zagreba u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosio je 621,6 milijuna eura ili 6,2 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je istodobno uvoz povećan za 0,5 posto, na 2,04 milijarde eura. U ukupnom hrvatskom izvozu, koji je prvom tromjesečju iznosio 1,9 milijardi eura, Grad Zagreb je tako sudjelovao sa 32,4 posto, dok je njegov udio u ukupnom uvozu, koji iznosi 3,37 milijardi eura, znatno veći i iznosi 60,6 posto. No, pritom treba imati u vidu da su u Zagrebu sjedišta i većine najvećih tvrtki. Najveći suficit je u prvom tromjesečju ostvarila Istarska županija i to u iznosu od 53,2 milijuna eura, slijedi Varaždinska županija s viškom u robnoj razmjeni od 43,2 milijuna eura.
ZAGREB - Varaždinski Varteks je za prva tri mjeseca ove godine uspio napraviti pozitivne pomake u ukupnim rezultatima poslovanja, izvijestila je ta tvrtka putem Zagrebačke burze. Varteks je u prva tri mjeseca poslovao s gubitkom od 14,9 milijuna kuna, za razliku od istog razdoblja lani kada je ostvaren gubitak od 18,6 milijuna kuna. Prihodi od prodaje iznosili su 65 milijuna kuna i veći su za 3 posto. Ukupan prihod od 68,6 milijuna kuna, 4,5 posto je manji u odnosu na isto razdoblje lani, dok su ukupni rashodi od 83,5 milijuna kuna manji 7,7 posto. Zbog usporedbe sa 2010., a vezano uz prihode, napominju da je sukladno planu restrukturiranja i reorganizacije kroz tvrtku kćer, nakon prvog kvartala ove godine izdvojen segment B2B poslova (vid prodaje vezan uz područje korporativnog odijevanja i izradu odjeće za specijalne namjene). Ukoliko se usporede ukupni podaci tog vida prodaje za prvo tromjesečje, ukupni prihodi od prodaje bili su veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine 20,3 posto.
ZAGREB - Uz još oskudniji promet nego jučer na Zagrebačkoj burzi i danas je letargično, a nešto više trguje se tek dionicom HT-a. Crobex indeks oko podneva bio je u blagom minusu, za 0,16 posto, na 2.197 bodova, a Crobex10 za 0,15 posto na 1.226 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je svega 2,6 milijuna kuna, te je bio otprilike 1,4 milijuna manji nego jučer u to doba. Do podneva je dionicom HT-a ostvareno 1,3 milijuna kuna prometa, a cijena joj je u blagom minusu, od 0,16 posto, na 257 kuna. Po likvidnosti je slijedila dionica Belja, sa svega 260.000 kuna prometa i rastom cijene za 1,76 posto, na 88,51 kunu.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) ojačala prema euru za 0,01 posto prema jučerašnjoj tečajnici, dok je u odnosu na tečajnu listu od prošloga petka njena vrijednost prema euru pala za 0,29 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,376073 kune. Na vrijednosti su ovoga tjedna prema kuni osjetnije dobili američki dolar i švicarski franak. Tako je kuna na tjednoj razini oslabila prema dolaru za 2,48 posto, pa se njegov tečaj vratio na razinu iznad pet kuna, te srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,070511 kuna. Osjetnije je na tjednoj razini porasla i vrijednost švicarskog franka, za 1,82 posto, pa srednji tečaj franka iznosi 5,810677 kuna. Srednji tečaj britanske funte od 8,314816 kuna na tjednoj je razini viši za 0,83 posto. U odnosu pak na jučerašnju tečajnicu kuna je oslabila prema dolaru za 2,13 posto, prema funti za 1,59 posto i prema franku za 0,57 posto.