ZAGREB - Hrvatska je Vlada s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR) i konačni prijedlog zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Vlada je Saboru predložila izmjene ZOR-a koje su, ističe ministar gospodarstva Đuro Popijač, usklađene sa socijalnim partnerima i ponajviše se odnose na institut radnog vremena. Izmjene se prije svega tiču rasporeda i preraspodjele radnog vremena, korištenja godišnjih odmora u slučaju promjene poslodavca te pojašnjenja oko otkaza radnicima s profesionalnom nesposobnošću za rad. Saboru je upućen i konačni prijedlog zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti u kojem više nema odredbe o zabrani susjedske pomoći ako su susjedi udaljeni više od 500 metara. Umjesto toga, zakonska je formulacija da se neregistriranim radom ne smatra rad za vlastite potrebe, obiteljska pomoć, prijateljska i susjedska pomoć ako se rad obavlja bez plaćanja i druge materijalne koristi te ako se ne obavlja redovito. Ispravljamo ono što je izazvalo dvojbe u javnosti, kazao je Popijač.
ZAGREB - Vlada je odlukom onemogućila da zaposleni u državnoj službi dobivaju naknadu za rad u povjerenstvima, vijećima, savjetima, radnim skupinama i drugih sličnim tijelima što su ih osnovali vlada ili ministarstava. Po podacima koje je iznijela premijerka Jadranka Kosor, više od 49 milijuna kuna prošle je godine utrošeno za naknade za rad u raznim povjerenstvima, vijećima, radnim skupinama i slično. Ako netko dobiva plaću u državnoj upravi nikakvu naknadu ne može dobiti za rad u povjerenstvu u drugom tijelu uprave ili u drugom ministarstvu, kazala je. Odlukom se na 2000 kuna mjesečno ograničava naknada vanjskih članova, stručnjaka u povjerenstvima, vijećima, savjetima, radnim skupinama i drugim sličnim tijelima. U slučaju plaćanja po održanoj sjednici ili po obrađenom predmetu naknada se vanjskim članovima ograničava na 150 kuna neto po sjednici ili predmetu. Odlukom se također utvrđuje da se u tijelima koja isplaćuju niže naknade te naknade ne smiju povećavati.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku o radnjama koje treba provesti u svrhu realizacije projekta "Brijuni Rivijera" na lokacijama Pineta, Hidrobaza i otok Sv. Katarina - Monumenti koja predviđa da država o tom projektu sklopi ugovor s Istarskom županijom, gradovima Pulom, Vodnjanom, općinom Fažana i tvrtkom Brijuni Rivijera. Cilj je, kaže potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević, do kraja drugog kvartala ove godine raspisati međunarodni natječaj za te tri lokacije koje obuhvaćaju preko sto hektara površine, a investicija se procjenjuje na dvije milijarde kuna. Ministar zaštite okoliša Branko Bačić kaže kako ugovor treba omogućiti da se na javnom natječaju što prije nađe investitor za te velike projekte, da je u tom resoru ugovor već pripremljen i uskoro će se naći pred Vladom.
SPLIT - U splitskoj zračnoj luci danas je obilježena 20. obljetnica prvog komercijalnog leta Croatia Airlinesa koji je 5. svibnja 1991. godine obavljen na liniji Zagreb - Split. Prvi let 5. svibnja 1991. godine obavili smo pozajmljenim zrakoplovom od Adria Airlinesa, a sada u svojoj floti imamo 13 zrakoplova. U proteklih 20 godina Croatia Airlines je prevezla blizu 24 milijuna putnika, kazao je glavni direktor Croatia Airlinesa Srećko Šimunović. Od toga je na redovitim domaćim letovima zabilježeno više od 7,5 milijuna putnika, na redovitim međunarodnim letovima oko 13,2 milijuna, a na izvanrednim (čarter) letovima više od 2,2 milijuna putnika. Zrakoplovi Croatia Airlinesa u proteklih su 20 godina obavili ukupno 380.000 letova i u zraku proveli ukupno 522.000 sati bez ijednog ozbiljnog incidenta, ističu iz kompanije.
ZAGREB - Tvrtka Dioki u prvom je tromjesečju ove godine ostvarila gubitak od 15,9 milijuna kuna, što je smanjenje gubitka u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosio 22,8 milijuna kuna, podaci su iz nekonsolidiranog financijskog izvješća te tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni su prihodi tvrtke iznosili 238,9 milijuna kuna i povećani su 5,7 posto. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje koji su porasli 6,5 posto, na 233,9 milijuna kuna. Dioki u prvom tromjesečju bilježi rast ukupnih rashoda, za 2,4 posto, na 254,8 milijuna kuna. U pojašnjenju poslovnih rezultata se navodi kako je menadžment društva vrlo aktivno i angažirano krenuo u proces restrukturiranja te se u vrlo kratkom roku očekuju pregovori i dogovori sa ključnim vjerovnicima o načinu podmirenja dospjelih obveza koji će potencijalno imati vrlo pozitivan efekt na financijski rezultat te osiguranje likvidnosti za uredan nastavak poslovanja.
ZAGREB - Redovni promet na Zagrebačkoj burzi i danas je bio nizak, iznosio je svega 13,7 milijuna kuna, a dionički indeksi bilježe blagi rast, Crobex za 0,12 posto na 2.199,86 bodova, a Crobex10 za 0,10 posto na 1.228,41 bod. Milijunski promet ostvarile su samo dvije dionice - HT s prometom od 5,5 milijuna kuna i Ericsson Nikola Tesla s nešto više od 1,01 milijun kuna prometa. Dionica HT-a pritom je dobila na vrijednosti 0,19 posto, na 258 kuna, dok je dionica Ericsson NT oslabila 0,30 posto, na 1.635 kuna. Redovnih dionica Adris grupe danas je prodano za 706,4 tisuće kuna, a cijena te dionice je porasla 1,32 posto. Rast cijene za 1,07 posto bilježi dionica Dom holdinga kojom je ostvaren promet od 567,3 tisuće kuna. Porasla je i cijena dionice Uljanik plovidbe za 1,96 posto. Pad cijene pak među nešto trgovanijim dionicama bilježi Belje za 1,71 posto te AD Plastik za 1,03 posto.
ZAGREB - Na Tržištu novca ukupno prijavljena potražnja danas je iznosila 82,7 milijuna kuna, ili gotovo 16,5 posto više nego dan ranije. Istodobno je ponuda bila 282,7 milijuna ili gotovo 8,5 posto više nego jučer. Najviše je danas, 22,7 milijuna kuna, plasirano putem prekonočnih pozajmica, dok je kamatna stopa značajnije smanjena s 0,54 na 0,32 posto. Također je plasirano i 10 milijuna kuna ročnih pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 0,3 posto. Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je danas 32,7 milijuna kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje ostalo nepodmireno zbog niskih kamatnih stopa koje su nudili potencionalni korisnici. Prosječna je kamatna stopa značajno smanjena s 1,09 na 0,31 posto.