ZAGREB - Rezultati ovogodišnjeg gospodarskog istraživanja provedenog među članovima Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, kao i prethodnih godina, prikazuju djelomično vrlo kritičnu procjenu trenutačne gospodarske situacije i važnih faktora koji određuju kvalitetu Hrvatske kao gospodarske lokacije, no, pri ocjenjivanju razvoja poslovanja tvrtki u 2011. godini osjeti se više optimizma. Unatoč činjenici da je više od tri četvrtine tvrtki, koje su sudjelovale u istraživanju, trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj kao i prethodne godine označilo kao lošu, očekivani razvoj gospodarske situacije u tekućoj godini ocijenjen je manje pesimistično nego u prethodnoj godini, ističu iz te Komore koja je danas objavila rezultate istraživanja. Ovogodišnjim gospodarskim istraživanjem obuhvaćene su 62 njemačke i hrvatske tvrtke, 24 posto više u usporedbi s prethodnom godinom. Udio tvrtki koje očekuju pogoršanje opće gospodarske situacije prepolovio se te je smanjen s 57 posto u 2010. na 27 posto u ovoj godini. Pri ocjenjivanju razvoja poslovanja u tekućoj godini također se vidi pozitivan trend - oko 42 posto sudionika istraživanja u usporedbi s prethodnom godinom očekuje poboljšanje poslovanja u 2011. U 2010. bilo ih je samo 15 posto.
ZAGREB - Sindikat trgovine Hrvatske pozvao je danas poslodavce u sektoru trgovine, posebice članove HUP-a - Udruge za trgovinu, da ne rade na predstojeće blagdane i time pruže mogućnost svojim radnicima da blaguju sa svojim obiteljima. Blagdani su dio našeg kulturnog naslijeđa i našeg identiteta, pa ih treba obilježiti na tradicionalan način - s obitelji, ističe sindikat u priopćenju i podsjeća kako je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj utvrđeno da se u dane blagdana ne radi. Uskoro, 24. travnja, slavit će se Uskrs a dan poslije i Uskrsni ponedjeljak, a slijede i tri blagdana u lipnju - Tijelovo, Dan državnosti i Dan antifašističke borbe, kaže se u priopćenju.
ZAGREB - Hrvatski poduzetnici, u kriznim gospodarskim uvjetima, u dugotrajnu su imovinu tijekom prvih devet mjeseci 2010. godine uložili 29,1 milijardu kuna, što su za 12,8 milijardi kuna ili za 30,5 posto manja ulaganja nego u istom razdoblju godine prije, pokazuju podaci Financijske agencije. Pritom veći broj poduzetnika nije u devetomjesečnom razdoblju prošle godine ništa ulagao u svoju dugotrajnu imovinu. Podaci iz devetomjesečnih statističkih izvještaja za 2010. pokazuju da je od 90.038 poduzetnika samo njih 25.818 ili 28,7 posto iskazalo ulaganja, a 64.220 poduzetnika ili 71,3 posto nije iskazalo nikakva ulaganja u dugotrajnju imovinu u tom razdoblju. Udjelom i dinamikom prednjače ulaganja u privatnom sektoru, sa ukupnim iznosom ulaganja u dugotrajnu imovinu u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci od 20,2 milijarde kuna, što čini 69,4 posto udjela u ukupnim ulaganjima. Pritom su ulaganja privatnih tvrtki bila za 31,8 posto manja nego u istom razdoblju prethodne godine. Ulaganja državnog sektora u dugotrajnu imovinu, u iznosu od 5,2 milijarde kuna, smanjena su za 35,5 posto, pa je njihov udjel u ukupno iskazanim ulaganjima 18 posto. Kod poduzetnika u mješovitom vlasništvu ulaganja u dugotrajnu imovinu u prvih devet mjeseci prošle godine iznosila su 3,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 12,1 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije.
ZAGREB - Glavna skupština Ine d.d. sazvana je za 23. svibnja, a Uprava i Nadzorni odbor predlažu da se 1,77 milijardi kuna neto dobiti Ine raspodjeli u zadržanu dobit i zakonske rezerve, navodi se u pozivu za skupštinu objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Skupština će uz ostalo odlučivati o raspodjeli prošlogodišnje dobiti Ine, a Uprava i Nadzorni odbor predlažu da se od 1,77 milijardi kuna u zakonske rezerve rasporedi 88,36 milijuna kuna, a u zadržanu dobit 1,68 milijardi kuna. Taj prijedlog, kako se obrazlaže, odražava ustrajanje društva na očuvanju financijske stabilnosti Ine kojom će se zadržati financijska fleksibilnost i odgovarajuća razina likvidnosti društva, te osigurati efikasnost poslovanja u trenutačnom poslovnom okruženju. Prema podacima iz konsolidiranih i nekonsolidiranih financijskih izvješća Ine za prošlu godinu, Ina d.d. (matica) u prošloj je godini ostvarila neto dobit u iznosu 1,77 milijardi kuna, a Ina grupa dobit u iznosu 955 milijuna kuna.
ZAGREB - Letargično trgovanje obilježava i današnje trgovanje na Zagrebačkoj burzi, pri čemu su u većem fokusu investitora tek dionice Čakovečkih mlinova, Belja, HT-a i Ine. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,26 posto, na 2.198 bodova, spustivši se po prvi put od 10. siječnja ispod psihološke razine od 2.200 bodova. Crobex10 do podneva oslabio je 0,14 posto na 1.218 bodova. Promet je iznosio 10 milijuna kuna, što je otprilike 4 milijuna više nego jučer u to doba. Najveći promet ostvaren je do podneva dionicom Čakovečkih mlinova, 3,8 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 1,33 posto, na 3.800 kuna. Milijunski promet ostvaren je još i dionicama Belja, HT-a i Ine. Pritom se dionicom Belja trguje po 89 kuna, što je 0,55 posto više nego jučer, dionicom HT-a po 287,3 kune ili 0,17 posto manje, a dionicom Ine 3.600 kuna, 0,08 posto manje.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) neznatno ojačala prema euru, za 0,004 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, a za 0,04 posto prema tečajnici od prošloga petka. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečanoj listi HNB-a iznosi 7,361899 kuna. Kuna je na tjednoj razini ojačala prema američkom dolaru za 0,49 posto i prema britanskoj funti za 0,71 posto. Istodobno je švicarski franak na tjednoj razini ojačao prema kuni za 1,71 posto. U odnosu na jučerašnju tečajnicu kuna je ojačala prema dolaru za 0,19 posto, prema franku za 0,01 posto, a prema funti neznatnih 0,004 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,091216 kuna, funte 8,323232 kune i franka 5,704245 kuna.