ZAGREB - Dva najveća dioničara Sunčanog Hvara, Hrvatski fond za privatizaciju i Orco Property Group, potpisali su dogovor koji uz ostalo predviđa smanjenje zaduženosti Sunčanog Hvara za 41,21 milijun kuna pretvaranjem dijela dosadašnjih pozajmica u temeljni kapital, kao i da će HFP dati novu pozajmicu toj hvarskoj tvrtki od 19,9 milijuna kuna te tako biti u proporcionalnom odnosu s već postojećim pozajmicama Orca. O jučer potpisanom dogovoru o rješavanju otvorenih pitanja i budućoj suradnji izvijestili su danas HFP i Orco putem Zagrebačke burze, gdje je objavljeno i priopćenje Uprave Sunčanog Hvara koja taj dogovor pozdravlja istodobno najavljujući uspješnu sezonu za tu najvažniju hvarsku hotelsku tvrtku. Uz navedeno smanjenje zaduženosti dogovorom je definirano i dodatno rasterećenje Sunčanog Hvara za 22,2 milijuna kuna obveza prema glavnim dioničarima koje se odnose na kamate na pozajmice, a koje će dva glavna dioničara u potpunosti otpisati. HFP će sudjelovati i u upravljanju Sunčanim Hvarom imenovanjem jednog svog člana u Upravu te tvrtke. Tim dogovorom, ističe se, ujedno su se stekli uvjeti da Sunčani Hvar može urediti svoje odnose s bankama-kreditorima, što će mu omogućiti redovno poslovanje i ispunjavanje obveza prema vjerovnicima i zaposlenicima. Za rješavanje otvorenih pitanja iz prošlosti osnovat će se neovisno tijelo, Odbor za analizu spora, no, neovisno o tome HFP se obvezao unutar 12 mjeseci uložiti najbolje napore u razrješavanje nerazriješenih vlasničkih sporova.
ZAGREB - U Hrvatskoj gospodarskoj komori danas je predstavljen projekt biotoplifikacije Hrvatske koji predviđa izgradnju 40-tak bioelektrana-toplana (BE-TO) za proizvodnju električne i toplinske energije iz biomase. BE-TO bi se gradile u ruralnim krajevima Hrvatske koja raspolaže velikim potencijalom biomase (energetskog drva), istaknuo je direktor industrijskog klastera Grupacija Biotoplifikacija Nikola Čupin. Uz BE-TO gradile bi se i toplinske mreže, čime bi se zaposlila domaća drvna, metalna i elektroindustrija koja raspolaže vlastitom tehnologijom za gradnju i opremanje tih postrojenja. Projekt je u skladu sa strategijom energetskog razvitka Hrvatske i energetskom politikom EU koja će iz svojih strukturnih fondova Hrvatskoj nakon ulaska u Uniju staviti na raspolaganje 1,1 milijardu eura za javne projekte, pa bi dio tih sredstava trebalo iskoristiti i za biotoplifikaciju, rekao je savjetnik za gospodarstvo Predsjednika Republike Boris Cota. Izgradnja 40-tak malih BE-TO, električne snage jednog megavata i toplinske snage četiri megavata, potaknula bi ruralni i regionalni razvoj, kao i razvoj domaće industrije i tehnologije, te povećala energetsku sigurnost jer bi se električna i toplinska energija proizvodila na mjestu potrošnje iz goriva u vlastitom dvorištu, naglašeno je na predstavljanju.
ZAGREB - Vrijednost izvršenih građevinskih radova koje su u Hrvatskoj prošle godine izvela poduzeća sa 20 i više zaposlenih manja je za 26,1 posto u odnosu na 2009. godinu, a vrijednost novih narudžbi pala je za 34,6 posto, pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku. Ti podaci u usporedbi s pokazateljima za 2009. godinu govore o nastavku i intenziviranju krize građevinarstva. Pretprošle godine, naime, vrijednost izvršenih građevinskih radova je u odnosu na 2008. pala za 12 posto, a vrijednost novih narudžbi za 13,6 posto. Pravne osobe s 20 i više zaposlenih u 2010. godini su izvele građevinske radove u ukupnoj vrijednosti od 22,8 milijardi kuna (prethodne godine 30,7 milijardi kuna), a vrijednost novih narudžbi iznosila je 14,8 milijardi kuna (prethodne godine 22,7 milijardi kuna). Tijekom prošle godine građevinska poduzeća s 20 i više zaposlenih završila su 3.947 stanova, što je za 52 posto manje nego 2009. godine. Potkraj prošle godine ta poduzeća imala su 5.036 stanova u gradnji (nezavršenih stanova), što je za 18,4 posto manje nego godinu dana ranije.
ZAGREB - Prema istraživanju o poslodavcima prvog izbora, koje je na uzorku od preko 1.000 ispitanika proveo portal MojPosao, drugu godinu za redom prvo mjesto najpoželjnijeg poslodavca zauzela je tvrtka dm-drogerie markt sa 12,5 posto glasova. Kao i prošle godine, na drugom mjestu je T-HT Grupa s 6,2 posto glasova, a na trećem Agrokor s 3,5 posto glasova, koliko ima i četvrtoplasirani Vipnet. Od početka istraživanja prvo mjesto je pet godina za redom osvajala T-HT Grupa, da bi lani prvo mjesto preuzela tvrtka dm drogerie. Redoslijed slijedeće tri tvrtke u odnosu na prošlu godinu ostao je nepromijenjen. U odnosu na prošlu godinu INA i HEP su napredovali za jedno mjesto pa se INA nalazi na 5., a HEP na 7. mjestu. Između njih nalazi se Google koji je ove godine po prvi put u top 10 poslodavaca prvog izbora. Banke su ove godine izgubile na popularnosti, pa se u top 10 najpoželjnijih poslodavaca nalazi jedino Zagrebačka banka koja je pala za tri mjesta i ove je godine na 8. mjestu. U prvih deset tvrtki ponovno je ušao Microsoft koji je posljednji puta među deset najpoželjnijih bio 2007. Muškarcima su najatraktivniji T-HT Grupa, zatim dm-drogerie markt i Vipnet, dok je za žene najatraktivniji poslodavac dm-drogerie markt, kojeg slijede T-HT te Agrokor.
ZAGREB - Nakon početnih dobitaka, na Zagrebačkoj burzi indeksi su danas blago oslabili pod pritiskom daljnje negativne korekcije cijena dionica na europskim burzama, uslijed teške situacije u Japanu te snižavanja kreditnog rejtinga Portugalu. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,14 posto, na 2.232 boda, a Crobex10 0,08 posto, na 1.239 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 10 milijuna kuna, što je otprilike 4,5 milijuna manje nego jučer u to doba. Najveći promet, u visini od 3,4 milijuna kuna, dopodne je ostvaren je dionicom HT-a. Cijena joj je oslabila 0,04 posto, na 282,75 kuna. Slijedi dionica Ine, s 1,65 milijuna kuna prometa i padom cijene za 0,2 posto, na 4.000 kuna. Među milijunaše uvrstila se još i dionica Istraturista, a cijena joj je potonula 6,2 posto, na 270 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na prethodnu tečajnu listu ojačala prema euru za 0,18 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a je 7,383047 kuna. Kuna je ojačala i prema drugima važnijim valutama - prema američkom dolaru za 0,53 posto, britanskoj funti za 0,22 posto i prema švicarskom franku za 0,03 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 5,299345 kuna, funte 8,513661 kunu, a franka 5,777936 kuna.