ZAGREB - Hrvatski sabor donio je danas Zakon o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom, a po kojemu se poreznim obveznicima omogućava obročna otplata poreznog duga na rok od 30 mjeseci, uz kamatu od 8,3 posto. Obročna otplata poreznog duga omogućava se samo onim dužnicima, čiji je dug posljedica gospodarske krize, a koji u 2011. uredno podmiruju svoje porezne obveze. Zahtjev za obročnom otplatom duga poduzetnici mogu podnijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, a o tome zadovoljavaju li uvjete odlučivat će Ministarstvo financija i Porezna uprava. Prihvaćen je amandman Odbora za financije da se reprogramiranje naplate poreznog duga ne odobri onim poduzetnicima koji su u vrijeme gospodarske krize, od 1. listopada 2008., vršili isplatu dividendi, udjela u dobiti ili predujma dobiti, a nisu plaćali porezni dug.
ZAGREB - Na skupu hrvatskih i slovenskih gospodarstvenika, koji će se u sklopu susreta hrvatskog i slovenskog predsjednika Ive Josipovića i Danila Tuerka idućeg tjedna, 12. travnja, održati u Tuhelju, oko sto gospodarstvenika iz obje zemlje razgovarat će o mogućnostima poslovne suradnje, prekograničnim projektima te povlačenju sredstava iz EU fondova. Najavljujući danas taj skup na susretu s novinarima u slovenskom Veleposlanstvu u Zagrebu njegov prvi savjetnik Rok Srakar naglasio je da su uz njih organizatori Poslovni klub slovensko hrvatskih gospodarstvenika te da su podršku dale gospodarske i obrtničke komore obje zemlje, razvojne agencije i sami gospodarstvenici. Glavni tajnik Poslovnog kluba slovensko hrvatskih gospodarstvenika Bojan Majič najavio je da će se na skupu u Tuhelju uz brojne teme naglasak biti i na turizmu. Tog će se dana položiti i kamen temeljac za gradnju novog hotela u sklopu Termi Tuhelj, u što te Terme samostalno investiraju oko 12 milijuna eura. Te su Terme u vlasništvu slovenskih Termi Olimia, dobro posluju te su odličan primjer uspješne zajedničke prekogranične suradnje, istaknuo je.
ZAGREB - Upravljanje javnim dugom ne može biti zamjena za kvalitetnu fiskalnu politiku, a bez općeg gospodarskog oporavka ne može se unaprijediti ni tržište javnog duga, zaključeno je na današnjoj konferenciji "Hrvatski javni dug: upravljanje i izazovi razvoja tržišta", u organizaciji Instituta za javne financije. Razboritom fiskalnom politikom mogu se smanjiti troškovi zaduživanja i ostvariti održive javne financije pri čemu Vlada mora osigurati fiskalnu disciplinu i dugoročno održive javne financije jer se samo snižavanjem deficita odnosno postizanjem suficita mogu smanjiti troškovi zaduživanja. Za postizanje makroekonomske stabilnosti važno je pojačati koordinaciju monetarne i politike upravljanja javnim dugom te razvijati tržišta državnih vrijednosnica, rečeno je. S konferencije je Vladi i Saboru odaslano nekoliko preporuka. Među ostalim, preporučuje se razvoj upravljanja javnim dugom po uzoru na zemlje Europske unije, objedinjavanje upravljanja državnom imovinom i obvezama te razvoj tržišta izdavanjem većeg broja obveznica manje vrijednosti ravnomjerno tijekom godine. Traži se i povećanje transparentnosti izdanih državnih jamstava, konsolidacija financijskih izvještaja lokalnih jedinica i komunalnih društava kao i određivanje portfelja državne imovine i njezine vrijednosti.
ZAGREB - Nadzorni odbor društva Dioki d.d. dao je načelnu suglasnost na odluku Uprave društva o prodaji neoperativne imovine i koncentriranju poslovanja isključivo na osnovnu djelatnost, a to je proizvodnja plastike u primarnim oblicima. Objavio je to Dioki na Zagrebačkoj burzi očitujući se na napise u medijima, uglavnom vezane uz moguću prodaju društva Novi list d.d. O eventualnoj provedbi navedene odluke javnost će, sukladno zakonskim obvezama, promptno biti obaviještena, navodi se u današnjoj obavijesti Diokija za investitore. Iz Uprave Diokija 1. travnja su potvrdili da je Nadzorni odbor Diokija donio načelnu odluku o prodaji neoperativne imovine, u koju pripada i novinsko-nakladnička kuća Novi list d.d. "Time će se matično društvo Dioki fokusirati na svoju osnovnu djelatnost, a to je proizvodnja petrokemijskih proizvoda", navedeno je tada u odgovoru iz Uprave uz napomenu da za sada nema poznatog kupca te da se ne provodi tzv. dubinska analiza Novog lista.
ZAGREB - Zagrebačka Ingra sklopila je sporazum o poslovnoj suradnji s ruskim tvrtkama Mašinoimport i Interaktiva, koji Ingri otvara nove mogućnosti izvođenja infrastrukturnih radova i investicijskih projekata na području Ruske Federacije, priopćeno je iz Ingre. Sporazum je zaključen za boravka delegacije ruskih tvrtki u Ingri tijekom kojeg su vođeni razgovori o mogućim područjima i oblicima suradnje. Razmotreni su projekti s područja energetike, izgradnje prehrambenih i industrijskih postrojenja te izgradnje i rekonstrukcije luka, stadiona i turističkih objekata. Dogovoreno je da se suradnja proširi na tržišta trećih zemalja. Mašinoimport je jedna od najpoznatijih ruskih tvrtki za energetiku i izgradnju infrastrukturnih objekata u bivšem Sovjetskom Savezu i svijetu, kaže se u priopćenju.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi dionicama se trguje tek sporadično, pri čemu je promet do podneva jedva uspio premašiti 1,5 milijuna kuna. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,03 posto, na 2.246 bodova, a Crobex10 0,08 posto na 1.250 bodova. A nakon što je jučer zabilježen najniži redovni promet dionicama u ovoj godini, danas je obujam trgovanja još slabiji. Analitičari navode kako zasad naprosto nema vijesti iz gospodarske sfere koje bi mogle potaknuti investitore na življu aktivnost. Do podneva promet je iznosio svega 1,5 milijuna kuna, što je otprilike milijun manje nego jučer u to doba. Najveći promet do podneva ostvaren je dionicom HT-a, svega 310.374 kune. Cijena joj je oslabila 0,2 posto, na 287,2 kuna. Slijedi dionica Ingre, sa 225.254 kune prometa, i padom cijene za 1,84 posto, na 12,79 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnu listu od prošlog petka, ojačala prema euru za 0,23 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,365578 kuna. Kuna je na tjednoj razini ojačala i prema američkom dolaru za 1,90 posto i prema švicarskom franku za 0,89 posto, a oslabila prema britanskoj funti za 0,27 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 5,116406 kuna, franka 5,608023 kune, a funte 8,383312 kuna. U odnosu na tečajnu listu utvrđenu jučer, kuna je na današnjoj tečajnoj listi HNB-a ojačala prema svim važnijim valutama - prema euru za 0,03 posto, dolaru za 0,83 posto, funti za 0,48 posto i prema franku za 0,26 posto.