ZAGREB - Ministar gospodarstva Đuro Popijač izjavio je danas poslije podne kako ovaj tjedan najvjerojatnije neće biti poskupljenja naftnih derivata, a poskupiti bi mogla jedna vrsta dizelskog goriva. Popijač je to izjavio novinarima uoči sastanka vladajuće koalicije u Banskim dvorima odgovarajući na pitanje hoće li ovaj tjedan biti korekcije cijena naftnih derivata. Ministarstvo gospodarstva u međuvremenu je poslije podne objavilo najviše razine maloprodajnih cijena u razdoblju od 22. ožujka do 4. travnja, a prema tim podacima poskupiti bi od ponoći mogao jedino eurodizel BS i to za 13 lipa po litri. Naime, do sada je maksimalna cijena eurodizela BS bila 9,20 kuna po litri, a od ponoći bi njegova najviša cijena mogla biti 9,33 kune po litri. Najviše razine maloprodajnih cijena svih ostalih derivata ostaje nepromijenjena, pa naftne kompanije na hrvatskom tržištu i u idućih 15 dana motorni benzin eurosuper BS 95 mogu prodavati po najvišoj cijeni od 9,64 kune po litri, eurosuper BS 98 po najviše 10,03 kune, a najviša cijena eurosupera BS 100 ostaje 10,13 kuna po litri. Izuzev već spomenutog eurodizela BS, cijene ostalih vrsta dizelskih goriva ne bi se trebale mijenjati s obzirom da najviša razina maloprodajne cijene običnog dizela ostaje 8,82 kune po litri, euro plinskog ulja 6,12 kuna, plinskog ulja 5,93 kune, a plavog dizela 5,28 kuna po litri.
ZAGREB - Hrvatska će vlada ovih dana donijeti i formalnu odluku o izdanju desetgodišnje obveznice u iznosu 1,5 milijardi američkih dolara, doznaje se danas u Ministarstvu financija iz kojeg najavljuju da će se ove godine izdati i jedna euroobveznica na europskom te jedna obveznica na domaćem tržištu. Prošli je tjedan zaključeno izdanje obveznice u iznosu od 1,5 milijardi dolara, uz kuponsku kamatu od 6,375 posto, prinos od 6,617 posto, s rokom dospjeća 24. ožujka 2021. godine. Sredstava od tih obveznica utrošit će se dijelom za podmirenje dugova koji dospijevaju na naplatu u narednom razdoblju, a dijelom za financiranje državnog proračuna. Istovremeno s dogovaranjem te obveznice provedena je i transakcija zaštite od valutnog rizika. Pokazalo se da postoji vrlo visok interes za hrvatske vrijednosne papire, upis je tražilo više od 300 investitora. Iz Ministarstva napominju i da je izdanje provedeno u okruženju koje na financijskom tržištu nije bilo lagano, u vrijeme kada je Amerika bila pod dojmom tragedije u Japanu. Plan je Ministarstva financija u preostalom dijelu ove godine izdati jednu euroobveznicu na europskom tržištu i jednu obveznicu na domaćem, a za sada se procjenjuje da bi se na europsko tržište moglo izići prije ljeta. Potrebe države za financiranjem ove godine su ukupno oko 27 milijardi kuna.
ZAGREB - Uprava hvarske hotelske tvrtke Sunčani Hvar sazvala je izvanrednu glavnu skupštinu za 29. travnja te je predložila odluku o pojednostavljenom smanjenju temeljnog kapitala radi pokrića gubitaka kao i odluku o povećanju temeljnog kapitala ulaganjem prava, odnosno unosom potraživanja dvaju većinskih dioničara - Hrvatskog fonda za privatizaciju i Orco Property Grupe. Prema podacima iz poziva objavljenog na Zagrebačkoj burzi, kumulirani gubitak Sunčanog Hvara od 1996. zaključno do 2009. godine iznosi 397,9 milijuna kuna. Radi pokrića gubitaka skupštini je predloženo smanjenje temeljnog kapitala Sunčanog Hvara za 438,6 milijuna kuna, sa 731,1 milijun kuna na 292,4 milijuna kuna. U rezerve kapitala/pričuvu bi se prenijelo 40,8 milijuna kuna. Smanjenje temeljenog kapitala provelo bi se smanjenjem nominalnog iznosa svih dionica sa 100 na 40 kuna. Istodobno, Skupština će odlučivati o povećanju temeljnog kapitala ulaganjem prava, i to unosom potraživanja koje HFP i Orco imaju prema Sunčanom Hvaru, a čime bi se temeljni kapital povećao sa 292,4 milijuna kuna za 41,2 milijun kuna na 333,6 milijuna kuna. HFP će u temljeni kapital unijeti u cijelosti potraživanje iz ugovora o kratkoročnom zajmu danom Sunčanom Hvaru u veljači 2009. u iznosu od 15 milijuna kuna, dok će Orco u temeljni kapital unijeti dio svojih potraživanja iz ugovora o kratkoročnom zajmu u iznosu do 20 milijuna eura (sklopljen u srpnju 2010.), odnosno iznos od 26,2 milijuna kuna.
RIJEKA - U Primorsko-goranskoj županiji je potkraj veljače bilo evidentirano 20.226 nezaposlenih, što je u usporedbi s prethodnim mjesecom 1 posto manje, a 5,8 posto više nezaposlenih u odnosu na veljaču prošle godine, podaci su riječke Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Priljev u evidenciju nezaposlenih u veljači u toj je županiji bio je manji od odljeva. U evidenciju se u veljači prijavilo 1545 osoba ili 5,2 posto više nego u istom mjesecu lani. Izravno iz radnog odnosa, najčešće zbog istjeka ugovora na određeno vrijeme, u evidenciju je upisano 58 posto novoprijavljenih. Tijekom veljače iz evidencije je izašlo 1750 osoba, što je 55,7 posto više nego u istom mjesecu lani. Od toga 689 osobe zaposlene su na osnovi radnog odnosa (27,1 posto više), a 34 osobe na temelju drugih aktivnosti, primjerice registriranja trgovačkog društva ili obrta. Temeljem ugovora o radu većina se zaposlila na određeno vrijeme (89,6 posto), manje na neodređeno (7,1 posto) i sezonski (3,3 posto).
ZAGREB - Temeljem suradnje i potpisanog ugovora između Krapinsko-zagorske županije, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Hypo Alpe-Adria-Banke ta je banka osigurala kreditnu liniju u iznosu od pet milijuna kuna za pokretanje novog investicijskog ciklusa Termi Jezerčica. Izvijestivši danas o tome iz Hypo Alpe-Adria Banke ističu da je ta kreditna linija namijenjena za dogradnju zimskog natkrivenog vodenog parka i wellness centra u Termama Jezerčica te za opremanje potrebnom infrastrukturnom i smještajnom opremom. Tom se investicijom modernizira poslovanje te poboljšava ukupna ponuda Termi Jezerčica, a očekuje se i zapošljavanje 17 novih radnika. Nova kreditna linija otvorena je temeljem ugovora za pokretanje novog investicijskog ciklusa Termi Jezerčica kojeg su potpisale Krapinsko-zagorska županija i Hypo Alpe-Adria-Banka. Ukupna investicija iznosi 2,8 milijuna eura, a sa Županijom je dogovorena subvencija kredita od navedenih 5 milijuna kuna. Kamatnu stopu subvencionirat će Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Krapinsko-zagorska županija i Grad Donja Stubica.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 19,4 milijuna kuna uz rast dioničkih indeksa, Crobex je povećan za 0,43 posto na 2.270,36 bodova, a Crobexa10 za 0,91 posto na 1.263,74 boda. Samo su dvije dionice danas ostvarile milijunski promet i to dionica HT-a i Ine. Promet dionicom HT-a iznosio je 9,7 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 2,60 posto na 292 kune. Dionica Ine ostvarila je 3,2 milijuna kuna prometa uz porast cijene za 1,14 posto na 4.000 kuna. Dionica Ingre prodano je za 693,8 tisuća kuna, a cijena joj je ostala nepromijenjena na 14,09 kuna. Rast cijene od 3,22 posto zabilježila je dionica Končara EI kojom je ostvareno 635,5 tisuće kuna prometa. Na vrijednosti su danas od trgovanijih dionica dobile dionice ZIF-a Fima Proprius, za 5,13 posto, Sunčanog Hvara za 23,71 posto, Dalekovoda za jedan posto, dok je na vrijednosti izgubila dionica Belja za 2,26 posto te Atlantske plovidbe za 0,40 posto.
ZAGREB - Na Tržištu novca ukupno prijavljena potražnja danas je iznosila 90,4 milijuna kuna, a ponuda 170,4 milijuna kuna. Najviše je danas, 34,4 milijuna kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica, dok je kamatna stopa pala s 0,69 na 0,34 posto. Također je plasirano i 6 milijuna kuna ročnih pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 1,43 posto. Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je danas 40,4 milijuna kuna, dok je 50 milijuna kuna potražnje ostalo nepodmireno zbog iskorištenih kreditnih limita sudionika. Prosječna je kamatna stopa pala s 1,03 na 0,50 posto.