WASHINGTON/ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo ove bi godine trebalo ostvariti rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 1,3 posto, a iduće u visini 1,8 posto, prognozira MMF u ponedjeljak u najnovijim proljetnim Svjetskim gospodarskim prognozama (WEO). MMF tako za Hrvatsku u ovoj i idućoj godini očekuje povratak rasta gospodarstva, nakon pada realnog BDP-a u 2010. procijenjenog u visini 1,4 posto. Godišnja stopa inflacije prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena Eurostata, u Hrvatskoj se u 2011. očekuje u visini 3,5 posto, nakon 1,0 posto u prošloj godini. Za 2012. godišnja inflacija prognozira se u visini 2,4 posto. Manjak na tekućem računu hrvatske bilance plaćanja, promatran kao udio u BDP-u, procijenjen je u ovoj godini u visini 3,6 posto BDP-a i na toj bi se razini u postotnom iznosu trebao zadržati i u 2012. Za prošlu godina manjak je procijenjen u visini 1,9 posto. Što se tiče stope nezaposlenosti, MMF za ovu godinu prognozira da će ona iznositi 12,8 posto, nakon što je u prošloj godini procijenjena u visini 12,3 posto, dok bi se u 2012. trebala ponovo spustiti na 12,3 posto. U regiji nove Europe u cjelini u koju MMF svrstava Hrvatsku, rast gospodarstva očekuje se u visini 3,7 posto u 2011., nakon procjenjenog rasta od 4,2 posto u prošloj godini. U 2012. trebao bi ponovo ubrzati, na četiri posto. U toj regiji još se nalaze Turska, Poljska, Rumunjska, Mađarska, Bugarska, Srbija, Litva, Latvija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Albanija i Kosovo.
GOSPIĆ - Svi radovi na plinofikaciji odvijaju se u okviru plana, istaknula je predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor koja je danas u Gospiću sudjelovala na sjednici Povjerenstva za provedbu plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u Hrvatskoj i nakon toga otvorila drugi dio plinovodnog sustava Like i Dalmacije. Okosnica drugog dijela tog plinovodnog sustava je magistralni plinovod od Josipdola do Gospića, dužine 84 kilometra, a čine ga i odvojni plinovodi za Otočac i Gospić uz pripadajuće mjerno-redukcijske stanice. Premijerka Kosor, koja je i predsjednica Povjerenstva, istaknula je da je glavni zaključak današnje sjednice Povjerenstva da se svi projekti ostvaruju u roku, te da je dogovoreno da se već u svibnju bude u Benkovcu kako bi se označio kraj gradnje novih 90-ak kilometara plinovoda, a onda se ide i dalje i sljedeća je faza predviđena do sredine sljedeće godine. "Radi se u okviru plana. To je važno, jer je u ovom trenutku iznimno važno raditi na velikom projektu osiguranja energetske neovisnosti Hrvatske", kazala je Kosor. Odgovarajući na novinarski upit o cijeni plina koja ne zadovoljava industrijske potrošače, Kosor je kazala da se danas razgovaralo i o paketu zakona koje u tom kontekstu treba donijeti. Na tom je paketu zakona radio i Energetski institut "Hrvoje Požar", a ti će zakoni uskoro ići na javnu raspravu, na raspravu u Vladu te u Saboru
RIJEKA - Radnici Transadrije održali su danas od 11 do 13 sati štrajk upozorenja tražeći od Uprave plaće za prošlih šest mjeseci, doznaje se od povjerenika Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH) u toj tvrtki Radoslava Karinje. U štrajku i mirnom okupljanju na lokacijama te tvrtke u Rijeci i Šibeniku sudjelovalo je oko 100 radnika Transadrije, tj. gotovo svi članovi SPH-a, a poduprli su ih djelatnici Transadrije iz Splita te Luke Šibenik, koja je u 50-postotnom vlasništvu Transadrije. Najavio je daljnje sindikalne akcije kako bi se radnicima, koji su se počeli osipati i sami davati otkaze, isplatile plaće i drugi troškovi. Neki radnici sami su dali izvanredne otkaze kako bi na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ostvarili pravo na novčanu naknadu, pojasnio je Karinja. Transadrija je zbog višemjesečne blokade računa izgubila bankovna jamstva i puno poslovnih partnera, kaže Karinja, pa u toj tvrtki više nisu u stanju obavljati osnovnu djelatnost. Dio radnika Transadrije predao je zahtjev za pokretanjem stečaja, a prvo ispitno ročište zakazano je na Trgovačkom sudu u Rijeci za 19. travnja.
RIJEKA - Čelnici Sindikata strojovođa Hrvatske na današnjoj su konferenciji za novinare upozorili da se u željezničkoj nesreći kod tunela Kupjak nije na prugu odronilo kamenje, kako se često navodi u javnosti, nego je na prugu pao građevinski objekt – desni ulazni zid u tunel Kupjak, te zatražili točno utvrđivanje odgovornosti za nesreću i smrt strojovođe Damira Domitrovića. Predsjednik sindikata Nenad Mrgan zatražio je utvrđivanje zašto nije napravljen novi potporni zid na tom dijelu pruge, jer su tijekom remonta tunela uz potporni zid bili teški strojevi koji su mogli narušiti njegovu stabilnost. Govoreći o stanju u HŽ-u, sindikalci su istaknuli da nisu protiv domaćih vlakova, niti zagovaraju strane proizvođače, ali se boje posljedica u slučaju uvođenja u promet domaćeg vlaka koji nije prošao sva testiranja. Umjesto da se sustavno rješavaju problemi i kupuju nove lokomotive, svake se godine potroši 300 do 400 milijuna kuna, a ne napravi ništa ili se napravi loše, ustvrdili su dodavši kako se infrastrukturom u HŽ-u upravlja na razini studija, umjesto konkretnog rada. Kao primjer nedjelotvornosti naveli su slučaj mosta od 15 metara koji su radnici bojali tri mjeseca, a vlakovi su u tom razdoblju morali usporavati brzinu i time stvarati gubitke. Sindikat strojovođa zaustavio je jutros u 10 sati na minutu vlakove na hrvatskim prugama u spomen na tragično preminulog strojovođu Damira Domitrovića.
ZAGREB - Croatia Airlines od 17. svibnja ove godine ponovno uvodi izravne letove između Zagreba i Istanbula, priopćeno je iz te tvrtke. Zagreb i Istanbul bit će povezani redovitim povratnim letovima triput tjedno - utorkom, četvrtkom i nedjeljom. Između Zagreba i Istanbula letjet će zrakoplovi Airbus 319 kapaciteta 132 sjedala i Airbus 320 kapaciteta 162 sjedala. Prvi let Croatia Airlinesa između Zagreba i Istanbula obavljen je 25. listopada 1992. godine i na toj se liniji letjelo do zime 1999. godine. Nakon toga Croatia Airlines je obustavio izravne letove, a povezivanje Hrvatske i Turske omogućeno je zakupljivanjem sjedala u zrakoplovima partnerske kompanije. Ponovno uvođenje izravnih letova Zagreb - Istanbul omogućit će putnicima iz Hrvatske kvalitetne veze s Turskom, a preko nje i sa Srednjim i Dalekim istokom.
ZAGREB - Dionicom Ine danas je, prvi dan trgovanja nakon dvotjedne obustave, ostvareno više od 2,1 milijun kuna prometa, a pad cijene Inine dionice za više od 10 posto, ponajviše je utjecao i na današnji pad vrijednosti dioničkih indeksa Zagrebačke burze. Vrijednost indeksa Crobex pala je za 1,81 posto, na 2.204,80 bodova, što je njegova najniža razina od 10. siječnja ove godine kada je trgovanje završio na 2.198 bodova. Crobex10 bilježi još osjetniji pad, za 2,34 posto, na 1.221,23 boda, najnižu razinu od 2. ožujka, kada je iznosio 1.220 bodova. Redovan je promet Zagrebačke burze danas iznosio 14,95 milijuna kuna, a najtrgovanije su bile dionice HT-a sa 2,4 milijuna kuna prometa, te dionice Ine sa 2,1 milijunom kuna. I dok je cijena dionice HT-a pala za 0,30 posto, na 287,05 kuna, dionici Ine već je na početku trgovanja cijena pala za više od 10 posto zbog čega je završila i u privremenoj negativnoj blokadi. Dionica Ine trgovanje je završila na 3.600 kuna, što je 10,23 posto niža cijena nego prije dva tjedna, odnosno 25. ožujka kada je zadnja cijena te dionice iznosila 4.010 kuna. Cijena od 3.600 kuna ujedno je najniža cijena dionice Ine u proteklih dva i pol mjeseca, odnosno od 26. siječnja kada je trgovanje također zaključila uz cijenu od 3.600 kuna. Uz HT i Inu među milijunaše su se danas uvrstile i dionica Atlantic grupe sa 1,09 milijun kuna prometa te povlaštena dionica Adrisa sa 1,03 milijuna kuna. Cijena obje te dionice nije se mijenjala, pa je dionica Atlantica trgovanje završila na 780,02 kune, a Adrisa 268 kuna.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas su trgovanje obilježile skromna potražnja i obilna ponuda, pri čemu je prosječna kamatna stopa porasla zbog visoke cijene ugovorenih ročnih pozajmica. Danas je prijavljeno svega 55,1 milijun kuna potražnje, što je oko 10 posto više nego u petak.
Istodobno, ponuda je porasla svega 1,7 posto, na 285,1 milijun kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 28,6 milijuna kuna, pri čemu je kamatna stopa smanjena s u petak zabilježenih 0,25 na 0,23 posto. Plasirano je i 6,5 milijuna kuna pozajmica na rok od mjesec dana po cijeni od 4,17 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 35,1 milijun kuna, a prosječna kamatna stopa porasla je s u petak zabilježenih 0,47 na 0,96 posto.