DUBROVNIK - U Hrvatsku treba ulagati zato što jamči jednaka prava i stranim i domaćim ulagačima, zato što daje besplatne novčane potpore i zato što će ulaskom u Europsku uniju omogućiti puno bolje uvjete svima koji žele u njoj poslovati, rekla je u utorak u Dubrovniku predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor. U uvodnom govoru na početku dvodnevne Međunarodne konferencije "Brownov Forum: Trgovina i ulaganje između SAD i jugoistočne Europe" premijerka Kosor govorila je o značenju konferencije koja bi trebala stvoriti mogućnosti da hrvatska regija i regija jugoistočne Europe postanu privlačni krupnom kapitalu i velikim ulagačima. "Želim da konferencija pridonese tome da zemlje regije zajedničkim snagama učine tržište ovog dijela Europe privlačnijim stranim ulagačima", rekla je Kosor na konferenciji koja se održava u znak sjećanja na 15. godišnjicu pogibije američkog trgovinskog izaslanstva na čelu s tadašnjim ministrom trgovine Ronom Brownom. Predsjednik Republike Ivo Josipović kazao je kako dubrovačku konferenciju vidi kao važan korak, kao prepoznavanje pozitivnih trendova u Hrvatskoj i u regiji i na političkoj i gospodarskoj razini. Sudionicima konferencije uvodno se obratio i američki veleposlanik u James Foley, ustvrdivši kako je cilj skupa odrediti politiku i načela koja će regiji jugoistočne Europe omogućiti da postane konkurentna na europskom tržištu. "Američka vlada sa zadovoljstvom će pomoći u ostvarenju zamisli da ova regija postane odredište međunarodnih ulaganja i trgovine", rekao je.
ZAGREB - Na Zagrebačkom velesajmu danas su otvorena četiri specijalizirana međunarodna sajma - gospodarskih vozila, prometa, logistike i prateće industrije Zagreb transport show, graditeljstva i opremanja Graditeljstvo, obrtništva te grijanja, hlađenja, klimatizacije i obrade pitkih voda Interklima. Sajmovi traju do 9. travnja, a na njima se predstavlja 451 izlagač iz 23 zemlje. Sajmove je otvorio državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Danijel Mileta koji je istaknuo da su sajmovi pokazatelj u kakvom se stanju nalazi gospodarstvo. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec kazao je kako je obrtnički sajam posebno važan za hrvatsko obrtništvo, jer je to prilika da se na obrtničkom forumu iznesu aktualni problemi koji muče obrtnike. Ostalo je još mnogo neriješenih problema koji muče obrtnike, a najvažniji su nelikvidnost i financijska nedisciplina. Visoke kamate na poduzetničke kredite, visoka porezna opterećenja, samo su neki od problema koje treba hitno rješavati, kazao je predsjednik HOK-a ističući i potrebu kvalitetnijeg strukovnog obrazovanja. Sajmove prati bogat stručno-popratni program, pa će se tako danas održati tradicionalni Obrtnički forum, a tema mu je "Suzbijanje neregistriranih djelatnosti".
ZAGREB - Tvrtka AZ Crobus uspješno je završila proizvodnju nulte serije autobusa Crobus te očekuje početak serijske proizvodnje, najavili su čelnici Auto Zubaka na predstavljanju Crobusa u sklopu sajma Zagreb Transport Show koji se održava na Zagrebačkom velesajmu. U proteklih godinu dana uspješno su obavljeni zahtjevni testovi i dobiveni svi potrebni certifikati za nastup na tržištu, a proizvodni pogoni prilagođeni su zahtjevima studije utjecaja na okoliš, istaknuto je na predstavljanju. U Auto Zubaku kažu da očekuju tehnički pregled objekta u Sesvetskom Kraljevcu čime bi uklonili zadnju administrativnu prepreku, a nakon toga kreće serijska proizvodnja autobusa. Puštanje u rad prve faze tvornice očekuje se u svibnju, a druga faza u planu je za početak 2012. Rad tvornice u punom kapacitetu očekuje se 2013. Godišnje bi, prema planovima, trebalo biti proizvedeno između 300 i 350 Crobusa, ovisno o modelima, uz ukupno 350 radnih mjesta. Tijekom ove godine Auto Zubak u proizvodnji autobusa planira otvoriti 100 novih radnih mjesta u tvornici i oko četrdeset kod kooperanata. Dosad je u razvoj proizvodnje Crobusa uloženo 120 milijuna kuna, a tijekom ove godine u planu je ulaganje dodatnih 40 milijuna kuna.
ZAGREB - Tvrtka Proplin, članica Ina Grupe, ponovno će se integrirati u Inu i biti spojena s matičnom kompanijom, a završetak integracije Proplina u Inu očekuje se početkom listopada ove godine, izvijestili su danas iz Ine. Kako se navodi u priopćenju, odlukom Inine Uprave započelo je poslovno restrukturiranje tvrtke Proplin, članice INA Grupe. Tom će se odlukom sve djelatnosti Proplina d.o.o., kojega je Ina osnovala 2002., ponovo integrirati u Inu (prodaja autoplina, prodaja UNP plina u bocama i veleprodaja/industrijska prodaja UNP plina) te će tvrtka biti spojena s matičnom kompanijom. Kao jedan od prvih koraka u restrukturiranju iz Ine najavljuju optimizaciju nabave, racionalizaciju skladišta, racionalizaciju sustava punjenja boca i distribucijske mreže, uvođenje novog maloprodajnog koncepta koji će uključivati redizajn Proplinovih prodajnih mjesta u skladu s Ininim standardima te postavljanje novih instalacija za opskrbu autoplinom na Ininim benzinskim postajama. Proplin zapošljava 365 radnika. Očekuje se da će integracija Proplina u Inu biti završena početkom listopada 2011.
ZAGREB - Hrvatski je inozemni dug krajem prošle godine iznosio 45,8 milijardi eura, što je za 1,2 milijarde eura više nego krajem 2009. godine, podaci su Hrvatske narodne banke. Analitičari središnje banke pritom napominju da je u taj iznos uključen i dug koji je dosad imao karakter kružnih ulaganja (1,3 milijardi eura) s obzirom da je krajem 2010. ukinuta inozemna pravna osoba putem koje su provedena navedena ulaganja tijekom 2008. i 2009., nakon čega taj dug više nema kružni karakter te je pripisan ukupnom stanju inozemnog duga. Inozemni je dug tijekom prošle godine povećan za 1,2 milijarde eura, no, znatan dio tog rasta (800 milijuna eura) rezultat je međuvalutnih i drugih prilagodbi, a nova su korištenja tijekom 2010. nadmašila otplate za 300 milijuna eura, navode analitičari HNB-a u najnovijem Biltenu. Inozemni dug središnje države na kraju 2010. dosegnuo je 5,9 milijardi eura, a godišnjem porastu od 700 milijuna eura (isključujući međuvalutne promjene) najviše je pridonijelo izdanje obveznice vrijedne 1,25 milijardi američkih dolara na američkom tržištu u srpnju 2010. Nakon toga središnja je država uglavnom samo refinancirala dospjele obveze, ističu analitičari HNB-a. Inozemni dug poslovnih banaka na kraju prošle godine iznosio je nešto manje od 10,8 milijardi eura. Po podacima HNB-a, ukupni je inozemni dug ostalih domaćih sektora na kraju prošle godine iznosio 21,7 milijardi eura.
ZAGREB - Tijekom ožujka u Hrvatskoj je registrirano 3.836 novih putničkih automobila, što je 14,9 posto više nego u veljači, a 11,9 posto više nego u ožujku prošle godine, pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova koje prenosi agencija Promocija Plus. U prva tri ovogodišnja mjeseca u Hrvatskoj je prodano 10.488 vozila, ili 16,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Prema markama, najviše novih automobila u Hrvatskoj u ožujku je prodao Renault - 420, što je tržišni udjel od 10,9 posto. Sa 394 prodana automobila i tržišnim udjelom od 10,3 posto slijedi Opel, a na trećem mjestu je Volkswagen sa 388 automobila i udjelom na hrvatskom tržištu od 10,1 posto. Hrvatski kupci tijekom ožujka kupili su 321 novu Škodu i 300 novih Chevroleta. Renault vodi i u poretku za prva tri mjeseca sa 1.160 automobila i udjelom na tržištu od 11 posto. S udjelom od 10 posto i 1.050 automobila slijedi Škoda, a Opel je treći sa 1.012 automobila i udjelom od 9,6 posto. Među prvih pet su i Volkswagen (997 automobila) i Peugeot (800).
ZAGREB - Današnje trgovanje na Zagrebačkoj burzi protječe vrlo mirno, a milijunski promet do podneva je ostvaren tek dionicama Adrisa i Končar Elektroindustrije. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,27 posto, na 2.245 bodova, a Crobex10 0,06 posto na 1.252 boda. Redovni promet dionicama bio je nešto iznad 6 milijuna kuna, što je otprilike 2 milijuna više nego jučer u ovo doba. Najveći promet do podneva je ostvaren povlaštenom dionicom Adrisa, u visini od 1,5 milijuna kuna. Cijena joj se spustila 0,1 posto, na 267 kuna. Milijunski promet ostvaren je i dionicom Končar Elektroindustrije, a cijena joj je porasla 1,63 posto, na 559 kuna. Nešto veću likvidnost bilježi i dionica HT-a, kojom je ostvareno 921.000 kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,46 posto, na 288,99 kuna.
ZAGREB - Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke gotovo je nepromijenjen u odnosu na jučerašnju tečajnicu s obzirom da je kuna tek neznatno oslabila prema euru, za 0,00016 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi iznosi 7,371065 kuna. Kuna je oslabila i u odnosu na druge važnije valute i to prema američkom dolaru za 0,11 posto, švicarskom franku za 0,22 posto, te britanskoj funti za 0,78 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,195647 kuna, franka 5,632787 kuna, a funte 8,436609 kuna.