ZAGREB - Pokret "Stop progonu hrvatskih branitelja" organizira danas na Trgu bana Josipa Jelačića, uz izravan TV prijenos iz Haaga, javno gledanje izricanja presude generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku i prigodan program. Haaški sud najavio je objavu presude za 11 sati, a sudnica je rezervirana gotovo tri sata za izricanje presude. Gotovina, Markač i Čermak optuženi su za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio tijekom i nakon Oluje prisilno i trajno ukloniti srpsko stanovništvo s okupiranih područja u Hrvatskoj. Tužitelji su u završnim riječima u kolovozu prošle godine tražili da se trojicu generala proglasi krivima i generala Gotovinu osudi na 27, generala Markača na 23 i generala Čermaka na 17 godina, a branitelji su u završnim riječima pozvali sudsko vijeće da njihove branjenike oslobodi svake krivnje. Po izricanju haaških presuda Pokret "Stop progonu hrvatskih branitelja" održat će tiskovnu konferenciju na kojoj će čelni ljudi pokreta i ratni ministar Ivan Vekić iznijeti očitovanje prema presudi Haaškog suda.
ZAGREB
Kako bi se spriječile izborne manipulacije, temeljna načela izbornog sustava trebalo bi ugraditi u ustavni tekst, a izborno zakonodavstvo donositi dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru, rekao je Robert Podolnjak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta sinoć na javnom skupu na temu "Izborne manipulacije". Javni skup su u povodu 20. obljetnice izbora u Hrvatskoj na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti organizirali nevladina udruga GONG i taj Fakultet. Napominjući kako se prije svakih izbora u Hrvatskoj mijenjao izborni sustav, Podolnjak je ocijenio da se izbornim inženjeringom u Hrvatskoj može smatrati način izbora zastupnika dijaspore koji ne postoji nigdje u svijetu. Izbornim inženjeringom smatra i način izbora srpske nacionalne manjine koji, kako je rekao, predstavlja specifičan oblik većinskog sustava s maksimalnom premijom za relativnog pobjednika. Također, izbornim inženjeringom drži i prekrajanje granica deset izbornih jedinica za izbor 140 saborskih zastupnika. Umjesto da se u svim izbornim jedinicama bira jednaki broj zastupnika (14) pa se one moraju 'krojiti' kako bi se broj glasača izjednačio u skladu s načelom jednakosti glasa, Podolnjak smatra da bi, kao i u drugim državama, izborne jedinice trebale slijediti regionalnu ili administrativnu podjelu a broj izabranih zastupnika bi ovisio o njihovoj veličini. Navodeći kako se izbori od 90-tih do danas teško mogu nazvati poštenima, Josip Kregar sa zagrebačkog Pravnog fakulteta rekao je da je svaka vlast na bilo kojoj razini uvijek koristila svoj položaj u izbornoj utrci.
ZAGREB
U Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) završila je večeras ovogodišnja UN akademija panelom na temu "UN i klimatske promjene" i uručenjem cerifikata polaznicima. Panelisti su upozorili na opasnosti koje prijete čovječanstvu ukoliko se ne zaustavi trend rasta štetnih emisija CO2 i ne poduzmu mjere za zaustavljanje globalnog zatopljenja ispod razine od 2 stupnja Celzijusa. Dennis Tirpak, jedan od vodećih autora Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) i suradnik kanadskog Međunarodnog instituta za održivi razvoj, predstavio je znanstvene podatke koji pokazuju kako je u posljednjih četiri stotine godina došlo do značajnog rasta štetnih emisija uslijed ljudskog utjecaja odnosno da se značajni porast štetnih emisija poklapa s početkom industrijske revolucije. Osvrnuo se na postojeću UN-ovu regulativu u tom području i ukazao na izazove s kojima se suočavaju i države i međunarodne organizacije u bavljenju tim pitanjem. UNDP-ov stručnjak za klimatske promjene Matt Spannagle osvrnuo se na ulogu i rad UN-ovih agencija u području klimatskih promjena, u Hrvatskoj i u svijetu. "Problem klimatskih promjena je ogroman problem i prijetnja. Prognoze nisu dobre i to je loša vijest. Ali, dobra je vijest da svijet danas raspolaže znanjem i tehnologijom za suočavanje s tim problemom", rekao je.
ZAGREB
Ženska mreža Hrvatske uputila je medijima priopćenje s prilogom - pismom koje je šest članova i članica Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova Europskoga parlamenta uputilo povjereniku za proširenje Štefanu Fueleu u kojemu izražavaju najdublju zabrinutost zbog najave ukidanja Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Napominju kako je to, po njihovim saznanjima, predložila radna skupina pri Ministarstvu pravosuđa, nadležna za izradu novog zakona o pučkom pravobranitelju. U prilogu su engleski izvornik i hrvatski prijevod pisma od 13. travnja koje je, kako se navodi, dano na uvid i predsjednici hrvatske Vlade Jadranki Kosor. Među ostalim, u pismu stoji da će "ova strukturalna promjena dovesti do slabijeg razumijevanja anti-diskriminacije i rada na ravnopravnosti na nacionalnoj razini, u konačnici potkopati nedavni napredak Hrvatske i omesti primjenu europske pravne stečevine". Europarlamentarci navode da su dobili informaciju da hrvatska Vlada planira zatvoriti Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te da je, prema njihovim saznanjima, to predložila radna skupina pri Ministarstvu pravosuđa, mjerodavna za izradu Zakona o pučkom pravobranitelju, po kojemu bi pak različita posebna pravobraniteljstva bila ujedinjena pod postojećim Pučkim pravobraniteljem.
ZAGREB
Autobiografiska knjiga bivšega urednika na Hrvatskoj televiziji Miroslava Lilića „Bez reprize“ predstavljena je sinoć u Zagrebu. O knjizi, čijem je predstavljanju nazočio i predsjednik Republike Ivo Josipović, govorili su urednik Drago Glamuzina, novinari Đelo Hadžiselimović i Renato Baretić te kazališna kritičarska Mani Gotovac. Glamuzina je ocijenio kako je Lilićeva autobiografija društvena kronika zadnji četiri desetljeća života u Zagrebu. „Knjiga je spomenik o novinarskom radu“, rekao je Baretić dodavši kako se u Lilićevim uspomenama može naći bezbroj dokaza da novinarstvo ne može postojati bez kreativnosti i stila kao ni bez kolegijalnosti i odanosti redakciji. Hadžiselimović smatra kako je Lilić svjedok, a u mnogim prijelomnim događajima i aktivni sudionik vremena koja su nas obilježila od Hrvatskog proljeća do Domovinskog rata. „Knjiga je autobiografija i ispovijed, a ponajviše svjedočanstvo iz prve ruke o nekim ljudima i vremenima“, rekao je Hadžiselimović dodavši kako će ona od zaborava sačuvati događaje o kojima već sad postoje oprečna tumačenja. Za Mani Gotovac, Lilićeva knjiga je pozornica u kojoj su likovi novinari i urednici. Knjigu „Bez reprize“ objavio je zagrebački nakladnik Profil, a autor u njoj piše o događajima na televiziji od 1971. do devedesetih godina, uz ino i o tom kako je HRT dobio medijski rat protiv TV Srbije.