ZAGREB - Članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) sinoć su na redovitoj skupštini jednoglasno osnovali novo znanstveno vijeće - za istraživačku infrastrukturu tako da sada Akademija ima 16 znanstvenih vijeća. S razlozima osnivanja novoga vijeća kolege akademike upoznao je akademik Stjepan Jecić koji je podsjetio da će to vijeće nastaviti trogodišnji rad Odbora za istraživačku e-infrastrukturu, osnovanog pri Razredu za tehničke znanosti HAZU, ali će sada obuhvatiti svih devet razreda Akademije jer mu je i područje djelovanja obuhvatnije. Akademici su jednodušno i bez rasprave prihvatili i izvješće o radu HAZU te financijsko izvješće za proteklu godinu o kojima je izvijestio glavni tajnik HAZU akademik Pavao Rudan. Izlaganje predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića bilo je pak okrenuto budućim aktivnostima te vodeće hrvatske kulturne i umjetničke ustanove i u ozračju proslave velike obljetnice HAZU - 150. godina od njezina osnutka. Izvijestio je da će i javnost uskoro biti upoznata s programom te važne obljetnice koja će se održati po visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, dodajući da su dolazak na svečanost u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu potvrdili predsjednici Sabora, Vlade i Republike - Luka Bebić, Jadranka Kosor i Ivo Josipović. Najavio je da će Akademija objavljivati izjave u kojima će biti iznesena njezina stajališta o važnim društvenim pitanjima ali, istaknuo je, ne i o dnevnopolitičkim temama. Akademik Kusić sažeto je predstavio i sve što je HAZU učinio tijekom, kako je rekao, prvih 90 dana nove upravu kojoj je na čelu, rekavši da je održano 11 znanstvenih skupova i okruglih stolova o različitim temama, sedam predavanja i sedam izložaba.
ZAGREB - Nakon nesreće u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukoshima ne treba očekivati nuklearnu katastrofu, a Hrvatskoj je za dugoročni ekonomski i društveni razvoj potrebna uravnotežena kombinacija izvora energije u kojoj bi bila zastupljena i nuklearna energija, istaknuto je sinoć na tribini "Budućnost nuklearne energetike nakon Fukoshime" u zagrebačkom Europskom domu. Kao rezultat nuklearne nesreće u Japanu ocijenjeno je da će definitivno doći do zatvaranja starih nuklearnih elektrana koje su pri kraju životnog vijeka te do preispitivanja je li taj slučaj relevantan za sve druge nuklearne elektrane. Također, bit će upitno produljenje životnog vijeka za već postojeće nuklearne elektrane, smanjit će se broj izdanih dozvola za njihovu gradnju, biti će nametnuta još stroža pravila njihova rada, doći će do povećanja cijene električne energije, a smanjiti će se i politička potpora njihovoj izgradnji. Ipak, stručnjaci smatraju kako neće doći do potpune zabrane nuklearne energije za proizvodnju električne energije. Tijekom rasprave istaknuto je kako ne postoji opasnost od potresa za rad Nuklearne elektrane Krško, jer je ona građena da izdrži potrese puno jače nego bilo koja zgrada u Zagrebu. Davor Grgić s zagrebačkog FER-a rekao je kako u Hrvatskoj ne postoji opasnost od radioaktivnog joda zbog nuklearne nesreće u Japanu, jer je njegovo vrijeme poluraspada osam dana.
ZAGREB - U prometnoj nesreći koja se sinoć oko 19,20 sati dogodila prije mjesta Roženica kod Pokupskog, poginuo je 56-godišnji vozač, doznaje se u PU zagrebačkoj. Prometna nesreća, u kojoj je stradao hrvatski državljanin, dogodila se zbog slijetanja osobnog vozila bez registracijskih oznaka. Vozač je u autu bio sam, kažu u policiji i dodaju da je očevid u tijeku.