ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice Hrvatskom saboru predložila izmjene zakona o poticanju ulaganja po kojima se smanjuju osnovni uvjeti za dobivanje poticaja za tehnološke razvojno-investicijske projekte tako da bi se olakšice i potpore mogle dobiti za ulaganja od najmanje sto tisuća eura, uz otvaranje najmanje pet novih radnih mjesta. Za projekte koji su već odobreni na temelju zakona o poticanju ulaganja, a počeli su se provoditi 2007., 2008. ili 2009., produžuje se razdoblje provedbe za još dvije kalendarske godine. Zakon o poticanju ulaganja primjenjuje se od 2007., a ulagači koji su na temelju njih ostvarili poticaje i olakšice do sada su uložili više od 3,5 milijarda kuna i otvorili 4000 radnih mjesta. Pritom je kod 21 projekta riječ o izravnim stranim ulaganjima 1,5 milijardi kuna, uz otvaranje oko 2000 radnih mjesta, rekao je ministar gospodarstva Đuro Popijač. Uklanjanju zapreka ulaganjima, rečeno je, treba pridonijeti i dopuna uredbe o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijske i/ili građevne dozvole.
ZAGREB - Hrvatsko izaslanstvo, u sastavu predstavnika Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke, sudjelovat će na Proljetnoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu od 15. do 17. travnja, priopćeno je iz Ministarstva financija. Izaslanstvo Ministarstva financija predvodi Martina Dalić, ministrica financija, a Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, guverner HNB-a. Tijekom održavanja Proljetne skupštine izaslanstvo će imati niz sastanaka u Svjetskoj banci, a najavljene teme uključivat će stanje na postojećim projektima te daljnje aktivnosti na pripremi i odobravanju novih projekata, posebno financijsku podršku koju Svjetska banka pruža Programu gospodarskog oporavka Republike Hrvatske. Izaslanstva Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke na više sastanaka s predstavnicima MMF-a razgovarat će o makroekonomskoj situaciji u Hrvatskoj, te mjerama koje se provode u okviru Vladinog Programu gospodarskog oporavka.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici predložila amandman na izmjene Pomorskog zakonika kojim uvodi tzv. beneficirani radni staž za pomorce, pa bi se ubuduće pomorcima svakih 12 mjeseci provedenih na brodu računalo kao 15 mjeseci staža. Pomorci bi u starosnu mirovinu mogli s navršenih 60 godina života i 15 godina staža na brodu, predlaže Vlada amandmanom na izmjene Pomorskog zakonika koje su već u saborskoj proceduri. Vodili smo računa o težini posla pomoraca, a činjenica je i da 70 posto pomoraca starijih od 60 godina ne može ishoditi potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti za rad pomoraca, kazala je premijerka Jadranka Kosor. Predloženi je amandman na tragu onoga što su pomorci tražili. To će se odnositi na 13.000 pomoraca u međunarodnoj plovidbi i na 4.000 pomoraca u nacionalnoj plovidbi, istaknula je.
ZAGREB - Vlada u tišini priprema Zakon o restrukturiranju i sanaciji hrvatske brodogradnje koji bi u roku osam dana trebao biti upućen u Hrvatski sabor, ustvrdio je danas predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) Vedran Dragičević. Iz Ministarstva gospodarstva dobili smo informaciju da to ministarstvo treba izraditi prijedlog zakona koji bi potom trebao biti hitno usvojen u Saboru, izjavio je Dragičević na konferenciji za novinare. Po njegovu mišljenju, glavni je razlog hitnog donošenja takvog zakona želja Vlade da "zaštiti one koji bi trebali otpisati milijardu i pol eura dugova hrvatskih brodogradilišta", budući da u procesu privatizacije u proteklih godinu i pol dana praktički ništa nije riješeno. Privatizacija i restrukturiranje brodogradnje počeli su u rujnu 2009., a do danas, unatoč tri kruga privatizacije, nijedno brodogradilište nije dobilo novog vlasnika, ali zato su tri brodogradilišta još uvijek pod zabranom ugovaranja novih poslova, rekao je. Iz takve situacije Vlada se pokušava izvući donošenjem novog zakona, no to bi moglo dodatno usporiti proces privatizacije te otjerati i postojeće kupce, nakon čega bi mogao uslijediti najgori scenarij - likvidacija svih brodogradilišta osim Uljanika, smatra Dragičević. Sindikat stoga traži da se u idućih mjesec dana prihvate programi restrukturiranja za Brodotrogir, Brodogradilište 3. maj i Kraljevicu te ukine zabrana ugovaranja novih poslova, inače u pitanje dolazi više od 8.000 radnih mjesta u škverovima i njihovim kooperantima.
ZAGREB - Zlatno doba tržišta nekretnina u Hrvatskoj teško će se ponoviti, ali postoje naznake oporavka koji bi trebao slijediti povoljnije gospodarske trendove koji se očekuju, ocijenjeno je danas na Godišnjoj međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina u organizaciji tvrtke Filipović poslovno savjetovanje. Sudjelujući u uvodnom okruglom stolu konferencije Borislav Škegro iz Quaestus Private Equity fonda ocijenio je da je najgore razdoblje u poslovanju nekretninama u Hrvatskoj prošlo i da slijedi oporavak potaknut pozitivnim trendovima u nizu sektora, a posebno izvoznom koji ostvaruje dobre rezultate. Kao jedan od savjetnika predsjednice Vlade za gospodarstvo, najavio je da će i Vlada sudjelovati u oporavku tržišta kroz mjere koje će uskoro predstaviti. Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek smatra da bi trebalo razmotriti uvođenje poreza na nekretnine unutar oporezivanja imovine, što bi oživjelo tržište nekretnina, posebno onih koje se ne koriste i nisu privedene gospodarskoj namjeni. Na dvodnevnoj sedmoj međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina sudjeluju stručnjaci iz 14 zemalja koji imaju priliku slušati 66 hrvatskih i stranih izlagača.
ZAGREB - Hrvatsko tržište životnih osiguranja među najpotencijalnijim je u Europi jer je prosječna godišnja premija tog osiguranja u Hrvatskoj od oko 75 eura jedanaest puta manja od oko 800 eura prosječne europske, a za brži i jači razvoj tog tržišta osim stabilnije ekonomske situacije u zemlji potrebno je porezni status tog osiguranja izjednačiti s dobrovoljnom mirovinskom štednjom te uvesti porezne olakšice. Rečeno je to na današnjem okruglom stolu "Životno osiguranje-ulaganje u budućnost" u organizaciji magazina Banka i u suorganizaciji nekoliko osiguravateljskih kuća. Istaknuvši da društvene i političke promjene u današnjem vremenu s postojećim mirovinskim sustavom traže i nove modele ponašanja spram vlastitog života, mirovine i općenito budućnosti, zamjenik predsjednice Udruženja osiguravatelja HGK i predsjednik Uprave Grawe Hrvatska Igor Pureta smatra da je upravo životno osiguranje jedan od takvih modela. Dodaje da je to ne samo jedan od sigurnijih nego i dugoročan izvor financiranja od kojeg se već sada gotovo tri četvrtine pričuva ulaže u vrijednosne papire RH čime se pomaže financiranju zemlje. Znatniji rast tržišta osiguranja, posebno životnih, očekuje se od iduće godine.
ZAGREB - Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u Hrvatskoj su u ožujku u odnosu na veljaču u prosjeku bile više za 0,8 posto, dok su na godišnjoj razini, u odnosu na ožujak prošle godine, više za 2,6 posto, a u godišnjem su prosjeku veće za 1,4 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Godišnja stopa inflacije od 2,6 posto u ožujku za 0,4 indeksna boda veća je od one u veljači (od 2,2 posto). U ožujku su u odnosu na veljaču najviše porasle cijene odjeće i obuće, za 4,4 posto (nova proljetna kolekcija), cijene prometa povećane su za 1,9 posto (zbog viših cijena goriva i prometnih usluga), a cijene alkoholnih pića i duhana porasle su za 1,1 posto. Porast indeksa potrošačkih cijena u ožujku u odnosu na veljaču ublažile su jedino cijene rekreacije i kulture, koje su u prosjeku niže za 0,5 posto. Na godišnjoj razini, u ožujku ove u odnosu na ožujak prošle godine, cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle su za 4,3 posto. Cijene prometa na godišnjoj su razini povećane za 6,7 posto, a cijene alkoholnih pića i duhana za 7,1 posto. Statistika na godišnjoj razini bilježi i rast cijena stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 2,3 posto, zdravstva 1,1 posto.
ZAGREB - Hrvatsku je u prva dva mjeseca ove godine posjetilo 3 posto više turista nego u isto vrijeme prošle godine, a noćenja je bilo 4,4 posto manje. Samo u veljači statistika je nešto pozitivnija s 4,7 posto više turističkih dolazaka i 0,6 posto više noćenja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U prva dva mjeseca ove godine zabilježena je 240,1 tisuća turističkih dolazaka i gotovo 570 tisuća noćenja, od čega se više od polovice dolazaka i noćenja odnosi na ovogodišnju veljaču u kojoj je turista bilo 131,7 tisuća, a noćenja 294,7 tisuća. Stranih je turista u prva dva mjeseca došlo gotovo 114 tisuća ili 9,7 posto više nego u istom razdoblju lani, a porast od 1 posto stranci su ostvarili s 269,1 tisućom noćenja. Domaći turisti su s 126,3 tisuće dolazaka i 301 tisućom noćenja u dva mjeseca ove godine nastavili bilježiti pad u hrvatskom turizmu, i to od 2,2 i 9,8 posto.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u veljači izdano 739 odobrenja za građenje, što je 15 posto manje u usporedbi s veljačom prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Ukupna vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje izdanim u veljači iznosi 1,44 milijarde kuna. To je 35 posto manje od 2,22 milijarde kuna, koliko je iznosila u prošlogodišnjoj veljači. Većina tog iznosa odnosno 1,04 milijarde kuna odnosi se na radove na zgradama, dok su radovi na ostalim građevinama vrijedni 395,3 milijuna kuna. Prema dozvolama za građenje izdanim u veljači predviđena je gradnja 1.063 stana s prosječnom površinom od 88,5 četvorna metra.
ZAGREB - I danas se na Zagrebačkoj burzi trgovanje odvija usporeno, a u većem fokusu investitora tek su dionice HUP-a Zagreb, Belja i Adrisa. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,49 posto, na 2.201 bod, a Crobex10 0,31 posto na 1.2 bodova. Do podneva je promet iznosio 6,6 milijuna kuna, što je otprilike dvostruko više nego jučer u to doba. Najveći promet ostvaren je do podneva dionicom HUP-a, 1,8 milijuna kuna. Cijena joj stagnira na 1.350 kuna. Među milijunašima su i dionice Belja, kojima je cijena oslabila 0,14 posto, na 88,5 kuna, te redovne dionice Adrisa. Njihova cijena spustila se 2,5 posto, na 287,57 kuna. Dionicom HT-a, pak, do podneva je protgovano svega 565.000 kuna, uz blagi pad cijene, za 0,14 posto, na 287,57 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na prethodnu tečajnu listu, ojačala prema euru za 0,01 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,362231 kunu. U odnosu na druge važnije valute kuna je oslabila i to prema američkom dolaru za 0,39 posto, britanskoj funti za 0,80 posto i prema švicarskom franku za 0,85 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,100971 kunu, funte 8,323608 kuna, a franka 5,704945 kuna.