OSIJEK - Sve je više raznih lobija, posebice krupnog kapitala pa i stranačkih koji uoči izbora govore kako treba smanjivati ili ukinuti poticaje seljacima i poljoprivrednim proizvođačima, a to bi bilo katastrofalno, jer bi se proizvodnja domaće hrane dodatno smanjila, a uvoz povećao, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). Predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Mato Brlošić kazao je kako u Hrvatskoj oko 100.000 poljoprivrednih proizvođača prima poticaje, od toga su 65.000 mala obiteljska gospodarstva koja primaju do 10.000 kuna poticaja. Koliko su poticaji i subvencije važni govori i podatak o smanjenju površina zasijanih pšenicom zbog neredovitih isplata poticaja, kazao je. Glasnogovornik HPK Vladimir Novotny istaknuo je kao velik problem što u Hrvatskoj sve više jača tzv. uvozni lobi "kojima naravno nije interes da se stimulira proizvodnja hrane jer od uvoza imaju pojedinci velike koristi". To nas lako može dovesti do toga, napomenuo je, da u Hrvatskoj više uopće ne bude domaćeg bijelog luka ili primjerice da nestane domaće rajčice i ostaloga. Naš je cilj da hrvatski seljak ima jednake uvjete kao i farmer u Europskoj uniji, kazao je.
ZAGREB - Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj redovitoj sjednici razmotrio je tromjesečno izvješće o novčanim i gospodarskim kretanjima, te usvojio izvješće o financijskom poslovanju središnje banke za prošlu godinu, kao i projekciju monetarne politike za drugo ovogodišnje tromjesečje, priopćeno je iz HNB-a. Članovi Savjeta HNB-a suglasili su se s odlukama nadzornih odbora dviju štedionica o imenovanjima - u HPB Stambenoj štedionici d.d., Zagreb, predsjednikom uprave postaje Damir Šprem i članicom uprave Tanja Šantek, a u Prvoj stambenoj štedionici d.d., Zagreb, predsjednica uprave bit će Katarina Šobat i članica uprave Marija Posavec.
SPLIT - U Hrvatskoj raste potreba za novim nautičkim sidrištima, ali pritom treba voditi računa o zaštiti okoliša uvala u kojima postoje ili će postojati sidrišta za jahte i manje brodove, istaknuto je na današnjem Nautičkom forumu održanom u sklopu sajma Croatia Boat Show u Splitu. U našem dijelu Jadrana trenutno imamo 54 sidrišta, najviše ih je na području Zadarske županije, a postoji veliki interes za novim sidrištima za jahte i manje brodove, kazala je v.d. ravnateljica Uprave za pomorski promet i pomorsko dobro i luke u Ministarstvu mora Maja Markovčić Kostelac. Istaknula je i kako se u suradnji s Hrvatskim hidrografskim institutom trenutno radi na izradi posebne studiju koja će poslužiti kao podloga za prostorno planiranje i određivanje kapaciteta uvala koje će biti predviđene za sidrišta jahtama i manjim brodovima. U nacrtu prijedloga novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nautička sidrišta su predviđena kao posebni objekti kojima će županije izdavati koncesije na razdoblje do 20 godina, rekla je Markovčić Kostelac. Sudionici skupa raspravljali su o realizaciji mjera za poboljšanje stanja u nautičkom turizmu, posebice o pojednostavljenju postupka ishođenja dozvole privremenog boravka članova posade stranih plovila u Hrvatskoj, kao i prijava boravišta i boravka stranaca na brodovima turističkih brodara.
ZADAR - Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske izvijestili su danas o dosadašnjem tijeku kampanje "Stop neisplati plaća i isplati plaća bez uplate doprinosa" koja je pokazala da u Hrvatskoj trenutno ima 73 tvrtke koje svojim radnicima ne isplaćuju plaće. Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel podsjetio je na sindikalni prijedlog osnivanja Jamstvenog fonda koji bi u slučaju stečaja radnicima osigurao tri plaće i pola iznosa otpremnine. Uz izmjene Stečajnog zakona, koji tvrtkama mora pružiti šansu za novi početak umjesto likvidacije, Novosel je najavio da SSSH do 20. travnja od Vlade očekuje konkretan odgovor, odnosno zakonski prijedlog koji će ubuduće onemogućiti rad bez plaće. Želimo da u Europsku uniju hrvatski radnici uđu s ponosom i uvjerenjem da će im biti plaćen posao koji odrade, poručio je Novosel.
ZAGREB - Ukupni promet hrvatske industrije u veljači pao je za 3,2 posto u odnosu na siječanj, dok je u odnosu na veljaču prošle godine promet porastao za 11,1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Ukupni promet hrvatske industrije porastao je i u siječnju ove godine u odnosu na siječanj prošle za 2,7 posto, a ukupno je u prva dva mjeseca promet industrije porastao za 7,1 posto. Podaci o novim narudžbama industrije pokazuju pad u veljači u odnosu na siječanj za 5,7 posto. Na godišnjoj razini, u veljači ove u odnosu na veljaču prošle godine, ukupne nove narudžbe industrije u Hrvatskoj povećane su za 60,6 posto. Na taj rast utjecao je porast narudžbi sa stranih tržišta za više od 200 posto, dok su narudžbe s domaćeg tržišta u veljači ove u odnosu na veljaču prošle godine manje za 0,5 posto. Prerađivačka industrija koja radi na temelju narudžbi i u siječnju je zabilježila rast narudžbi na godišnjoj razini, ali po znatno nižoj stopi od 1,4 posto. Kumulativno su u prva dva mjeseca ove godine narudžbe industrije porasle za 25,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
ZAGREB - Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u veljači je u odnosu na siječanj bio nominalno manji za 0,7 posto, a realno za 1,3 posto, dok je, na godišnjoj razini, u odnosu na veljaču 2010. porastao nominalno za 3,8 posto, a realno za 0,8 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj je razini veljača osmi mjesec zaredom u kojem je ostvaren rast prometa na malo u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Statistika prometa trgovine na malo prema trgovačkim strukama pokazuje da je u veljači ove u odnosu na isti mjesec prošle godine porast prometa zabilježen u devet trgovačkih struka, najviše u prodaji motornih goriva i maziva, za 22,2 posto, što se može pripisati rastu cijena naftnih derivata. Maloprodaja je na godišnjoj razini pala u devet trgovačkih struka, najviše u maloprodaji električnih aparata za kućanstvo, za 22,4 posto.
ZAGREB - Redovni promet na Zagrebačkoj burzi danas je iznosio tek nešto malo više od 10 milijuna kuna, svega su tri dionice ostvarile promete iznad milijun kuna, a nakon četiri trgovinska dana pada, vrijednost dioničkih indeksa je porasla. Vrijednost Crobexa porasla je za 0,47 posto, na 2.211,97 bodova, a Crobexa10 za 0,22 posto, na 1.222,96 bodova. Najtrgovanija je danas bila dionica Ine s prometom od 1,7 milijuna kuna, a cijena joj je blago porasla, za 0,28 posto, na 3.610 kuna. Po prometu slijede dionice Končar Elektroindustrije kojih je protrgovano za 1,3 milijuna kuna, uz rast cijene za 2 posto, na 561 kunu. Končar je danas objavio poziv za glavnu skupštinu koja će se održati 1. lipnja, a skupštini je predložena i odluka o isplati dividende dioničarima u iznosu od 12 kuna po dionici. Među milijunaše uvrstila se još jedino dionica Ericsson Nikole Tesle sa 1,06 milijuna kuna prometa. Cijena te dionice je pala za 0,34 posto, na 1.593 kune. Dionicom HT-a danas je ostvareno manje od milijun kuna prometa, 900,2 tisuće kuna. Cijena joj je blago porasla, za 0,09 posto, na 287,60 kuna. Dionica Ingre imala je 829,2 tisuće kuna prometa, a cijena joj je porasla za 4,99 posto. Ingra je danas objavila da će uskoro započeti obnovu Hidroelektrane Haditha u Iraku, vrijednu 5,8 milijuna eura. S najvišim rastom cijene među trgovanijim dionicama izdvaja se dionica Petrokemije kojom je ostvareno 676,6 tisuća kuna prometa, a cijena joj je porasla za 7,33 posto. Dionica Petrokemije našla se u većem fokusu investitora nakon jučerašnje informacije iz te tvrtke da je u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvarila dobit.
ZAGREB - Na Tržištu su novca u današnjoj ukupno prijavljenoj potražnji uglavnom prevladavale ročne pozajmice, što je za posljedicu imalo rast prosječne kamatne stope. Inače, ukupno prijavljena potražnja danas je iznosila 54,3 milijuna kuna, ili 39 milijuna kuna više no dan ranije. Istodobno je ponuda iznosila 284,3 milijuna ili oko 7 posto više no što je to bilo jučer. Najviše je danas, 15 milijuna kuna, plasirano putem ročnih pozajmica na rok od mjesec dana uz kamatnu stopu od 3,07 posto. Također je plasirano i 10 milijuna kuna pozajmica na rok do 2 tjedna uz kamatnu stopu od 3 posto. Prekonoćnih je pak pozajmica danas plasirano tek 9 milijuna kuna, dok je kamatna stopa porasla s 0,2 na 0,26 posto. Ukupan promet na Tržištu novca dosegao je danas 34,3 milijuna kuna, dok je 20 milijuna kuna potražnje ostalo nepodmireno zbog iskorištenih kreditnih limita. Prosječna je kamatna stopa porasla, zahvaljujući većem plasmanu ročnih pozajmica, s 0,28 na 2,29 posto.