ZAGREB - Agencija za upravljanje državnom imovinom uspostavit će i voditi registar državne imovine - popis dionica i udjela u trgovačkim društvima te nekretnina u vlasništvu države, odnosno zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač država, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade na kojoj je donesena Uredba o registru državne imovine. Po podacima koje je iznio potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Petar Čobanković, država ima dionice i vlasničke udjele u 15 javnih poduzeća, više od 50 posto dionica i udjela ima u 56 trgovačkih društava, od 25 do 44,99 posto ima u 30 tvrtki, a manje od 25 posto dionica ili udjela ima u 346 tvrtki. U vlasništvu države je i više od dva milijuna hektara šuma i šumskog zemljišta, više od 550 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, 42,2 milijuna četvornih metara građevinskog zemljišta i 10,4 milijuna kvadrata građevina s pripadajućim zemljištem. Projekcije govore da vrijednost državnih udjela u tvrtkama te nekretnina, bez šumskog i poljoprivrednog zemljišta, iznosi oko 30 milijardi eura, kaže Čobanković. Vlada je danas donijela i Uredbu o raspolaganju nekretninama u državnom vlasništvu. Tom će imovinom raspolagati Agencija za upravljanje državnom imovinom, ali su od toga izuzeti šume i šumsko zemljište (kojim upravljaju Hrvatske šume), državno poljoprivredno zemljište (Ministarstvo poljoprivrede), te javno vodno dobro (Hrvatske vode).
ZAGREB - Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u prošloj su godini iznosila 439,9 milijuna eura, dok su godinu ranije bila oko 2,1 milijardu eura, preliminarni je podataka koji je danas objavila Hrvatska narodna banka. No, uz smanjenje interesa stranih ulagača, na prošlogodišnje je podatke, kako objašnjavaju u HNB-u, utjecala i činjenica vezana za kružna inozemna ulaganja s obzirom da je u zadnjem kvartalu prošle godine ukinuta inozemna pravna osoba putem koje su provedena ta ulaganja tijekom 2008. i 2009., a efekt toga je i smanjenje izravnih ulaganja u Hrvatsku kao i hrvatskih ulaganja u inozemstvo. Isključi li se efekt proknjižavanja tog kružnog ulaganja, navode u HNB-u, inozemna ulaganja u Hrvatsku lani su na razini od oko 900 milijuna eura. Vlasnička ulaganja su 2010. iznosila 521 milijun eura, zadržane zarade 540,5 milijuna eura, dok se kod dužničkih, odnosno ostalih ulaganja u prošloj godini bilježi odljev u iznosu od oko 621 milijun eura. Najveći je priljev stranih ulaganja zabilježen kod ostalih poslovnih djelatnosti, od 249,3 milijuna eura, slijede financijsko posredovanje, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova, s 186,6 milijuna eura, vlasnička ulaganja u nekretnine sa 156,7 milijuna eura, itd. Po zemljama, lani su u Hrvatsku najviše uložile tvrtke iz Belgije (116,3 milijuna eura), Italije (112,8 milijuna eura) i Luksemburga (111,6 milijuna eura), dok se odljev bilježi kod Nizozemske s povlačenjem u iznosu od 297,5 milijuna eura).
ZAGREB - Vlada je Saboru sa današnje sjednice na potvrdu uputila dodatni protokol Ugovoru o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (CEFTA), kojim se dalje liberalizira trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Tako se s Albanijom i Moldavijom obostrano ukidaju sve preostale carine i kvote, a sve carine za uvoz iz Hrvatske ukida UNMIK/Kosovo (Hrvatska već primjenjuje bescarinski režim za uvoz kosovskih proizvoda). Hrvatska ukida sve carine i kvote za uvoz proizvoda iz Crne Gore koja pak to zadržava za manji broj posebno osjetljivih proizvoda (npr. mliječni proizvodi, mesne prerađevine, mineralne vode, pivo, cigarete). U razmjeni s Makedonijom nema promjena koncesija, a u razmjeni sa Srbijom znatno se povećavaju postojeće koncesije u odnosu na postojeći režim liberalizacije trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Zemlje CEFTA-e su, nakon zemalja EU, najvažniji trgovinski partner Hrvatske i ukupna je robna razmjena s tim zemljama prošle godine iznosila 2,5 milijardi eura, što je 4 posto više nego 2009. godine.
RIJEKA - Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Mario Babić kazao je danas da se u prijedlog izmjena Pomorskog zakonika nije uspjelo unijeti odredbe o beneficiranom radnom stažu pomoraca, ali da im se omogućuje prijevremena mirovina sa 60 godina života i 15 godina plovidbenog staža. Babić je sudjelovao na Seminaru o noveli Pomorskog zakonika, ovrsi i osiguranju na brodu i drugim aktualnim pitanjima pomorskog prava u Rijeci. Izmjene Pomorskog zakonika u dijelu o pomorcima u međunarodnoj plovidbi obuhvatit će i sustav po kojem pomorci koji su 183 ili više dana na brodu i izvan domovine nisu obvezni plaćati porez na dohodak. Po novim izmjenama tog zakona, pomorcima bi se dio od 183 priznata dana, koje su mogli koristiti za put do broda, liječenje ili usavršavanje u inozemstvu, ali ih nisu iskoristili, mogao prebaciti u sljedeću godinu. Zahvaljujući i tim izmjenama najveći dio pomoraca bit će oslobođen plaćanja poreza, rekao je Babić dodavši da vjeruje, nakon što su uvjerili kolege u Ministarstvu financija, da će i Sabor prihvatiti takvo rješenje. Naveo je da je u sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja 13.200 pomoraca.
ZAGREB - Turizam se ne zasniva samo na građevinama već i na kvalitetnim ljudima, a zbog činjenice da je lakše izgraditi hotel nego kvalitetne ljude za rad Ministarstvo turizma je u suradnji s tvrtkama i županijskim obrtničkim komorama u zadnje tri godine izdvojilo gotovo 30 milijuna kuna za program poticanja obrazovanja za ugostiteljska i turistička zanimanja. Istaknuo je to danas ministar turizma Damir Bajs na sastanku s predstavnicima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske obrtničke komore i Zajednice ugostiteljsko-turističkih škola. Povod tom sastanku, održanom u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica, bile su pripreme upisa učenika u srednje strukovne škole ugostiteljsko-turističkog smjera u školskoj godini 2011./2012. U zadnje tri godine uređeno je više od 50 kabineta u strukovnim školama u 16 županija, a potpisano je i 448 ugovora o stipendiranju učenika i studenata s 56 tvrtki i 12 županijskih obrtničkih komora. U ovoj se školskoj godini u ugostiteljska i turistička zanimanja upisalo gotovo 4.800 učenika, pri čemu je i dalje najveće zanimanje za smjer kuhara, koje je i najtraženije zanimanje u ugostiteljskom sektoru.
ZAGREB - Redovni promet od svega 7,8 milijuna kuna uz blagi pad dioničkih indeksa obilježili su zadnji ovotjedni trgovinski dan na Zagrebačkoj burzi. To je najniži redovni dnevni promet u ovoj godini, a zadnji je put niži redovni promet od današnjeg zabilježen u listopadu lani. Svega su dvije dionice danas imale promete veće od milijun kuna, a analitičari ocjenjuju kako zasad naprosto nema vijesti iz gospodarske sfere koje bi mogle potaknuti investitore na življu aktivnost. Indeks Crobex danas je snižen za 0,08 posto 2.245,47 bodova, a Crobex10 za 0,06 posto na 1.250,51 bod. Dionicom HT-a ostvaren je promet od 1,8 milijuna kuna, uz blagi rast cijene, od 0,09 posto, na 287,90 kuna. Dionica Ingre poskupila je pak za 7,03 posto na 13,70 kuna, s prometom od 1,3 milijuna kuna. Ingra je danas objavila da je sklopila sporazum o poslovnoj suradnji s ruskim tvrtkama Mašinoimport i Interaktiva, koji joj otvara nove mogućnosti izvođenja infrastrukturnih radova i investicijskih projekata na području Ruske Federacije. Za 0,36 posto, na 2.765 kuna, pala je cijena dionice Metalske industrije Varaždin (MIV), uz promet od 727,2 tisuće kuna.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas je potražnja bila višestruko manja od ponude, no nije u potpunosti podmirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica. Danas je prijavljeno svega 50,3 milijuna kuna potražnje, što je oko 49 posto više nego jučer. Istodobno, ponuda je porasla nešto više od 6 posto, te je dosegnula 280,3 milijuna kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 22,1 milijun kuna, pri čemu je kamatna stopa smanjena s jučerašnjih 0,29 na 0,25 posto. Plasirano je i 8 milijuna kuna pozajmica na rok od tjedan dana po cijeni od 1,01 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je iznosio 30,3 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa smanjena je s jučerašnjih 0,74 na 0,47 posto.