ZAGREB - Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici odlučio smanjiti kamatnu stopu HNB-a na prekonoćne depozite banaka sa 0,5 posto na 0,25 posto, priopćeno je iz HNB-a. Odluka je donijeta polazeći od kretanja kamatnih stopa na tržištu te s namjerom da bankama plasiranje slobodne likvidnosti u druge instrumente bude atraktivnije u odnosu na deponiranje kod središnje banke, a time i korisnije za gospodarstvo. Uz to, naknada na izdvojeni kunski dio obvezne pričuve se ukida, kao što je već ranije učinjeno s naknadom za devizni dio obvezne pričuve, napominju iz središnje banke. Na sjednici Savjeta razmotreni su i najnoviji pokazatelji o novčanim i gospodarskim kretanjima te stanje u bankovnom sustavu u zadnjem lanjskom tromjesečju. Također, prihvaćeno je izvješće o prošlogodišnjem upravljanju međunarodnim pričuvama koje su na kraju 2010. iznosile 10,66 milijardi eura, što je za 285 milijuna eura više nego krajem 2009.
ZAGREB - Agencija za izdavanje kreditnih rejtinga Fitch potvrdila je u srijedu važeći rejting Hrvatske za dugoročno zaduživanje u inozemnoj valuti BBB- i rejting za dugoročno zaduživanje u domaćoj valuti BBB, te je potvrdila negativnu prognozu za oba rejtinga zbog rastućeg proračunskog manjka, velikog udjela javnog duga u BDP-u i slabe prognoze gospodarskog rasta. U Fitchu su potvrdili i rejting za kratkoročno zaduživanje u inozemnoj valuti F3. "Iako je manjak u hrvatskoj tekućoj bilanci plaćanja smanjen te su blago popustili pritisci za inozemno financiranje, rastući proračunski manjak, poveliki i rastući udio duga u BDP-u te visok vanjski dug i slaba prognoza gospodarskog rasta podrazumijevaju nastavljene pritiske na bonitet", kazala je analitičarka Fitcha Michele Napolitano. U Fitchevom izvješću se također navodi kako potrebe za refinanciranjem vanjskog duga ne bilježe značajnije promjene i Hrvatska uspijeva financirati vanjske deficite bez potpore MMF-a, što ukazuje na otpornost gospodarstva. U Fitchu ipak upozoravaju da će i u 2011. bruto potražnja za vanjskim financiranjem premašivati ukupnu vrijednost službenih deviznih rezervi, ističući da na naplatu dospijeva veliki udio vanjskog duga tvrtki. Velika izloženost javnog i privatnog sektora inozemnoj valuti i dalje predstavlja rizik za makrogospodarsku stabilnost, ocjenjuju u Fitchu.
ZAGREB - Odluka Hrvatske narodne banke o smanjenju stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze s dosadašnjih 20 na 17 posto otvara prostor za smanjenje kamatnih stopa, a oslobađanje 6,3 milijardi kuna za kreditiranje projekata u gospodarstvu trebalo bi potaknuti i novo zapošljavanje, procjenjuju bankari i ekonomski analitičari uz napomenu da to ovisi i o drugim čimbenicima. Iz Hrvatske udruge banaka poručuju da je najnovija odluka HNB-a mjera monetarne politike kojom se bankama smanjuje regulatorni trošak, koji je jedna od komponenti formiranja kamatnih stopa. To znači da se, sukladno najavama banaka, otvara prostor za daljnje spuštanje kamatnih stopa, a to spuštanje bit će izraženije kad se smanje i ostale ključne komponente - rizik zemlje i rizik dužnika ("loši" krediti), ističu iz HUB-a. Komentirajući odluku središnje banke, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek kaže kako je svaka mjera takve vrste u ovom trenutku dobrodošla jer se naše gospodarstvo vrlo teško oporavlja, za razliku od gospodarstava zemalja u okruženju. No, najveći problem Hrvatske nije nedostatak likvidnosti u bankarskom sustavu već zastarjele gospodarske strukture, koje nisu konkurentne i zbog kojih nema oporavka koji bi se temeljio na rastu izvoza, ističe Švaljek. Ako mjera guvernera HNB-a ohrabri konkurentne poduzetnike i izvoznike, to je potez u dobrom smjeru, međutim zasad je teško kvantificirati učinke najavljenog kreditiranja prerađivačke industrije i turizma, kaže Švaljek.
ZAGREB - U povodu objave da je HNB oslobodila sredstva banaka za plasmane u visini od 6,3 milijarde kuna, Matica hrvatskih sindikata u današnjem je priopćenju oštro kritizirala guvernera HNB-a Željka Rohatinskog upitavši zašto je to napravio tek sada. Izostanak povoljnih plasmana i visoke kamatne stope ključni su problem hrvatskoga gospodarstva jer s visokim kamatama nijedna zemlja nije uspjela izaći iz krize, ocjenjuje se u priopćenju koje je potpisao predsjednik Matice Vilim Ribić. Guvernerova odluka trebala bi dovesti do spuštanja kamata, pa je pitanje što je Rohatinski dosad čekao? Rohatinski je postupao po receptima međunarodnih financijskih institucija koje u vrijeme početka krize, kada su krediti najpotrebniji, rade monetarne kontrakcije, a skloni su monetarnoj ekspanziji kada već izlazimo iz krize, tvrdi se u priopćenju. Država je fiskalnim instrumentima mogla prisiliti banke na smanjenje kamata tako da im šteta od smanjenja bude manja od štete dodatnog oporezivanja. Neistina je da bi kapital pobjegao. Očito postoji sukob između narodne većine i bogate manjine, koja ima financijsku moć i drži neke medije. Vlada nije u stanju odabrati stranu, no Rohatinski jest - on stoji na strani financijskog kapitala koji se pod krinkom navodne stručnosti i općih interesa grčevito bori za svoje interese, stoji u priopćenju.
ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze danas su porasli, redovni promet iznosio je 22 milijuna kuna, svega četiri dionice su ostvarile milijunske promete, a dionica Ine zabilježila je rekordnu zadnju cijenu od 3.810 kuna. Indeks Crobex porastao je danas za 1,39 posto na 2.258,15 bodova, dok je Crobex10 ojačao za 1,66 posto na 1.247,07 bodova. Najveći promet, nešto veći od 4 milijuna kuna, ostvarila je dionica Ine, čija je cijena porasla za 4,38 posto na rekordnu razinu od 3.810 kuna. Po prometu slijedi dionica HT-a sa 3,4 milijuna kuna, a cijena joj je blago pala, za 0,01 posto na 285 kuna. Više od 1,7 milijuna kuna prometa ostvarila je dionica Atlantic grupe čija je cijena porasla 0,25 posto na 787 kuna. Rast cijene za 3,59 posto bilježi dionica Dalekovoda, na 261,05 kuna, a promet tom dionicom iznosio je 1,1 milijun kuna. Rast cijene zabilježile su i ostale trgovanije dionice - Atlantske plovidbe za 0,34 posto, Podravke za jedan posto, povlaštena dionica Adrisa za 0,65 posto te dionica Belja za jedan posto. Izraženiji pad cijene imala je dionica zatvorenog investicijskog fonda FIMA Proprius, za 14,95 posto.
ZAGREB - Iako je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve na Tržištu novca danas je potražnja smanjena, kao i kamatna stopa. Danas je prijavljeno 149,9 milijuna kuna potražnje, 81 posto manje nego jučer. Istodobno, ponuda je smanjena 79 posto, na 199,9 milijuna kuna. Većinu prometa činile su prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno za 48,9 milijuna kuna, po cijeni od 0,53 posto, što je 0,12 postotnih bodova manje nego jučer. Ukupni promet na Tržištu novca danas je iznosio 49,9 milijuna kuna, dok je prosječna kamatna stopa smanjena s jučerašnjih 1,22 na 0,56 posto.