ŽENEVA - Obujam svjetske trgovine porast će ove godine za 6,5 posto, čime će se nastaviti oporavak u razdoblju nakon gospodarske krize, ali po znatno nižoj stopi od prošlogodišnjeg rekorda, prognozirala je u četvrtak Svjetska trgovinska organizacija. Ta se procjena temelji na prognozi rasta svjetskog gospodrstva od 3,1 posto, ističu u WTO-u. Prošle je godina trgovina mjerena obujmom izvoza porasla čak 14,5 posto, objavio je WTO, revidiravši naviše prethodnu prognozu o rastu u visini 13,5 posto. U WTO-u pritom upozoravaju da pojačanu neizvjesnost zbog utjecaja potresa na japansko gospodarstvo i političkih nemira na naftom bogatom Bliskom istoku. Predsjednik WTO-a Pascal Lamy izjavio je da je trgovina pomogla svjetskom gospodarstvu da se izvuče iz recesije, ali i upozorio da mnoge bogate zemlje još uvijek osjećaju posljedice krize. "Visoka nezaposlenost u razvijenim gospodarstvima i oštro stezanje remena u Europi i dalje će hraniti protekcionističke pritiske", rekao je Lamy.
BRUXELLES - Pet godina nakon uvođenja, broj registracija internetske domene ".eu" popeo se na skoro 3,5 milijuna i prema ocjeni Europske komisije ona je znatno pridonijela prepoznatljivosti malih i srednjih poduzeća na jedinstvenom europskom tržištu. Od njezina uvođenja, 7. travnja 2006., broj registracija se svakodnevno povećava i dosegnuo je brojku od skoro 3,5 milijuna i danas pripada među najpopularnije u Europi, objavila je u četvrtak Europska komisija. "Vrlo sam zadovoljna činjenicom što je '.eu' sve popularnija kod malih i srednjih poduzeća koja žele biti uočljivija na jedinstvenom europskom tržištu. Nazočnost na internetu pod domenom '.eu' osigurava poduzećima i pojedincima europski identitet, što potencijalni klijenti prepoznaju i izvan njezinih granica", izjavila je povjerenica za nove tehnologije Neelie Kroes. Domena ".eu" koristi se na 23 službena jezika EU-a, te omogućava i korištenje dijakritičkih znakova poput č ili ć kao i ćiriličnog pisma. Najviše registracija domene .eu zabilježeno je u Njemačkoj, 31 posto svih domena, zatim u Nizozemskoj 13 posto, Britaniji 10 posto i Francuskoj 9 posto.
BRUXELLES - Europska komisija potpisala je sporazum s tvrtkama koje proizvode ili koriste čipove za identifikaciju putem radijskih frekvencija (RFID) koji definira smjernice za zaštitu privatnosti potrošača na tom području, priopćeno je iz Bruxellesa. Ti čipovi nalaze se na sve većem broju predmeta u svakodnevnoj uporabi kao što su mobiteli, računala, hladnjaci, elektroničke knjige, pokazne karte za autobuse i kartice za plaćanje cestarina ili parkirališta. Ove će se godine u svijetu prodati gotovo 2,8 milijardi RFID čipova, od čega gotovo trećina u Europi. Industrija procjenjuje da bi ih do 2020. u svijetu moglo biti 50 milijardi. Sporazum prvi put u Europi uvodi jasnu metodologiju za procjenu i ublažavanje rizika RFID čipova za privatnost koja se može primijeniti u svim industrijskim sektorima koje ih koriste (promet, logistika, veleprodaja, prodaja karata, sigurnost i zdravstvo). To će tvrtkama omogućiti veću pravnu sigurnost u pogledu usklađenosti njihovih čipova s europskim zakonima o zaštiti privatnosti, te bolju zaštitu europskih građana i potrošača, ističe EK.
BRUXELLES - Europska komisija želi da se pitanje islandske banke Icesave što prije riješi, ali i dalje to smatra bilateralnim pitanjem koje ne bi trebalo utjecati na pristupne pregovora Islanda, čiji će građani u subotu ponovno glasovati. "Što se tiče Icesavea, Komisija bi željela da se to brzo riješi u interesu zainteresiranih strana. Istodobno, želio bih reći da Komisija smatra Icesave bilateralnim pitanjem i da bi se pristupni pregovori trebali odvijati prema planu", rekao je povjerenik za proširenje Štefan Fuele zastupnicima Europskog parlamenta, koji je u srijedu u Strasbourgu prihvatio prvu rezoluciju o napretku Islanda. Nakon što je islandska online banka Icesave propala 2008., britanska i nizozemska vlada nadoknadile su svojim štedišama 3,9 milijardi eura izgubljenih štednih uloga. Ostane li to pitanje neriješeno, Komisija strahuje da bi London i Den Haag mogli kočiti pristupne pregovore s Islandom.
ATENA - Grčki proračunski manjak u 2010. godini premašio je očekivanja i iznosio je više od 10 posto BDP-a, ukazujući na potrebu dodatnih mjera štednje, kazao je u četvrtak za Reuters izvor blizak međunarodnim zajmodavcima. Vlada je u najnovijoj procjeni predvidjela prošlogodišnji proračunski manjak u visini 9,4 posto BDP-a, dok tri zajmodavaca, Europska komisija, MMF i ECB, procjenjuju da je dosegnuio 9,6 posto. Početni cilj bio je oko osam posto BDP-a. "Manjak je nedvojbeno prekoračio 10 posto", kazao je dužnosnik blizak Europskoj komisiji, MMF-u i ECB-u nakon ovotjednih razgovora s grčkim vlastima. "Treba nešto poduzeti, zbog mogućeg efekta prelijevanja", dodao je. Komentirajući izvješća medija da bi se konačni manjak u 2010. mogao kretati u rasponu od 10,4 do 10,7 posto, neimenovani je izvor kazao: "Upravo smo do te procjene sada došli u razgovorima s (grčkim statističkim uredom) ELSTAT-om, ali ministarstvo financija smatra da se on može sniziti". "Revizija vrijednosti manjka otežat će Grčkoj postizanje proračunskih ciljeva u 2011. Morat će više štedjeti", rekao je Christoph Weil, ekonomist iz frankfurtske banke Commerzbank.
BERLIN - Google je u četvrtak najavio višemilijunsko ulaganje u gradnju solarne elektrane u blizini Berlina, što je njegov prvi investicijski projekt u sektoru ekološke proizvodnju energije u Europi. Taj američki internetski div izvijestio je da će uložiti 3,5 milijuna eura (pet milijuna dolara) u jednu od najvećih njemačkih solarnih elektrana u saveznoj njemačkoj zemlji Brandenburg, gdje se nalazi i glavni grad Berlin. Google je naveo da će solarna centrala proizvoditi energiju za pet tisuća domova u toj regiji. Ulaganje još moraju odobriti nadležna regulatorna tijela. Softverski je div već ulagao u energetske projekte koji koriste energiju vjetra. Objava se vremenski poklopila s nastojanjima njemačke vlade da redefinira budućnost nuklearne politike s obzirom na katastrofu u nuklearki u japanskoj Fukushimi.
LONDON - Euro je u četvrtak oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta nakon što je predsjednik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet razočarao tržišta signalom da bi mogla još neko vrijeme pričekati na novo podizanje kamatnjaka u eurozoni. Euro je tako oslabio prema dolaru 0,5 posto na 1,4255 dolara. Još veći gubitak zabilježio je prema jenu, oslabivši jedan posto na 121,10 jena. Dolar je također bio u minusu prema japanskoj valuti, oslabivši 0,4 posto na 85,12 jena. Tržišta valuta nisu osobito reagirala na zahtjev za financiranje kojeg je Europskoj uniji uputio Portugal. Njegova bi vrijednost mogla dosegnuti i 80 milijardi eura, dok su strahovi da bi Španjolska mogla biti sljedeća na radaru tržišta zbog svojih dužničkih problema nešto popustili nakon što je vlada u Madridu glatko prodala 4,1 milijardu eura vrijednih trogodišnjih obveznica. Bank of England kamatnjake je očekivano ostavila nepromijenjenima na 0,5 posto, kao i Bank of Japan, u rasponu od nula do 0,1 posto. Japanska je banka signalizirala da je spremna i dodatno ublažiti monetarnu politiku kako bi poduprla gospodarstvo nakon što su zemlju opustošili potres, tsunami i nuklearna kriza.