ZAGREB - Hrvatski sabor jutros je zasjedanje počeo raspravom o Vladinom prijedlogu zakona o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom. Po tom zakonskom prijedlogu, porezni obveznici koji su na kraju prošle godine imali porezni dug koji je bio posljedica gospodarske krize, a uredno su podmirivali svoje obveze u 2011. godini, moći će obročno otplatiti taj dug na rok od 30 mjeseci i uz kamatu 5 postotnih bodova iznad kamate na jednogodišnje trezorske zapise, što bi trenutno bila kamata od 8,3 posto. Ministrica financija Martina Dalić uvodno je kazala kako će poduzetnici, da bi im se odobrila obročna otplata duga, morati ispuniti dva uvjeta - u 2011. uredno su platili svoje porezne obveze ili će ih u trenutku podnošenja zahtjeva jednokratno platiti. Poduzetnici koji ispunjavaju uvjete zahtjev će moći podnijeti u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu zakona. Dug će se obročno otplaćivati 30 mjeseci jer je, kazala je, utvrđeno da je gospodarska kriza Hrvatsku pogodila u listopadu 2008. Ministrica je napomenula i da će njezino ministarstvo, te Porezna uprava u odlučivanju o tome hoće li udovoljiti zahtjevu poduzetnika voditi računa i o razlozima nastajanja poreznog duga, njegovom poslovnom planu, spremnosti banaka da ga podrže te o instrumentima osiguranja naplate duga. Naglasila je da ta mjera, kojom se poduzetnicima-urednim platišama poreza želi ublažiti posljedice gospodarske krize, ni na koji način nije potpora, subvencija niti nagrada za neuredno poslovanje i neuredno plaćanje obveza. Porezna uprava nastavit će, kaže, s provođenjem svih drugih mjera naplate poreznog duga koje joj stoje na raspolaganju, pa tako i zahtjevi sudovima za skraćenim stečajnim postupkom protiv neurednih poreznih platiša - broj tih zahtjeva uskoro će dosegnuti tisuću.
ZAGREB - Savez samostalnih sindikata Hrvatske uputio je danas klubovima zastupnika svih parlamentarnih stranaka svoj prijedlog izmjena zakona o pravima i dužnostima saborskih zastupnika, smatrajući da je sada pravi trenutak za ukidanje povlaštenih zastupničkih mirovina, te da se one od novog saziva Sabora trebaju određivati prema istim pravilima kao i za ostale radnike i građane Hrvatske. Osnova tog prijedloga je da zastupnik ostvaruje mirovinu u visini i na način određen Zakonom o mirovinskom osiguranju i sukladno tome najviša mirovina zastupnika bila bi ograničena prema zakonu o najvišoj mirovini koja se tiče i ostalih radnika i građana, kazala je na konferenciji za novinare savjetnica za socijalnu politiku SSSH Jasna Milidrag Šmid. To je, dodaje, paralelni prijedlog SSSH uz prijedlog Vlade koji je upućen u hitnu saborsku proceduru. Vladin se prijedlog odnosi na izjednačavanje uvjeta starosne dobi zastupnika i zastupnica koji bi ududuće u starosnu mirovinu išli s navršenih 60 godina. Prijedlog je SSSH da s novim sazivom Sabora počnu za zastupničke mirovine vrijediti ista pravila kao i za ostale radnike u Hrvatskoj barem što se tiče osnovnih socijalno-materijalnih prava. SSSH predlaže da i zastupnici i zastupnice u mirovinu idu sa 65 godina starosti (uz prijelazno razdoblje za žene). Po iznijetim podacima, maksimalna radnička mirovina u Hrvatskoj iznosi 8.800 kuna, a prosječna je radnička mirovina 2.160 kuna, dok je maksimalna zastupnička mirovina 17.000 kuna, a prosječna zastupnička mirovina 8.975 kuna. Po posljednjim podacima HZMO-a, zastupničku mirovinu ostvarila su 522 zastupnika.
ZAGREB - Projekt "Bolja perspektiva žena Romkinja na tržištu rada", kojeg financira Europska unija u okviru programa IPA, predstavljen je danas u Područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Zagrebu. Cilj je projekta, vrijednog 157.206 eura, razviti i implementirati učinkovitiju politiku zapošljavanja Romkinja u Zagrebu, odnosno pružiti im pomoć i podršku u traženju posla. Europska unija financira projekt s 121.539 eura, a ostatak zagrebačka Područna služba HZZ-a i Grad Zagreb. U okviru projekta će 30 nezaposlenih Romkinja iz Zagreba proći informatički tečaj, te biti osposobljeno za prvo zanimanje pomoćne kuharice ili hotelske sobarice, odnosno za samostalno traženje posla i uključivanje u svijet rada, kazala je Marija Halić, pročelnica Područe službe HZZ-a Zagreb i voditeljica projekta. Istaknula je da je riječ o skupini žena uglavnom mlađe životne dobi do 30 godina, niske razine obrazovanja odnosno bez završene osnovne škole i bez radnog iskustva, koje su većinom korisnice socijalne pomoći. U okviru projekta osnovat će se i Centar za savjetovanje, podršku i informiranje "Romani" u kojem će se svi zainteresirani moći dobiti informacije vezane za zapošljavanje.
ZAGREB - IKEA raspisuje natječaj za zapošljavanje menadžmenta svoje buduće robne kuće u Zagrebu, priopćeno je iz te tvrtke. Natječaj je otvoren od 8. do 28. travnja, a zainteresirani se mogu prijaviti na web stranici www.ikeaandme.hr koja će biti aktivna od početka natječaja, za šest pozicija unutar menadžmenta robne kuće te za dodatne dvije pozicije specijalista. Predviđeno je kako bi proces selekcije trebao završiti do kraja lipnja. U IKEA-i ističu da je riječ o prvom koraku zapošljavanja, a da bi brojnije zapošljavanje trebalo biti nekoliko mjeseci prije otvorenja robne kuće u Zagrebu. Otvorenje je planirano za drugu polovicu 2012. godine dok bi radovi trebali početi u drugoj polovici ove godine, na lokaciji u blizini naplatnih kućica na autocesti u Ivanjoj Reci. IKEA u svijetu ima 127.000 zaposlenika u 41 zemlji, a u svojim robnim kućama nudi sve za dom na jednom mjestu.
SPLIT - Ovogodišnji, 13. po redu međunarodni nautički sajam Croatia Boat Show, koji će se održati u splitskog gradskoj luci od 12. do 17. travnja, zbog financijske krize bit će 10 do 20 posto manji nego prošlogodišnji, najavio je danas Vicenco Blagaić, ravnatelj tvrtke Profectus koja organizira ovaj sajam. U usporedbi sa 2007. i 2008. godinom, kada je nautičko tržište bilo na vrhuncu, ovogodišnji Croatia Boat Show bit će za polovicu manji, kazao je Blagaić na konferenciji za novinare. Po njegovim je riječima, zbog financijskih poteškoća, bilo je čak razmišljanja da se ovogodišnji sajam Croatia Boat Show i ne održi. "Ali, kada smo dobili potporu glavnih tvrtki, koje s nama niz godina razvijaju ovaj sajam i kada smo vidjeli da oni žele doći u Split, odlučili smo ga održati po 13. put", objasnio je Blagaić. Dodao je da će ovogodišnji sajam zbog troškova i na zahtjev nekoliko izlagača biti skraćen na šest dana, dok je ranijih godina trajao devet dana.
ZAGREB - Više od polovice hrvatskih građana kani štedjeti pri kupnji namirnica za ovogodišnji Uskrs, pokazalo je istraživanje magazina "Ja Trgovac" i agencije Hendal. Istraživanje, provedeno u ožujku na nacionalno reprezentativnu uzorku od 400 hrvatskih kućanstava metodom telefonske ankete, pokazuje da 56,8 posto ispitanika planira štedjeti pri kupnji namirnica za uskrsne blagdane. Unatoč uvriježenu stajalištu da su Hrvati dobri potrošači, čini se kako na ovaj "recesijski" Uskrs gledaju realnije te ih većina kani štedjeti čak i na blagdanskim namirnicama, navodi se u priopćenju u kojem su predstavljeni rezultati istraživanja. Odgovori na upit koliko novca kane potrošiti za nabavu namirnica vrlo su šaroliki - najviše ispitanika, 15,2 posto, planira potrošiti od 401 do 500 kuna, od 201 do najviše 300 kuna planira izdvojiti 12,2 posto ispitanika, a manje od šest posto će potrošiti više od 1000 kuna. Istodobno, više od 44 posto ispitanika nije moglo odgovoriti na to pitanje, što možda i ponajbolje oslikava neizvjesnost koja se nadvila nad svakodnevicu prosječnoga hrvatskog potrošača, navode iz magazina "Ja Trgovac" i agencije Hendl.
ZAGREB - Današnje trgovanje na Zagrebačkoj burzi odvija se usporeno jer investitori i dalje ne pronalaze poticaja za ulaganje, a indeksi su u blago negativnom području. Crobex indeks oko podneva bio je u minus 0,29 posto, na 2.249 bodova, a Crobex10 0,18 posto na 1.249 bodova. Redovni promet dionicama bio je nešto iznad 2,5 milijuna kuna, otprilike kao i jučer u ovo doba. Najveći promet, 545.000 kuna, ostvaren je dionicom HT-a. Cijena joj je pritom oslabila 0,6 posto, na 288 kuna. Slijedi dionica Atlantske plovidbe, sa 435.000 kuna prometa i padom cijene za 1,64 posto, na 706,2 kune. Tijekom prijepodneva dionica Valdiusa završila u blokadi zbog skoka cijene za više od 10 posto, na 12,38 kuna, uz promet od 158.000 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,05 posto u odnosu na jučerašnju tečajnicu. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,368105 kuna. Kuna je oslabila i prema svim ostalim promatranim valutama, prema britanskoj funti za 0,42 posto, američkom dolaru za 0,18 posto, te prema švicarskom franku za 0,14 posto. Srednji tečaj britanske funte na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 8,424543 kune, dolara 5,159737 kuna, a franka 5,622791 kunu.