ZAGREB/MILANO - Cijene hrane na tržištima širom svijeta kliznule su u ožujku s rekordnih razina, čime je dokončano osmomjesečno razdoblje njihova rasta, pokazao je objavljeni indeks Svjetske organizacije za hranu (FAO). Indeks za ožujak spustio se tako na 230 bodova, što je 2,9 posto niže u odnosu na rekordnu razinu iz veljače, ali još uvijek 37 posto više nego u ožujku prošle godine. "Pad ukupnog indeksa u ožujku donosi dobrodošli predah od kontinuiranog rasta kojem smo svjedočili proteklih osam mjeseci", rekao je direktor FAO-a za trgovinu i tržište David Hallam. "Bilo bi ipak preuranjeno zaključiti da je riječ o promjeni trenda", dodao je. Najviše su u prošlom mjesecu pale cijene šećera i ulja, a potom slijede žitarice. Nasuprot tome, mliječni proizvodi i meso poskupjeli su, iako tek neznatno u slučaju mesa, objavila je agencija Ujedinjenih naroda za hranu. Svjetska proizvodnja žitarica pala je u 2010., a za 2011. većina pokazatelja ukazuje na rast. To ipak neće biti dovoljno da se napune ispražnjene zalihe, upozorava FAO, zaključujući da bi cijene žitarica trebale ostati na visokim razinama u 2011. i 2012.
FRANKFURT/LONDON - Europska središnja banka (ECB) podigla je u četvrtak kamatnu stopu u skladu s očekivanjima tržišta, dok ih je britanska središnja banka zadržala na rekordno niskim razinama, priopćile su banke. Dužnosnici ECB-a izvijestili su da je ključna kamatna stopa podignuta za četvrtinu postotnog boda, na 1,25 posto. Ulagači će pažljivo pratiti tiskovnu konferenciju čelnika ECB-a Jean-Claude Tricheta koji će pojasniti razloge bančine odluke. Prošli mjesec Trichet je kazao da taj potez neće označiti početak novog ciklusa rasta kamatnih stopa, no ulagači očekuju barem još dva podizanja kamatnih stopa do kraja godine, s obzirom na jačanje inflacije koja je u ožujku dosegnula 2,6 posto, osjetno iznad ciljanih "blizu ali ispod" dva posto. U odvojenom izvješću britanska središnja banka Bank of England očekivano je pak zadržala kamatnu stopu na rekordno niskih 0,5 posto. Ključnu kamatnu stopu nije mijenjala niti japanska središnja banka, zadržavši ih na 0,1 posto izvijestio je jutros BOJ. ECB je tako krenuo u drugom smjeru u odnosu na američku središnju banku Fed koja još nije pokazala spremnost da podigne kamatne stope s trenutnog raspona od nula do 0,25 posto.
STRASBOURG - Europski parlamentarci u srijedu su pokrenuli novu inicijativu prijedlogom da se dosadašnji sustav nacionalnog financiranja proračuna EU-a zamijeni izravnim oporezivanjem pola milijardi građana i 20 milijuna kompanija Europske unije. Čelnik parlamentarnog odbora za proračun, Francuz Alain Lamassoure pozvao je na radikalnu izmjenu metode financiranja dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje od 2014. do 2020., u čemu mu se pridružio i bivši belgijski premijer Guy Verhofstadt. Prema postojećem sustavu, oko tri četvrtine europskog proračuna vrijednog 126,5 milijardi eura financira 27 zemalja članica, no neki žele da se pregovori o novom proračunskom razdoblju, koji počinju u lipnju, preusmjere na "vlastite resurse". Oni pozivaju na uvođenje poreza na dodatnu vrijednost na razini EU-a u visini jedan posto, te poreza u iznosu od 20 eura po toni na emisije ugljika, kao i oporezivanje burzovnih transakcija. Europska komisija promjene će predložiti u lipnju, a dosad je naznačila da bi se samo oko jedna trećina proračuna trebala financirati iz spomenutih "vlastitih resursa".
RIM/ZAGREB - Druga po veličini talijanska banka Intesa Sanpaolo, vlasnik Privredne banke Zagreb (PBZ), najavila je prodaju novih dionica kojom planira namaknuti pet milijardi eura svježeg kapitala, pišu europski mediji. Intesa Sanpaolo je priopćila da su upravni i nadzorni odbor dan ranije odobrili prodaju novih dionica nominalne vrijednosti od po 52 eurocenta, prenosi londonski dnevnik Financial Times. To ukazuje na značajan popust u usporedbi sa sadašnjom cijenom dionica od 2,14 eura, piše dalje FT. Nakon prodaje bančina stopa adekvatnosti kapitala Core Tier 1 (pokazatelj odnosa jamstvenog kapitala i rizične aktive) porasla bi za 1,5 postotnih bodova, na oko 8,5 posto, što je daleko iznad minimuma koje nalaže novi set postroženih propisa za financijski sektor Basel III. Potez na koji se banka odlučila, netom pred ovomjesečni novi krug testova na stres, odgovor je na pozive guvernera središnje banke i ministra financija talijanskom bankovnom sektoru da prikupi svježi kapital. Talijanske banke spadaju u skupinu najslabije kapitaliziranih u Europi, piše dalje londonski dnevnik.
TOKIO - Japanska središnja banka upozorila je da se zemlja suočava s pritiscima nakon najtežeg potresa u povijesti, tsunamija i nuklearne krize, pojačavši program pomoći za pogođena područja. BoJ je zadržala ključne kamatne stope u rasponu od nule do 0,1 posto, snizivši istodobno procjene za gospodarstvo zbog prošlomjesečnih katastrofa, koje su gurnule državu u najtežu krizu od Drugog svjetskog rata. "Zbog katastrofe povezane s potresom japansko je gospodarstvo izloženo snažnim pritiscima koji negativno utječu na njegov rast, što se ponajprije odnosi na proizvodnju", objavila je središnja banka. Istraživanje privatne savjetodavne tvrtke pokazalo je prošli tjedan da su aktivnosti u industrijskom sektoru nakon katastrofe kliznule na najnižu razinu u dvije godine. Indeks poslovne klime Tankan, koji izrađuje BoJ, a mjeri očekivanja poduzeća za predstojeća tri mjeseca oštro je pao, pokazalo je objavljeno izvješće. Banka je objavila program pomoći u vrijednosti tisuću milijardi jena (11,7 milijardi dolara) za potrebe financiranja banaka u katastrofom pogođenim područjima.
BUDIMPEŠTA - Mađarski sud odbacio je zahtjev ruske naftne kompanije Surgutneftegaz da se poništi odluka naftne grupacije MOL kojom je 2010. odbijen upis Surgutovog udjela u MOL-ovu knjigu dioničara, izvijestila je novinska agencija MTI. Kako prenosi ta agencija, općinski sud u Budimpešti presudio je u korist MOL-a a tu je informaciju potvrdila i glasnogovornica MOL-a Andrea Panczel. Sud je najavio da će službeno priopćenje biti naknadno objavljeno. Ruska tvrtka tražila je od suda da se poništi odluka upravnog odbora MOL-a od travnja 2010. kojom je MOL odbio upisati Surgutov udio u knjigu dioničara, onemogućivši time sudjelovanje Surgutneftegaza na prošlogodišnjoj godišnjoj skupštini MOL-ovih dioničara. Surgut je kupio 21,1-postotni udio u MOL-u 2009. od austrijskog OMV-a a MOL smatra tu akviziciju neprijateljskom. Radi se o drugoj tužbi po istome pitanju, koja je podnesena nakon što je prvi spor iz 2009. također zaključen u korist MOL-a. MOL će sljedeću skupštinu dioničara održati 28. travnja.
MADRID - Španjolska neće ići stopama posrnulog Portugala i tražiti pomoć Europske unije, poručila je španjolska ministrica gospodarstva Elena Salgado, dan nakon što je na to bio primoran Portugal. Premijer portugalske tehničke vlade Jose Socrates u srijedu je navečer objavio da je Portugal zatražio od EU-a financijsku pomoć. Time je postao treća članica eurozone, nakon Grčke i Irske koje su to lani bile primorane učiniti. Istaknuo je pritom da su ekonomski rizici postali preveliki da bi ih zemlja sama svladavala nakon skoka cijene zaduživanja za portugalsku vladu. Traženje pomoći najvećim je dijelom očekivan potez pa bi sada tržišta pozornost mogla preusmjeriti na Španjolsku i njezine slabe državne financije, s obzirom na za danas najavljenu aukciju trogodišnjih obveznica.
SEUL- Južnokorejski proizvođač potrošačke elektronike Samsung Electronics je prognozirao pad operativne dobiti za više od trećine u prvom ovogodišnjem tromjesečju na oko 2.900 milijardi wona (2,67 milijardi dolara) zbog pada globalne potražnje. Taj najveći u svijetu proizvođač memorijskih čipova i televizora ravnih ekrana u razdoblju od siječnja do ožujka 2011. očekuje prihode u visini 37.000 milijardi wona, ističe se nadalje u tvrtkinim prognozama, koje ne uključuju procjenu neto dobiti. Službeno izvješće za prvo tromjesečje bit će objavljeno u drugoj polovini mjeseca. Nakon rekordnih 5.010 milijardi wona operativne dobiti ostvarene u prošlogodišnjem drugom tromjesečju, Samsung kontinuirano bilježi pad dobiti, što u toj tvrtki pripisuju slabljenju potražnje, poglavito iz Europe i SAD-a.
SEATTLE - Korporacije Microsoft i Toyota Motor predstavile su projekt uvođenja usluga povezanih s internetom u Toyotine automobila diljem svijeta. Najveći proizvođač softvera u svijetu i najveći proizvođač automobila izvijestili su o ulaganju u visini 12 milijuna dolara (milijardu jena) u Toyota Media Servis, Toyotinu jedinicu koja klijentima nudi digitalne proizvode. Toyota planira do 2015. uspostaviti mrežu koja će se temeljiti na platformi za cloud computing Microsoft Azure a omogućit će korisnicima širom svijeta pristup Toyotinim digitalnim uslugama, poput GPS-a, multimedije i upravljanja električnom strujom na električnim i hibridnim vozilima. Glavna je prednost za Toyotu biti ta što će klijentima u 170 zemalja širom svijeta gdje se prodaju njezini automobili moći ponuditi internetske usluge, i to pomoću jedne platforme za cloud computing. Tako više neće morati uspostavljati mreže i podatkovne centre u svakoj zemlji posebno.
LONDON - Cijene barela sirove nafte pale su u četvrtak, kliznuvši ispod 122 dolara za barel zbog zabrinutosti da bi visoke cijene mogle prigušiti potražnju. Na londonskom su tržištu cijene barela sirove nafte pale 35 centi na 121,95 dolara za barel, nakon što su u srijedu dosegle najvišu razinu u dvije i pol godine iznad 123 dolara zbog nemira na Bliskom istoku. Na američkom tržištu cijene su ostale gotovo nepromijenjene i iznosile su 108,83 dolara za barel, nakon što su u srijedu dotakle 109,15 dolara za barel, najvišu razinu od rujna 2008. Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte iznosila u srijedu 117,62 dolara, što znači da je bila 1,02 dolara viša nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u četvrtak su podršku dobivali od financijskih dionica pred odluku Europske središnje banke o kamatnim stopama, ali brige ulagača oko dužničke krize u eurozoni ne prestaju nakon što je i Portugal morao zatražiti pomoć. U takvim je okolnostima indeks londonske burze Ftse oslabio 0,26 posto, na 6.025 bodova, dok je frankfurtski DAX kliznuo za 0,19 posto, na 7.201 bod. Na manjem je dobitku bio pak pariški CAC, popevši se na 4.049 bodova. Pod budnim okom tržišta odvijat će se današnje zasjedanje ECB-a i odluka o kamatnim stopama. Na današnje trgovanje dobrim je dijelom utjecala vijest iz Portugala koji je postao treća članica eurozone koja se morala zatražiti financijsku pomoć od Europske unije. Oči ulagača sada su pak uperene u Španjolsku koja bi mogla biti sljedeća na redu za pomoć.
TOKYO - Na azijskim se burzama i danas, kao i proteklih dana, trguje oprezno, jer nema vijesti koje bi znatnije potakle ulagače. Istodobno se tečaj eura prema dolaru kreće na najvišim razinama u 15 mjeseci, u očekivanju povećanja kamata u eurozoni. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,2 posto, a blago su porasle i cijene dionica u Šangaju. U Hong Kongu, Australiji, Singapuru i Južnoj Koreji burzovni su indeksi oslabili između 0,1 i 0,5 posto, dok MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, stagnira na jučerašnjim razinama. Rast japanskog Nikkei indeksa zahvaljuje se napretku u rješavanju krize u nuklearnoj elektrani Fukushima, kao i slabljenju jena, što je potaknulo rast cijena dionica velikih izvoznika.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu vodeći indeksi blago porasli, ponajviše zahvaljujući jačanju tehnološkog sektora, no mršav obujam trgovanja pokazuje da ulagači ne žele znatnije mijenjati pozicije uoči sezone objave kvartalnih poslovnih izvješća. Dow Jones indeks ojačao je 32 boda, ili 0,27 posto, na 12.426 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,22 posto, na 1.335 bodova, a Nasdaq indeks 0,31 posto, na 2.799 bodova. Nakon neuspješnih pokušaja prethodnih dana, jučer se S&P 500 indeks probio iznad 1.333 boda. Slijedeća važna tehnička točka je na 1.344 boda, najvišoj razini od lipnja 2008. godine.