ZAGREB - Kriza u građevinarstvu ne jenjava o čemu svjedoče svi glavni pokazatelji građevinske aktivnosti, a hrvatski građevinari sve veći interes pokazuju za nastupe na stranim tržištima, istaknuto je na Danu graditelja koji je danas održan na Zagrebačkom velesajmu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Podaci Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK svjedoče o padu svih glavnih indikatora odnosno o krizi građevinarstva nakon završetka velikih javnih investicijskih projekata te zbog krize stanogradnje i tržišta nekretnina. Tako je vrijednost izvršenih radova u 2010. godini u odnosu na 2009. pala za 25,7 posto, a u odnosu na 2008. godinu za 34,7 posto. Broj zaposlenih u građevinskim tvrtkama prošle je godine u odnosu na 2009. pao za 12,5 posto, a prema 2008. za 21,2 posto. U građevinarstvu se, kako je rečeno, u prosjeku gubi tisuću radnih mjesta mjesečno - krajem 2008. u Hrvatskoj je radilo 108 tisuća građevinara, a krajem 2010. godine nešto više od 85 tisuća. Procjene HGK govore da je zajedno s obrtništvom i pratećom industrijom u zadnje dvije godine u građevinarstvu izgubljeno 40 tisuća radnih mjesta. U padu je i fizički obujam građevinskih radova i to 23 mjeseca zaredom, a oštar pad zadesio je i stanogradnju - 2010. godine izgrađeno je približno 9.000 stanova, gotovo tri puta manje stanova nego 2008. godine. Sudeći po raspravi na Danu graditelja, hrvatski građevinari malo nade polažu u skori oporavak domaćeg tržišta, pogotovo na razine iz godina prije krize te se sve više okreću stranim tržištima koja su do 2006. godine bila zapostavljena zbog dovoljnog opsega posla u Hrvatskoj. Građevinarima su posebno zanimljive zemlje bivše Jugoslavije, Albanija, zemlje nekadašnjeg Sovjetskog Saveza i arapske zemlje.
ZAGREB - U okviru programa EU za Hrvatsku IPA 2008 danas je otvoren twinning-light projekt "Razvijanje efikasnog sustava za borbu protiv krivotvorenja novčanica i kovanica u Hrvatskoj" vrijedan 230.000 eura. Projekt provodi Hrvatska narodna banka uz pomoć Središnje banke SR Njemačke i u suradnji sa Češkom narodnom bankom, a financiraju ga s 90 posto EU, te s 10 posto HNB. Provedba bi trebala završiti u roku šest mjeseci. To je prvi twinning projekt u kojem se HNB javlja kao nositelj, a cilj mu je osigurati efikasno djelovanje sustava za borbu protiv međunarodnog kriminala na području krivotvorenja novčanica u Hrvatskoj u skladu sa standardima EU, istaknuo je zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić. U HNB-u je već razvijen dobar sustav za borbu protiv krivotvorenja novčanica i kovanica, no twinning-light projekt trebao bi ga dodatno unaprijediti, dodao je. Glavne komponente projekta su razvijanje internih procedura za provedbu pravnog okvira i unapređenje metodologije, razvijanje administrativnih kapaciteta, te usklađivanje Aplikacijskog sustava za registraciju krivotvorina sa Sustavom nadzora krivotvorina. Izravni korisnik projekta je HNB, ali koristi će imati i sve institucije uključene u sustav borbe protiv krivotvorenja novčanica u Hrvatskoj, pa je stoga projekt od posebnog interesa za Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u sklopu MUP-a.
VARAŽDIN/ZAGREB - Tvrtka Varteks u 2010. je poslovala s gubitkom od 96,7 milijuna kuna, što je malo manji gubitak nego 2009. kada je iznosio 98,9 milijuna kuna, izvijestili su na današnjem susretu s novinarima čelnici Varteksa i istaknuli da je za stabilizaciju poslovanja i realizaciju razvojnih projekta tvrtke nužna primjena modela C za pomoć poduzetnicima u teškoćama. Varteks je među prvima podnio zahtjev Ministarstvu gospodarstva za primjenu modela C, a izrađen je i integralni plan poslovnog i financijskog restrukturiranja koji su u potpunosti podržale poslovne banke. Razgovori s Vladom oko načina primjene su u tijeku i očekujemo hitnu realizaciju programa koja je ključna za daljnju stabilizaciju i razvoj poslovanja, kazao je predsjednik Uprave Varteksa Zoran Košćec. Iz Varteksa ističu i da su, unatoč izuzetno teškoj gospodarskoj, kao i situaciji na tržištu i u samoj tvrtki, u zadnjem kvartalu prošle godine, kao i na početku ove, uspjeli ostvariti pozitivan trend u prihodima od prodaje. Čelnici Varteksa ističu da je osnovni smjer kretanja poslovne politike u 2010. bilo provođenje integralnog plana poslovnog i financijskog restrukturiranja koji se oslanja na vlastite resurse te u skladu s time uključuje i prodaju dijela nekretnina. S obzirom na izrazito negativne trendove na tržištu nekretnina, prodaja u najvećoj mjeri nije realizirana, što je bitno utjecalo ne samo na provedbu aktivnosti integralnog plana, već i na likvidnost i efikasnost poslovanja, naglašavaju iz Varteksa.
ZAGREB - Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za siječanj ove godine iznosila je 6.228 kuna, što je 3,6 posto manje od plaće za prosinac, objavio je Odjel za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. U odnosu na siječanj prošle godine zagrebačka prosječna neto plaća za siječanj ove godine veća je za 1,8 posto ili za 109 kuna. Najniže neto plaće u Zagrebu za siječanj ove godine bile su u proizvodnji odjeće u iznosu od 3.183 kune, potom u uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika 3.294 kune, te u zaštitnim i istražnim djelatnostima 3.410 kuna. S druge strane, u dvjema djelatnostima prosjeci za siječanj veći su od deset tisuća kuna, a to su upravljačke djelatnosti; savjetovanje u vezi s upravljanjem s 13.598 kuna i promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta s 10.814 kuna. U računalnom programiranju, savjetovanju i povezanim djelatnostima, prosječna zagrebačka neto plaća za siječanj iznosila je 9.272 kune. Prosječna zagrebačka bruto plaća za siječanj od 9.254 kune bila je manja u odnosu na prosinac za 1,6 posto, a u odnosu na prošlogodišnji siječanj veća za 0,5 posto.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi do podneva je ostvareno tek nešto više od 2 milijuna kuna prometa, pri čemu se nešto više trguje jedino dionicom HT-a. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,09 posto, na 2.249 bodova, a Crobex10 0,04 posto na 1.248 boda. Redovni promet dionicama bio je nešto iznad 2 milijuna kuna, što je otprilike 4 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Najveći promet ostvaren je do sada dionicom HT-a, u visini od svega 877.000 kuna. Cijena joj je oslabila 0,14 posto, na 288 kuna. Slijedi dionica Jadranskog naftovoda, s 223.000 kuna prometa i rastom cijene za 0,64 posto, na 3.100 kuna. Promete iznad 100.000 kuna ostvarile su još i dionice Tiska (uz skok cijene za 4,37 posto), Kraša (0,91 posto) i Istraturista (3,78 posto).
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke ojačala prema euru za 0,09 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,364075 kuna. Kuna je ojačala i prema prema ostalim promatranim inozemnim valutama, prema američkom dolaru za 0,87 posto, britanskoj funti za 0,56 posto, te prema švicarskom franku za 0,32 posto. Srednji tečaj američkog dolara na današnjoj tečajnici HNB-a iznosi 5,150063 kune, funte 8,389240 kuna, a franka 5,614574 kune.