ZAGREB - Hrvatski bankovni sustav dobiva na raspolaganje oko 850 milijuna eura, odnosno oko 6,3 milijarde kuna, za kreditiranje projekata u gospodarstvu, a temeljem smanjenja stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze s dosadašnjih 20 na 17 posto, priopćeno je danas iz Hrvatske narodne banke. Takvom odlukom guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, koja je donijeta danas, a stupit će na snagu odmah nakon objave u Narodnim novinama, nastoje se potaknuti ulaganja u nove projekte, koji bi u što kraćem roku mogli pridonijeti poboljšanju izvoza i stanja platne bilance, a tako i otvaranju novih radnih mjesta. Procjenjuje se da bi to bila poglavito ulaganja u prerađivačkoj industriji i turizmu. Odabrani projekti financirali bi se u okviru bankovnog sustava, no potpuno neovisno o dosadašnjim tzv. A i B modelima kreditiranja gospodarstva, koji nisu polučili očekivane rezultate, navode iz HNB-a. Ističu da je današnja odluka guvernera donijeta nakon konzultacija s predstavnicima vodećih banaka i poslodavaca. S obzirom da je i već postojeća likvidnost u bankovnom sustavu visoka, ovaj dodatni iznos sredstava raspoloživih za ulaganja trebao bi donijeti lakšu realizaciju kredita i povoljnije kamatne stope od dosadašnjih za sve projekte, koji se mogu brzo realizirati, s realnim izgledima za rentabilno i konkurentno poslovanje na domaćem i inozemnom tržištu. HNB će pratiti način, dinamiku i svrsishodnost uporabe oslobođenih sredstava, te ovisno o tome poduzimati daljnje mjere, napominju iz središnje banke.
FEROVAC - Oko 150 seljaka sa stotinjak traktora i ostalih strojeva prosvjeduju na raskrižju ceste kod Ferovca prema Slavonskom Brodu, Našicama i Požegi te i dalje ostaju na cesti, a razočarani su što ministar poljoprivrede Petar Čobanković nije jutros došao na najavljeni razgovor, kaže predsjednik koordinacije seljački udruga Slavonije i Baranje Dragutin Dukić. Seljaci su u Ferovcu proveli cijelu noć, noćas su se povukli s vozilima uz rub ceste kako bi se moglo prometovati, a od jutros su ponovno blokirali cestu i dozvoljavaju prolaz samo kolima hitne pomoći i đačkim autobusima. Prosvjedi nezadovoljnih seljaka se šire, osim u Ferovcu u Požeško-slavonskoj županiji, prosvjeduju i u Bjelovarsko-bilogorskoj i u Varaždinskoj županiji, a prosvjedi se najavljuju u većem broju hrvatskih županija, rekao je Dukić. Kaže kako neće ići u Zagreb na razgovore ministra Čobankovića s dijelom seljačkih udruga i ribara. "Naši su zahtjevi jasni i ministru je mjesto ovdje među nama da ih rješavamo", ističe Dukić. Iako smo, kaže, "razočarani što ministar, unatoč najavi i obećanju, nije došao u Ferovac, mi se na njega ne ljutimo, jer znamo da o svemu odlučuje netko drugi". Zahtjevi seljaka koji prosvjeduju uz ostalo se odnose na isplatu poticaja u punom iznosu, reprogramiranje kredita, legalizaciju farmi za nula kuna, jeftiniji plavi dizel, kamate od najviše četiri posto, isplatu kapitalnih ulaganja za 2008. i 2009. godinu.
KRAPINA - Predsjednica Vlade Jadranka Kosor i ministar rada gospodarstva i poduzetništva Đuro Popijač za današnjeg boravka u Krapini obišli su jednu od rijetkih uspješnih tekstilnih tvrtaka u Hrvatskoj "Kotka" i razgovarali sa članovima Uprave i zaposlenicima o aktualnoj problematici u tekstilnoj industriji. Premijerka Kosor nakon sastanka je, u izjavi novinarima, čestitala svim ženama u Hrvatskoj Međunarodni dan žena - 8. ožujka. Svima je poželjela više posla i rada te zahvalila svima koji uspjeli u očuvanju radnih mjesta, pogotovo u tvrtkama u kojima rade žene. Poznato je da kad žena izgubi posao, pogotovo u dobi iznad 45 godina života, vrlo teško ga ili gotovo nikako ne može pronaći i Vlada nastoji ne samo promovirati nego i financirati programe koji su važni za zapošljavanje žena, rekla je premijerka Kosor. Krapinska tekstilna tvrtka "Kotka" osnovana je 1954. godine, zapošljava 612 radnika, dnevno šije 800 odijela, a znatan dio plasira u izvoz. Tvrtka nema problema s likvidnošću, stvara i vlastite robne marke, a radi i za inozemne naraučitelje (Pierre Cardin i druge).
ZAGREB - Hrvatska će do ljeta usvojiti izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama i Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa internetu do 2015. godine, koji će biti prilagođeni Digitalnoj agendi EU, najavio je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Danijel Mileta na današnjoj konferenciji o elektroničkim komunikacijama. Hrvatska će, u sklopu svojih nacionalnih ciljeva, nastojati do 2013. godine osigurati milijun fiksnih priključaka širokopojasnog pristupa internetu (broadbandu), od čega 20 posto optičkih priključaka, što je investicija vrijedna 654 milijuna kuna, najavio je Mileta. Broj fiksnih optičkih priključaka trebao bi do 2015. godine porasti na pola milijuna, za što će trebati uložiti dodatnih 90 milijuna kuna, dodao je Mileta. Predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) Miljenko Krivšek istaknuo je da će HAKOM nastaviti raditi na razvoju tržišta elektroničkih komunikacija u Hrvatskoj. Osvrnuo se i na prošlogodišnje sukobe s T-HT-om, ustvrdivši kako se HAKOM "neće dati impresionirati ničijom snagom i veličinom, već će nastaviti raditi po zakonu", te najavio okretanje lokalnim zajednicama od kojih očekuje veće investiranje u razvoj broadbanda.
ZAGREB - Dalekovod je ugovorio klupski kredit u iznosu od 240 milijuna kuna u sklopu modela A Vladinih mjera za gospodarski oporavak i razvitak, izvijestio je Dalekovod putem Zagrebačke burze. Kredit je ugovoren na rok od tri godine uz godinu dana počeka s tri poslovne banke - Privrednom bankom Zagreb, Erste&Steiermaerkische bankom i Raiffeisenbank Austria, po povoljnim uvjetima zaduženja, a preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Od ugovorenog iznosa od 240 milijuna kuna, do 20 posto će se iskoristiti za refinanciranje dijela financijskih obveza, a prestali dio za financiranje obrtnih sredstava uključujući podmirenje obveza prema dobavljačima, državi i drugim vjerovnicima. Klupski kredit aranžiran je u skladu s najavljenim programom restrukturiranja Dalekovoda kako bi se smanjila ovisnost o skupljim kratkoročnim izvorima financiranja te produljila ročnost i kvaliteta financijskih obveza. Kredit će omogućiti i daljnji razvoj i poboljšanje trenutne financijske pozicije tvrtke kao i stvaranje pretpostavki za poslovni model u kojem bi značajnu ulogu imala daljnja internacionalizacija poslovanja.
ZAGREB - Prvi suvremeni sajam hrvatske mode fashion.hr industrija održat će se od 11. do 13. ožujka na Zagrebačkom velesajmu na kojem će svoje kolekcije i modne proizvode izložiti 60 izlagača, najavljeno je na današnoj konferenciji za novinare u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Cilj projekta je oživjeti hrvatsku tekstilnu industriju i povezati je s hrvatskom modnom industrijom, odnosno promocija hrvatskog gospodarstva i proizvodnje, istaknula je potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta. Naglasila je da je taj projekt može poslužiti kao primjer i za druge grane industrije, kao što je primjerice drvna industrija. Martina Pandžić-Skoko, direktorica tog sajma, izrazila je zadovoljstvo što će se na jednom mjestu okupiti svi ključni faktori domaće modne scene od poznatih dizajnera, talentiranih novih nada pa do uspješnih tekstilnih tvrtki te se nadovezala na krilaticu HGK "Kupujmo hrvatsko" dodavši i "Nosimo hrvatsko".
ZAGREB - Sindikalna košarica minimalnih životnih troškova četveročlane obitelji u veljači je iznosila 6.672,76 kuna, što je 0,11 posto više nego u siječnju, izvijestili su danas Nezavisni hrvatski sindikati. Prosječna neto plaća za prosinac, koja je isplaćena u siječnju, iznosila je 5.450 kuna. Prosječna neto plaća pokrivala je 81,68 posto košarice, što je za 2,09 posto manje nego prethodnog mjeseca. Najskuplja košarica zabilježena je u Puli (7.188,72 kune) i Vukovaru (7.043,32 kune), dok je najjeftinija bila u Osijeku (6.405,41 kuna) i Splitu (6.344,40 kuna).
ZAGREB - Na Zagrebačkoj se burzi danas trguje mirno, pri čemu Crobexi balansiraju na rubu pozitivnog i negativnog područja, jer ni sa domaće gospodarske scene, ni sa svjetskih burzi ne stižu vijesti koje bi oraspoložile ulagače. Crobex indeks kretao se oko podneva na jučerašnjoj razini od 2.228 bodova, dok je Crobex10 oslabio 0,15 posto, na 1.228 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 5,5 milijuna kuna, što je otprilike 1,2 milijuna više nego jučer u ovo doba. Milijunski promet dosad je ostvaren samo dionicama zatvorenog investicijskog fonda Jadran Kapital. Uz promet od 1,7 milijuna kuna, cijena te dionice pala je više od 4 posto. Slijedi povlaštena dionica Adrisa, kojom je ostvaren promet od oko 800 tisuća kuna, a cijena joj se stabilno kreće na 268,30 kuna. Među najvećim je dobitnicama dionica Podravke, s rastom cijene za 2,45 posto, na gotovo 326 kuna. U fokus ulagača ta je dionica ušla zahvaljujući vijesti kako je mađarska OTP banka navodno pronašla kupca za njezinih 10,6 posto dionica Podravke. Među najlikvidnijima je, uobičajeno, i dionica HT-a. Uz promet od oko pola milijuna kuna, cijena joj je oslabila 0,38 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,05 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,403009 kuna. Kuna je ojačala i prema britanskoj funti za 0,28 posto i prema švicarskom franku za 0,18 posto, dok je prema američkom dolaru oslabila za 0,61 posto. Srednji tečaj funte na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 8,601149 kuna, franka 5,701640 kuna, a dolara 5,317490 kuna.