GENEVA/ZAGREB - Broj zahtjeva za registracijom međunarodnog robnog žiga ponovno je porastao prošle godine, signalizirajući oporavak nakon krize, dok je Hrvatska zabilježila oštar pad, pokazalo je izvješće Svjetske organizacije za zaštitu intelektualne imovine (WIPO). Tako je u 2010. WIPO zaprimio ukupno 39.687 zahtjeva za registracijom međunarodnog robnog žiga, što je 12,8 posto više nego u 2009., kada je broj zahtjeva potonuo za 16 posto. Nakon što je u 2009. bila među rijetkim zemljama koje su zabilježile rast broja zahtjeva za registracijom međunarodnog žiga i to za čak 17,5 posto, prošle je godine Hrvatska zabilježila nagli pad i to za čak 34,5 posto, uz ukupno upućena 154 zahtjeva. Njihov je udio u ukupnom broju kliznuo u 2010. na 0,4 posto, s 0,7 posto u 2009., pokazuju podaci WIPO-a. Na EU otpada više od polovine zaprimljenih zahtjeva, odnosno njih 22.403, ističu u WIPO-u. U 2010. porastao je i broj registracija međunarodnih robnih žigova i to za 4,5 posto, na 37.533 registrirana žiga.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u eurozoni i Europskoj uniji u veljači su porasle za 0,8 posto u odnosu na mjesec ranije, objavio je europski ured za statistiku Eurostat. Time je rast proizvođačkih cijena usporio na mjesečnoj razini u usporedbi sa siječnjem kada su one u eurozoni porasle za 1,3 posto a u EU za 1,2 posto prema prethodnom mjesecu, objavio je statistički ured Europske unije. Na godišnjoj razini proizvođačke su cijene u eurozoni u ovogodišnjoj veljači u odnosu na isti mjesec prošle godine uvećane za 6,6 posto a u Uniji za 7,1 posto.
BEČ - Svijet mora promijeniti pristup nuklearnoj energiji nakon sadašnje nuklearne krize u centrali Fukushimi 1 u Japanu, rekao je glavni direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) Yukiya Amano. "Kriza u Fukushimi Daiichi ima goleme posljedice za nuklearnu energiju i sve nas stavlja pred velik izazov", rekao je u govoru na početku zasjedanja Konvencije za nuklearnu sigurnost (CSN) koja je u ponedjeljak počela u Beču, a trajat će do 14. travnja. "Ne možemo nastaviti s dosadašnjim pristupom" nakon ovakve nesreće, dodao je. Centrala Fukushima 1 teško je oštećena u razornom potresu i tsunamiju koji su 11. ožujka pogodili sjeveroistok Japana. CSN, koji su ratificirale sve zemlje koje posjeduju nuklearne centrale, stupio je na snagu 1996. nakon katastrofa na američkom Otoku triju milja i ukrajinskom Černobilu.
ATENA - Grčka je suočena s mogućim novim krugom oštrih rezova nakon što je u nedjeljnom tisku objavljeno da je proračunski manjak u 2010. daleko iznad ranije procijenjenog. Po pisanju grčkih listova Kathimerini i Eleftheros Typos, prošlogodišnji proračunski manjak bio je u visini 10,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što bi bilo 1,1 postotni bod više no što se ranije procijenjivalo. "Cijena rezova sada se penje na osam milijardi eura dodatnih fiskalnih ušteda na koje će vlada u Ateni biti primorana kako bi spasila proračun od totalnog urušavanja", piše grčki konzervativni list Eleftheros Typos. U ministarstvu financija nisu željeli ništa komentirati prije službene objave Eurostata najavljene za 26. travnja, ali nisu niti pobili medijske napise. Tamošnji ministar financija Georgij Papakonstantinu prošli je tjedan već izjavio da će manjak biti veći od 9,5 posto, no nije kazao za koliko.
LONDON - Irski ministar financija Michael Noonan pokušat će ovoga tjedna ishoditi nižu kamatu na paket pomoći Europske unije (EU) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), objavjio je Irish Times. Noonan će zatražiti nižu kamatu na neformalnom sastanku ministara financija EU-a u Budimpešti od 7. do 9. travnja, piše list, pozivajući se na izvore iz ministarstva financija. Ta je informacija objavljena nakon što je irska središnja banka u četvrtak objavila da četiri zajmodavca moraju prikupiti dodatne 24 milijarde eura kapitala kako bi odoljeli eventualnoj novoj krizi. Trenutno nova vlada na čelu s premijerom Endom Kennyem plaća prosječnu kamatu od 5,8 posto za međunarodnu financijsku pomoć. Čelnici eurozone zasad ne žele Dublinu dati iste uvjete kakvi su zadani Grčkoj, kojoj je prošlog mjeseca snižena kamata za jedan postotni bod i produljen joj je rok otplate.
TOKIO - Japansko poslovno povjerenje palo je nakon prošlomjesečnog tsunamija budući da su potrošači smanjili potrošnju, a prekidi u opskrbi električnom strujom ometaju proizvodnju, pogoršavši izglede trećeg po veličini svjetskog gospodarstva. Pozorno praćeno istraživanje središnje japanske banke o poslovnom raspoloženju pokazalo je da je glavni indeks za velike proizvođače pao na šest bodova nakon potresa i tsunamija 11. ožujka, naprema sedam bodova zabilježenih prije katastrofe. Indeks raspoloženja među velikim proizvođačima za sljedeća tri mjeseca pao je sa šest na minus dva boda. Za male i srednje proizvođače pao je na minus 18 bodova s minus šest bodova. Središnja banka objavila je u ponedjeljak verziju istraživanja poslije potresa kako bi pokazala utjecaj katastrofe i nuklearne krize na poslovno raspoloženje u zemlji.
BERLIN - Odluka njemačke vlade o privremenom gašenju nekoliko njemačkih nuklearnih elektrana nakon katastrofe u japanskoj Fukushimi pretvorit će zemlju u neto uvoznika energije, upozorilo je udruženje njemačkih energetskih tvrtki. Isključenje sedam od ukupno 17 reaktora zbog sigurnosnih provjera rezultiralo je uvozom oko 50 gigawata električne energije dnevno, objavilo je Njemačko udruženje vodoprivrednih i energetskih tvrtki. Struja je kupovana od Francuske i Češke, koje su obje oslanjaju na nuklearnu energiju. Na kraju ožujka s mreže je bilo isključeno devet od 17 reaktora radi zatvaranja i održavanja. Njemačka je inače dosada izvozila energiju, a odlučila je u idućih 25 godina postupno odustati od proizvodnje energije u nuklearnim elektranama.
SEUL - Južna Koreja proširit će i osuvremeniti svoju mrežu za brze vlakove kako bi skratila putovanje od glavnog grada prema drugim većim gradovima na manje od sat i pol i smanjila emisiju stakleničkih plinova, izvijestili su dužnosnici. Usluga ultrabrzog putovanja "metak" vlakovima koji spajaju Seul s okolnim naseljima u jugoistočnoj regiji proširit će se i na druge gradove do 2020., priopćilo je ministarstvo prometa. "Usluga prijevoza ultrabrzim metak vlakovima koji putuju brzinom od najmanje 230 km na sat bit će u konačnici dostupna za 83 posto korejskog stanovništva, u odnosu na sadašnjih 60 posto", objavilo je ministarstvo u priopćenju. Projekt za koji se očekuje da će stajati 16.000 milijardi wona (14,6 milijardi dolara) pomoći će također smanjiti emisije stakleničkih plinova za 7,7 milijuna tona godišnje, navodi se u priopćenju.
MILANO - Tri talijanske banke spremne su financijski poduprijeti kompanije koje bi preuzele udio u talijanskoj prehrambenoj tvrtki Parmalat kako bi time spriječile francuskog proizvođača Lactalisa u preuzimanju kontrole nad tom grupacijom, tvrde bankarski izvori. Uprava Parmalata u petak je odgodila godišnju skupštinu dioničara sa sredine travnja na kraj lipnja, što je mogla učiniti zahvaljujući posebnom vladinom dekretu, kako bi dobila na vremenu da pripremi obranu od Lactalisovog preuzimanja. Banke Intesa Sanpaolo, Mediobanca i UniCredit uputile su pismo Parmalatu u kojemu ističu da nisu zainteresirane izravno kupovati dionice u Parmalatu, ali da su spremne financijski poduprijeti talijansku ponudu, tvrde dobro upoznati izvori. Lactalis, najveći svjetski proizvođač sira, prošli je mjesec preuzeo 29-postotni udio u Parmalatu unatoč upozorenju Vlade da bi mogla reagirati kako bi tu grupaciju zadržala u talijanskim rukama.
LONDON - Britanski mobilni operater Vodafone potvrdio je u ponedjeljak da će prodati 44-postotni udio u francuskom suparniku SFR-u medijskoj grupi Vivendi za 7,75 milijardi funti (11 milijardi dolara) u gotovini. Od neto prihoda Vodafone će četiri milijardi funti (4,5 milijardi eura) vratiti dioničarima putem otkupa dionica a ostatak će upotrijebiti za smanjenje razine duga. "Vraćanjem četiri milijardi funti dioničarima povećat ćemo naš program otkupa dionica na ukupno 6,8 milijardi funti, što odgovara 7,0 posto Vodafonove trenutne tržišne kapitalizacije", dodao je. Završetak transakcije očekuje se do lipnja, pod uvjetom da dobije zeleno svjetlo regulatornih tijela, izvijestio je ranije Vivendi.
LONDON - Cijene sirove nafte porasle su u ponedjeljak na londonskom tržištu prema 120 dolara za barel dok su na američkom tržištu dosegnule najvišu razinu u dvije i pol godine. Cijene barela sirove nafte porasle su na londonskom tržištu za 1,05 dolara na 119,75 dolara, najvišu razinu od 24. veljače, da bi se potom stabilizirale na 119,30 dolara. Na američkom su tržištu bile više 40 centi i iznosile su 108,34 dolara za barel, nakon što su nakratko dotaknule 108,78 dolara, najvišu razinu od rujna 2008. Komentari iranskog ministra nafte da nema potrebe da Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) održi izvanredni sastanak pomogao je podržati cijene. Iran trenutno predsjeda naftnim kartelom. OPEC je u međuvremenu objavio na svojoj internetskoj stranici da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 113,36 dolara, što znači da je bila 1,94 dolara viša nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su ojačali u pozitivnom ozračju nastale najviše zbog najnovije aktivnosti spajanja u sektoru telekoma i kemijske industrije. U takvim je okolnostima indeks londonske burze Ftse ojačao 0,28 posto, na 6.026 bodova, dok je frankfurtski DAX bio na dobitku od 0,09 posto, na 7.186 bodova. Pariški CAC bio je pak na manjem gubitku, kliznuvši za 0,05 posto na 4.052 boda. Početak ovotjedne trgovine dionicama na europskim tržištima obilježile su najnovije vijesti o aktivnostima na području spajanja i akvizicija, poglavito u sektorima kemijske industrije i telekomunikacija. Tako je dionica francuske kemijske grupe Rhodia poskočila za čak 50 posto nakon što joj je belgijska kemijska tvrtka Solvay pristupila s ponudom za kupnju vrijednom 3,4 milijarde eura. Zbog rasta cijena kovina na krilima optimizma u vezi potražnje dobitnici su zabilježeni i u sektoru rudarskih kompanija, na čelu s Kazakhmysom, Rio Tintom i Xstratom. Dionice su im redom ojačale između 1,2 i 1,5 posto.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros dosegnule najviše razine u gotovo 3 godine, zahvaljujući dobrim vijestima s američkog tržišta rada. Tečaj eura prema jenu dosegnuo je pak najvišu razinu u 11 mjeseci jer se očekuje povećanje kamata u eurozoni. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,5 posto, dok su burzovni indeksi u Singapuru, Australiji i Hong Kongu porasli između 0,3 i 1,1 posto. U Južnoj Koreji cijene su dionica pale 0,4 posto, a u Kini se zbog blagdana danas ne radi. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u plusu 0,6 posto, dosegnuvši najvišu razinu od svibnja 2008. godine. Na Tokijskoj su burzi jutros najviše porasle cijene dionica velikih izvoznika, što se zahvaljuje slabljenju jena jer to povećava njihovu konkurentnost na svjetskom tržištu.
NEW YORK - Na Wall Streetu bi S&P 500 indeks ovoga tjedna mogao dosegnuti najvišu razinu u gotovo tri godine, potaknut optimizmom ulagača nakon dobrih vijesti s američkog tržišta rada. No neki analitičari upozoravaju da je razvoj situacije u nekoliko kriznih žarišta u svijetu još uvijek neizvjestan. Dow Jones indeks ojačao je prošloga tjedna 1,3 posto, na 12.376 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,4 posto, na 1.332 boda, a Nasdaq indeks 1,7 posto, na 2.789 bodova. Rast cijena dionica drugi tjedan zaredom ponajviše se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo vijestima s američkog tržišta rada.