ZAGREB/LUXEMBOURG - Rast novih narudžbi u industriji eurozone i 27 članica Europske unije znatno je usporio u siječnju, pokazali su najnoviji podaci europskog statističkog ureda. Tako je u eurozoni broj novih narudžbi u prvom ovogodišnjem mjesecu porastao za 0,1 a u EU27 za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. U prosincu njihov je broj uvećan za 2,7 posto u eurozoni, te za 2,9 posto u EU, izvijestio je Eurostat. Na godišnjoj razini nove su narudžbe u siječnju porasle za 20,9 posto u eurozoni, te za 18,6 posto u EU27, navode u Eurostatu. Među zemljama članicama za koje postoje dostupni podaci na mjesečnoj je razini deset zemalja zabilježilo rast novih industrijskih narudžbi, a jedanaest njihov pad. Na godišnjoj razini broj novih narudžbi od industrije porastao je u svim zemljama članicama, pri čemu je najviši skok zabilježen u Latviji i Estoniji, za 75,9 i 73,4 posto, a najslabiji u Velikoj Britaniji i Irskoj, za 1,0 odnosno 9,6 posto.
BRUXELLES - Zemlje članice Europske unije postigle su u utorak u Bruxellesu načelni dogovor o proširenju sankcija na glavnu libijsku naftnu tvrtku, nacionalnu kompaniju NOC, kazao je jedan diplomatski izvor. Stručnjaci 27 zemalja članica "dogovorili su se o sporazumu na tehničkoj razini" koju još trebaju potvrditi vlade prije nego stupi na snagu. Cilj je europske sankcije uskladiti s onima UN-a, rekao je europski diplomat. NOC je jedna od tvrtki koja se spominje u rezoluciji 1973 UN-a izglasanoj prošli tjedan kao tvrtka pod kontrolom Moamera Gadafija i njegove obitelji. Vijeće sigurnosti smatra da "predstavlja izvor financiranja njegovog režima". Libija je jedan od glavnih proizvođača nafte u Africi. Po međunarodnoj agenciji za energiju, zemlja u normalnim okolnostima proizvodi 1,69 milijuna barela nafte dnevno a izvozi 1,49 milijuna, najvećim dijelom (85 posto) u Europu.
PEKING - Europski povjerenik za unutarnje tržište Michel Barnier pozvao je Kinu da otvori financijska i osiguravateljska tržišta kako bi europskim kompanijama omogućila tretman kakav kineske uživaju u EU. Na sastancima s kineskim ministrom financija Xieom Xurenom i guvernerom središnje banke Zhouom Xiaochuanom, Barnier je zatražio da se europskim kompanijama osigura veći pristup i pravedan tretman u tom drugom najvećem svjetskom gospodarstvu. Posebno je od Kine zatražio da europskim kompanijama dopusti veći pristup kineskom bankovnom i osiguravateljskom sektoru, poglavito u segmentima osiguranja motornih vozila i od prirodnih katastrofa. Traži se također veći pristup tamošnjem tržištu obveznica. Europske tvrtke trebale bi imati jednak tretman u Kini kakav kineske uživaju u Europi, ništa manje ni više od toga, istaknuo je Barnier. Barnier je također napomenuo da je krivotvorena roba, poglavito iz Azije i Kine, uništila 200.000 radnih mjesta u Europi.
HONG KONG - Kina bi mogla prestići Sjedinjene Američke Države i postati najveće svjetsko gospodarstvo ako u idućih 20 godina zadrži godišnju stopu rasta od osam posto, izjavio je glavni ekonomist Svjetske banke. Prošle je godine Kina pretekla Japan i postala drugo svjetsko gospodarstvo i za tekuću je godinu već odredila ciljanu stopu rasta od osam posto, te od sedam posto u razdoblju do 2015. "Kina bi mogla postati najveće gospodarstvo u svijetu do 2030.", rekao je Justin Lin na gospodarskom forumu o razvoju Kine u Hong Kongu, dodavši da bi se kineski BDP u tom razdoblju mogao udvostručiti u odnosu na onaj SAD-a mjereno paritetom kupovne moći. Kazao je također da je Kina u protekla dva desetljeća ostvarila najvišu godišnju stopu rasta u svijetu, od "čudesnih" 10,4 posto u razdoblju od 1990. do 2010. Time je bila u oštroj suprotnosti u odnosu na ostala gospodarstva u tranziciji.
TOKIO - Japanska Vlada objavila je u srijedu da će izravna šteta od potresa i tsunamija iznositi između 16 i 25 bilijuna jena (između 950 milijardi i 1,6 bilijuna kuna), što ovu prirodnu katastrofu čini najskupljom u povijesti. Vlada je objavila da se radi o procjeni iznosa koji će biti potreban za izgradnju uništene infrastrukture, tvornica i kuća, ali ona ne pokriva neizravne ekonomske gubitke. Šteta od razorna potresa u Kobeu 1995. godine iznosila je oko 500 milijardi kuna.
TOKIO - Japanske vodeće banke pregovaraju o dodjeli hitnih zajmova u visini do 25 milijardi dolara nuklearnom operateru Tokyo Electric Power (TEPCO) kako bi ojačao financijsku poziciju i obnovio mrežu nakon havarije u Fukushimi. Dobro informirani izvori navode da se očekuje da će TEPCO-v glavni zajmodavac Sumitomo Mitsui u sklopu paketa kriznih zajmova ukupne vrijednosti 2.000 milijardi jena (25 milijardi dolara) dodijeliti nuklearnom operateru zajam u visini 500 milijardi jena. Grupacije Mitsubishi UFJ i Mizuho Financial Group također razmatraju zajmove od po 200 do 500 milijardi jena, a pomoć se očekuje i od Sumitomo Trust and Bankinga i drugih velikih institucija. Sredstva će se upotrijebiti za popravak oštećenih postrojenja i druge radove na obnovu a mogla bi biti stavljena na raspolaganje TEPCO-u već ovaj mjesec, tvrde isti izvori, koji nisu bili ovlašteni iznositi podatke u javnost.
ZAGREB - Europska komisija planira pojačati napore u borbi protiv vozila koja koriste fosilna goriva i priprema stroge ciljeve kako bi se prepolovilo njihovo korištenje u urbanim sredinama do 2030., te ih se "do 2050. postupno povuklo iz prometa", po novim europskim smjernicama za promet koje će biti objavljene u ponedjeljak, prenose europski mediji. Po podacima EK, 75 posto putovanja u urbanim sredinama obavlja se automobilima. Broj tako prijeđenih kilometara povećat će se za 40 posto od 1995. do 2030. Promet uzrokuje 25 posto emisije CO2 i odgovoran je za potrošnju 73 posto nafte u Europi. Europska unija trebala bi do 2050. smanjiti emisiju CO2 uzrokovanu prometom za 60 posto. Europska komisija predlaže stoga ambiciozan plan koji ima za cilj značajno smanjenje emisije CO2 ponajprije u cestovnom prijevozu, potičući istodobno željeznički prijevoz koji je mnogo čišći i bolji za okoliš.
PARIZ - Francuska je pozvala Europsku komisiju da uvede "sustavnu kontrolu" uvoza svježih proizvoda iz Japana na granicama Europske unije, doznaje se iz francuskog ministarstva poljoprivrede. "Francuska je zatražila od Europske komisije usklađenu europsku shemu nadzora, dakle uspostavu sustavnih kontrola svježih proizvoda na granicama Europe", kazano je u ministarstvu. Francuska je već donijela odluku o uvođenju sustavnih kontrola uvoza svježih proizvoda iz Japana, osobito školjki i ribe. Smatra, međutim, da uvođenje embarga "u ovoj fazi nije utemeljeno".
LJUBLJANA - Slovenija je jučer izdala 15-godišnju državnu obveznicu u iznosu 1,5 milijardi eura, a kuponska kamatna stopa te obveznice je 5,125 posto, objavilo je danas slovensko ministarstvo financija. Iz resornog ministarstva pritom navode da su za izdanje nove obveznice odlučili iskoristiti poboljšane tržišne uvjete te ističu veliki interes investitora. Do zatvaranja knjige narudžbi pristigle su ponude u iznosu 3,6 milijardi eura, a sudjelovalo je 165 ulagatelja, navodi se u priopćenju. Za upis novih slovenskih obveznica najviše je bilo narudžbi osiguravajućih društava i mirovinskih fondova, a slijede investicijski fondovi i banke, a među kupcima najviše ih je iz Njemačke i Austrije, potom Italije, Francuske, itd. Obveznica dospijeva 30. ožujka 2026. godine, a iz slovenskog ministarstva financija ističu da 15-godišnja obveznica pokazuje da međunarodni investitori Sloveniju ocjenjuju kao vrlo kvalitetnog i stabilnog izdavatelja. Slovenska je vlada u programu financiranja državnog proračuna za ovu godinu predvidjela još jedno izdanje državnih obveznica.
SOFIJA - Bugarska je počela pripreme za provjeru sigurnosti jedine nuklearne elektrane u Kozloduju, slijedom strahovanja za sigurnost u Europskoj uniji nakon što je razoran potres teško oštetio nuklearku u japanskoj Fukushimi. Provjere dva reaktora snage 1.000 megavata obuhvatit će lokaciju postrojenja, rizik od poplava, rashladne sustave, rezervne kapacitete, radni vijek, tip reaktora i rizik od terorističkih napada, priopćio je vladin ured za odnose s javnošću. "Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) bit će obaviještena o pripremama provjera i njezini stručnjaci bit će pozvani da ih nadgledaju", dodaje se u priopćenju. Države EU-a dogovorile su provjeru otpornosti svih 143 reaktora u Europi na veliku nuklearnu krizu.
ZAGREB/MILANO - Najveća talijanska banka UniCredit u srijedu je objavila da je u četvrtom tromjesečju prošle godine ostvarila neto dobit od 321 milijun eura, što je za 13,5 posto manje u usporedbi s istim razdobljem godine ranije. U čitavoj 2010. neto dobit talijanske banke, u čijem je vlasništvu Zagrebačka banka, iznosila je 1,32 milijarde eura i bila je za 22,2 posto manja u usporedbi s godinom ranije, pokazuju rezultati poslovanja objavljeni na internetskoj stranici UniCredita. Među glavnim razlozima smanjenja dobiti navode se nepovoljna kretanja kamatnih stopa i povećane rezervacije za rizične zajmove. Neto dobit od trgovanja smanjena je na 53 milijuna eura, nasuprot 152 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine. Sredstva rezervirana za rizike i troškove u četvrtom su tromjesečju više nego udvostručena i iznosila su 472 milijuna eura, nasuprot 232 milijuna eura u istom razdoblju godine ranije. UniCredit je predložio isplatu dividende za prošlu godinu u visini tri eurocenta po dionici, navodi se dalje u poslovnom izvješću.
PARIZ - Francuski inženjerski div Alstom priopćio je da će u Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj otpustiti 1.380 zaposlenih u transportnom odjelu zbog slabije potražnje u tim zemljama. Najviše otkaza, njih 700, bit će podijeljeno u Alstomovoj tvornici u Salzgitteru na sjeveru Njemačke, kako bi se poboljšala konkurentnost i kapaciteti prilagodili "očekivanim nedostatnim poslovima". Alstom planira i 400 otkaza u Barceloni, te 280 u talijanskim tvornicama, uključujući već najavljeno zatvaranje tvornice u Colleferru. "Plan bi trebao riješiti problem slabe potražnje u tim zemljama i očuvati konkurentnost industrijske osnovice", stoji u priopćenju. "Ukupno je u planu 1.380 otkaza, kojima valja pribrojiti i neproduljenje ugovora o radu na određeno vrijeme".
STOCKHOLM - Švedski proizvođač opreme za bežičnu telefoniju Ericsson objavio je u srijedu da će ukinuti 450 radnih mjesta u Stockholmu i Goeteborgu u sklopu preustroja regionalne i upravne strukture. Radna mjesta bit će tako ukinuta uglavnom u odjelu prodaje i u upravi, od čega njih 400 u Goeteborgu i 50 u glavnom gradu Švedske. Pregovori sa sindikatima već su počeli. Švedska je grupa istodobno u priopćenju objavljenom u srijedu objavila da mora angažirati oko 250 inženjera u odjelu za istraživanja i razvoj za potrebe razvoja mobilne tehnologije LTE za najnoviju generaciju mobitela.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u srijedu na međunarodnim tržištima zbog opreza među ulagačima u vezi s nemirima na Bliskom Istoku dok je u SAD-u cijene zakočilo očekivanje o rastu zaliha sirove nafte. Cijene barela sirove nafte ostale su na londonskom tržištu gotovo nepromijenjene na 115,76 dolara. Značajnijih promjena nije bilo ni na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 105,05 dolara. Obujam trgovanja bio je umjeren na oba tržišta budući da je velika kolebljivost u posljednjih nekoliko tjedana potaknula ulagače na oprez odnosno na potragu za sigurnijim utočištima. Građanski nemiri proširili su se diljem sjeverne Afrike i Bliskog Istoka, te su nakon Tunisa, Egipta i Bahreina doveli i do prekida proizvodnje nafte u Libiji. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u srijedu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela košarice njezine nafte u utorak iznosila 110,23 dolara što znači da je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u srijedu su oscilirali između pozitivnog i negativnog područja zbog opreza ulagača, pogođenih zabrinutostima u vezi dužničke krize u eurozoni i daljnjih napetosti u sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku. U takvim je okolnostima indeks londonske burze Ftse stagnirao na 5.762 boda, dok je frankfurtski DAX kliznuo za 0,3 posto, na 6.760 bodova. Pariški CAC bio je pak u plusu od 0,14 posto, popevši se na 3.898 bodova. Podršku indeksima pružali su dobitnici u sektoru rudarstva, čije su dionice jačale zbog rasta cijena kovina. Povod njihovu jačanju bile su povoljne prognoze izvršnih direktora te industrije. Na dobitku su tako bile dionice Anglo Americana, BHP Billitona i Rio Tinta, u rasponu od 1,8 do 2,1 posto. Veće dobitke priječili su pak gubitnici u bankovnom sektoru, na čelu s irskom bankom Bank of Ireland čije su dionice oslabjele za 3,2 posto. Pale su cijene dionica i francuske Societe Generale, za 1,9 posto.
TOKYO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale, a ponajviše u Tokiju, jer su ulagači oprezni zbog nesigurnosti u vezi nuklearne krize u Japanu, sukoba u Libiji i nemira na Bliskom istoku. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros pao 1,6 posto, nakon što je jučer skočio više od 4 posto. U Južnoj Koreji i Hong Kongu cijene su dionica pale između 0,1 i 0,4 posto, dok su u Australiji, Singapuru i Šangaju ojačale između 0,2 i 0,9 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu 0,3 posto. Najviše je jutros pao japanski Nikkei indeks jer su se ulagači, nesigurni u daljnji razvoj situacije u nuklearnoj elektrani Fukushima, odlučili na dobitonosnu prodaju nakon dva dana rasta cijena dionica. Sada je Nikkei oko 8 posto ispod razine na kojoj je bio 11. ožujka, kada su Japan uzdrmali silovit potres i tsunami val. Japanski mediji pišu da bi štete od potresa i tsunamija mogle premašiti i 300 milijardi dolara. Ulagači su oprezni i zbog sukoba u Libiji, te nemira na Bliskom istoku, jer to potiče cijene nafte.
NEW YORK - Nakon tri dana neprestanog rasta, na Wall Streetu su u utorak cijene dionica blago pale, a mršav obujam trgovanja pokazuje da su ulagači oprezni zbog nuklearne krize u Japanu i sukoba u Libiji. Dow Jones indeks oslabio je 17 bodova, ili 0,15 posto, na 12.018 bodova, dok je S&P 500 pao 0,36 posto, na 1.293 boda, a Nasdaq indeks 0,31 posto, na 2.683 boda. Rijetki su u ožujku bili tako mirni dani kao jučerašnji. U četiri prethodna dana Dow Jones indeks rastao je ili padao više od 100 bodova, što je posljedica nervoze ulagače zbog nuklearne krize u Japanu i sukoba u Libiji. Na oprez ulagača ukazuje najmanji dnevni obujam trgovanja u ovoj godini. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo samo 6,5 milijardi dionica