TOKIO - Razoran potres u Japanu i produbljivanje nuklearne krize mogli bi rezultirati gospodarskim gubicima tog trećeg svjetskog gospodarstva u iznosu do 200 milijardi dolara, dok je utjecaj na svjetsko gospodarstvo teško procijeniti i pet dana nakon katastrofe, ističu analitičari. Očekuje se da će katastrofa u narednim mjesecima snažno pogoditi japansku proizvodnju, a ekonomisti upozoravaju da bi pad aktivnosti mogao biti još značajniji ako nestašica struje zahvati veća područja i potraje dulje vrijeme. Većina vjeruje da će se izravne štete u gospodarstvu kretati u rasponu od 10.000 i 16.000 milijardi jena (125 do 200 milijardi dolara), što bi rezultiralo padom bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju, ali i oštrim oporavkom u drugoj polovici 2011., koji bi potaknula ulaganja u obnovu. "Ekonomska cijena katastrofe bit će velika", kazali su ekonomisti tvrtke JP Morgan. "Znatan je gubitak ekonomskih resursa a gospodarske aktivnosti u narednim će tjednima i mjesecima kočiti oštećenja na infrastrukturi, poput problema u opskrbi električnom energijom".
BRUXELLES - Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy najavio je u srijedu da će se ministri za energiju zemalja članica okupiti na izvanrednom sastanku u ponedjeljak kako bi razgovarali o stanju na energetskom tržištu i pitanjima sigurnosti nakon razornog potresa u Japanu. "Ministri će sljedeći tjedan razgovarati o posljedicama za energetski sektor, stanju na tržištu i mogućim odgovorima", rekao je Van Rompuy u Europskom parlamentu. Ministri bi trebali također razgovarati i o organizaciji sigurnosnih testova nuklearnih elektrana u Europskoj uniji o čemu je u utorak postignuta suglasnost među stručnjacima i dužnosnicima iz zemalja članica. Van Rompuy je dodao da će se o tome razgovarati i na skorašnjem redovitom sastanku na vrhu zemalja članica EU-a 24. i 25. ožujka.
ZAGREB/MOSKVA - Na turske nuklearne planove neće utjecati prirodna katastrofa u Japanu, izjavio je u srijedu u Moskvi turski premijer Tayyip Erdogan, a prenose svjetske agencije. "Naša ulaganja će se nastaviti... mi ćemo poduzeti sve moguće mjere opreza u izgradnji i upravljanju nuklearnom elektranom", rekao je Erdogan na zajedničkoj konferenciji za novinare s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom. Na sastanku turskih i ruskih čelnika dominirali su mogući sporazumi u području energetike, među kojima planovi da Rusija izgradi prvu nuklearku u Turskoj, zemlji sklonoj potresima. Turska i Rusija potpisale su u svibnju prošle godine sporazum o izgradnji nuklearke u Akkuyuu u pokrajini Mersinu. Taj projekt, čija se vrijednost procjenjuje na 20 milijardi američkih dolara, trebao bi početi ove godine ili 2012. Medvedev je rekao da će Rusija izgraditi nuklearku u Turskoj koja će moći odoljeti snažnim potresima. "Ta će elektrana biti primjer za ostatak svijeta", rekao je Erdogan.
BRUXELLES/REUTERS - Europska komisija predstavila je u srijedu prijedlog uvođenja jedinstvene osnovice poreza za kompanije u Europskoj uniji, čiji je cilj smanjiti birokraciju i potaknuti prekogranično poslovanje. "Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit nema nikakve veze sa stopama poreza i Komisija nema u planu harmonizaciju korporativnih poreznih stopa zemalja članica", navodi EK u bilješci objavljenoj uz navedeni prijedlog. Iz Komisije dalje pojašnjavaju da će time kompanijama koje posluju u više zemalja EU-a biti omogućeno da predaju samo jedan zahtjev za povrat poreza za sve aktivnosti unutar Unije. Pri izračunu točnog iznosa oporezive dobiti koju kompanija mora platiti u svakoj zemlji članici EU-a u kojoj posluje koristila bi se jedinstvena formula, dok bi se nacionalnim vlastima ostavile slobodne ruke za utvrđivanje visine poreznih stopa. Predloženi sustav omogućio bi konsolidaciju financijskog rezultata, što znači da bi dobit koju kompanija ostvaruje u jednoj zemlji i na nju mora platiti porez mogla biti umanjena za njezine gubitke ostvarene u nekoj drugoj zemlji članici. Tim propisom izbjeglo bi se prekomjerno oporezivanje, uz godišnje uštede kompanijama u visini procijenjenih 1,3 milijardi eura, kažu u Komisiji. Europski povjerenik za poreze Algirdas Šemeta kazao je da bi novi sustav kompanijama smanjio godišnje troškove povezane s prilagodbom poreznim propisima za 700 milijuna eura.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Troškovi rada po satu u eurozoni porasli su u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju za 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok su u Europskoj uniji uvećani za dva posto, objavio je u srijedu Eurostat. U trećem tromjesečju 2010. uvećani su na godišnjoj razini za revidiranih 0,9 posto u eurozoni, odnosno za 1,2 posto u EU27, pokazuju podaci europskog statističkog ureda. Pritom su troškovi plaća u eurozoni u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju porasli na godišnjoj razini za 1,4 posto, a troškovi doprinosa na plaće za 1,9 posto. U 27 članica Europske unije troškovi plaća uvećani su za 2,1, a troškovi doprinosa za 1,5 posto. Među pojedinim sektorima najveći je rast ukupnih troškova rada po satu u eurozoni zabilježen u industriji, u visini 1,7 posto. U 27 članica EU-a prednjači uslužni sektor, s rastom ukupnih troškova rada za 2,2 posto.
BRUXELLES/ZAGREB - Potražnja za novim vozilima u Europskoj uniji blago je porasla u veljači, nakon 10-mjesečnog razdoblja pada, objavilo je u srijedu udruženje europskih proizvođača automobila. U prošlom je mjesecu tako u Europskoj uniji registrirano ukupno 981.429 novih automobila, 0,9 posto više nego u istom mjesecu lani, priopćeno je iz ACEA-e. Time je broj registracija porastao prvi puta od prošlogodišnjeg ožujka, kada je uvećan za 10,8 posto, pokazuju podaci udruženja. Ove je veljače rast zabilježen na dva ključna tržišta, njemačkom i francuskom. Tako je u Njemačkoj broj registriranih novih automobila poskočio za 15,2 posto, a u Francuskoj za 13,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
RIM/LONDON - Talijanska naftna tvrtka Eni pozvala je u srijedu Europu da ukine sankcije Libiji i tako postala prva zapadna tvrtka koja pokušava obnoviti veze s Moamerom Gadafijem, koji postupno vraća kontrolu nad zemljom te bi mogao ponovno otvoriti naftovode prema Europi. "Postrojenja su u savršenom stanju, no prvo moramo osigurati da poslovanje nije zahvaćeno sankcijama", rekao je direktor Eni-ja Paolo Scaroni, čija tvrtka u Libiji crpi naftu i plin kojim se opskrbljuje južna Europa. "Što god se dogodilo, uvođenje sankcija je udarac nama samima, jer bez iskorištavanja plina nema energetske sigurnosti", istaknuo je Scaroni. Eni je najveći strani "igrač" u Libiji s milijardama dolara uloženih u tu zemlju, a Italija je na dan od Libije kupovala 500.000 barela nafte ili 22 posto svojih potreba, prije nego što su sankcije i borbe pobunjenika i progadafijevih snaga zaustavile izvoz.
LONDON - Jen je u srijedu poskočio na najvišu razinu prema dolaru u četiri mjeseca na međunarodnim tržištima valuta, poduprt valom repatrijacije kapitala koji ulagači i osiguravatelji namjeravaju preusmjeriti u popravke i odštetne zahtjeve u matičnom Japanu. Dolar je tako potonuo na najnižu razinu u četiri mjeseca prema jenu, na 80,45 jena. Euro je pak skliznuo 0,4 posto prema dolaru, te se njime trgovalo po 1,3945 dolara. Analitičari ocjenjuju da bi japanska središnja banka mogla intervenirati spusti li se dolar ispod razine od 80 jena, za što će, uvjereni su, s obzirom na okolnosti, dobiti zeleno svjetlo od drugih središnjih banaka. Nelagoda zbog mogućeg utjecaja japanskog potresa na rast svjetskog gospodarstva i nemiri na Bliskom Istoku dali su pak poticaja švicarskom franku, tradicionalnoj sigurnoj valuti, koji je poskočio na rekordnu razinu prema dolaru, od 91,97 centima za dolar, a ojačao je i prema euru, na 1,2776 franaka za euro.