ZAGREB/LONDON - Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD), Europska investicijska banka (EIB) i Svjetska banka ukupno su u 2009. i 2010. bankama i gospodarstvima regije srednje i istočne Europe stavile na raspolaganje više od 33 milijarde eura kako bi im pomogle prevladati gospodarsku krizu, priopćeno je iz EBRD-a. Na samom vrhuncu krize, 27. veljače 2009., te su tri grupacije pokrenule Plan zajedničkog djelovanja IFI, čija je početna vrijednost za dvogodišnje razdoblje iznosila 24,5 milijardi eura. Plan je bio namijenjen skupini 10 novih članica Europske unije u istočnoj Europi, te skupinu zapadnog Balkana plus Turska, u kojem se uz Hrvatsku još nalaze i Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora i Srbija. Područje djelovanja tri institucije uključuje još i skupinu istočnoeuropskih i kavkaskih zemalja, te Rusiju i područje srednje Azije. U izvješću objavljenom povodom zaključenja programa ističe se da je do kraja 2010. njegova vrijednost uvećana na 33,2 milijarde eura, a vrijednost potpisanih projekata iznosila je 28,6 milijardi eura. EBRD se u sklopu tog programa obvezala izdvojiti 6,0 milijardi eura u 2009. i 2010. ali je u međuvremena povisila tu svotu na 8,1 milijardu eura. Hrvatskoj je u skupini zemalja jugoistočne Europe plus Turska odobreno 159 milijuna eura, a ista je i vrijednost potpisanih ugovora. Hrvatskoj je EIB odobrio 913 milijuna eura, a do kraja prošle godine ukupna je vrijednost potpisanih projekata iznosila 733 milijuna eura, a isplaćeno je 305 milijuna eura. Međunarodna banka za obnovu i razvoj Hrvatskoj je u sklopu tog programa do kraja 2010. stavio na raspolaganje 141 milijun eura.
BRUXELLES - Ministri financija eurozone okupljaju se u Bruxellesu radi redovnog sastanka na kojem će dogovoriti detalje načelnog sporazuma o povećanju zajmodavnih kapaciteta stabilizacijskog fonda, koje su njihovi čelnici dogovorili na izvanrednom summitu tijekom vikenda. Čelnici su dogovorili povećanje stvarnih zajmodavnih kapaciteta Europskog fonda za financijsku staiblnost (EFSF) na 440 milijardi eura. Fond je 'na papiru' raspolagao tom svotom, ali je njegov stvarni kapacitet iznosio samo 250 milijardi eura. Dogovoreno je i da će Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), koji će od sredine 2013. zamijeniti EFSF, raspolagati s 500 milijardi eura. Kako bi se spriječilo ponavljanje krize, čelnici eurozone zatražili su od ministara financija da dogovore propise o strožoj fiskalnoj disciplini i da razrade dogovor o povećanju zajmodavnih kapaciteta postojećeg kriznog fonda. "Na dobrom smo putu da sve obavimo do summita EU-a krajem ožujka, da donesemo potrebne odluke kako bi sve bilo spremno, te kako bi se istinski zacementiralo povjerenje financijskih tržišta u stabilnost eurozone i održivost eura", rekao je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble novinarima pri dolasku u Bruxelles. Navečer će se ministrima financija eurozone pridružiti i ministri preostalih deset članica Europske unije koje ne koriste euro. Fokus proširenog sastanka bit će na šest nacrta zakona kojima bi se trebala postrožiti fiskalna disciplina i pojačati koordinacija gospodarske politke u EU, uz predviđene kazne za članice-prijestupnike.
FRANKFURT - Čelnici eurozone usvojit će odluku o smanjenju kamata na međunarodni zajam Irskoj, po uzoru na odluku koja je donesena za Grčku, ocijenio je luksemburški premijer Jean-Claude Juncker. Juncker predsjedava sastancima ministra financija eurozone i kazao je da će čelnici donijeti odluku vezano za Irsku na tragu smanjenja kamata Grčkoj za jedan postotni bod na prošlotjednom izvanrednom summitu eurozone. "Nitko zapravo nije očekivao da ćemo uspjeti dogovoriti niže kamate za Grčku i potpuno sam siguran da ćemo do kraja mjeseca donijeti dobru odluku u istom smjeru i kada je riječ o Irskoj" kazao je Juncker nakon summita, a prenosi agencija Market News International. Dodao je da s obzirom na odluke sa summita smatra da Portugalu neće biti potrebna pomoć.
BRUXELLES - Europska komisija u ponedjeljak je objavila da će Francusku i Španjolsku tužiti sudu zbog poreza na telekomunikacijske tvrtke, uvedenih radi nadoknade prihoda zbog ukidanja oglašavanja na državnoj televiziji. "Komisija smatra da porezi na telekom kompanije koje su uvele Francuska i Španjolska nisu u skladu s pravilima EU-a vezano za sektor telekomunikacija", navodi EK u priopćenju. Obje države oporezuju ukupne prihode telekomunikacijskih tvrtki koje posluju u tim zemljama po stopi od 0,9 posto, čime se u francusku državnu blagajnu godišnje slije 400 milijuna eura, a u Španjolsku 230 milijuna eura, procjene su Komisije. Bruxelles je pokrenuo i odgovarajući postupak protiv Mađarske zbog kršenja propisa u EU uvođenjem poreza na telekome u listopadu prošle godine, po stopi od čak 6,5 posto na ukupne prihode. Budimpešta je dobila rok od dva mjeseca da se o tome službeno očituje. Pravilima EU-a dopušteni su određeni nameti na telekom operatere, ali samo ako su izravno povezani s pokrićem troškova reguliranja sektora telekoma.
SINGAPUR - Japansko gospodarstvo imat će ogromne troškove zbog strašnog potresa i tsunamija, ali agencije Moody's i Standard & Poor's procjenjuju da zbog toga neće mijenjati japanski kreditni rejting. S&P's je u siječnju snizio japanski rejting na 'AA-' a Moody's je izmijenio prognozu za važeći japanski rejting 'Aa2' u negativnu, upozoravajući na moguće sniženje ako vlada ne obuzda naglo rastući javni dug. Procjenjuje se da je taj dug već sada dvostruko veći od japanskog BDP-a, vrijednog pet tisuća milijardi dolara. Credit Suisse procijenio je da bi aktualna katastrofa mogla stajati japansko gospodarstvo između 14 i 15 tisuća milijadi jena (171 do 183 milijarde dolara). "Dodatni troškovi nadovezat će se na postojeću fiskalnu slabost", istaknuo je u ponedjeljak Takahira Ogawa iz Standard & Poor'sa. "Gospodarske prognoze mogle bi biti oslabljene ali ako pogoršanje makrogospodarske situacije ne potraje dulje vrijeme, trebale bi se uklopiti u razinu sadašnjeg rejtinga", naglasio je u elektronskoj poruci za Reuters. U Moody'su ističu da zasad nema naznaka fiskalne krize u Japanu.
ZAGREB/BRUXELLES - Ministri EU-a za energetiku i stručnjaci za nuklearnu sigurnost sastat će se u utorak u Bruxellesu kako bi raspravili o posljedicama katastrofalnog potresa i tsunamija na stanje japanskim nuklearnih elektrana te o mogućem djelovanju EU-a, priopćeno je u ponedjeljak iz Europske komisije. Europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger na izvanredni sastanak pozvao je 27 ministara, stručnjake za nuklearnu sigurnost iz svih država članica te čelnike svih nuklearki u Europskoj uniji. Cilj sastanka je ocijeniti razmjere katastrofe u Japanu i razmotriti mogućnosti djelovanja na europskoj razini. Komisija želi od država članica u utorak dobiti informacije o sigurnosnim standardima njihovih nuklearki.
BERLIN - Potaknut događajima u Japanu, Berlin bi mogao odgoditi raniju odluku o produljenju životnog vijeka nuklearnih centrala, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle, a vijest o tome već u ponedjeljak mogla bi, tvrdi njemački tjednik, objaviti kancelarka Angela Merkel. Europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger rekao je da sigurnost u starijim njemačkim nuklearkama mora biti temeljito provjerena te nije isključeno zatvaranje neke centrale. Lobby za nuklearnu energiju u Njemačkoj pokušava smiriti napetosti izazvane curenjem radioaktvnosti iz japanskih nukelarnih centrala, javlja agencija AFP. "Glavni uzrok u Japanu nije potres već tsunami, a to je nešto što se ovdje ne može dogoditi", ustvrdio je za dnevnik Bild vlasnik njemačke energetske tvrtke RWE Juergen Grossmann. RWE, zatim tvrtka EON i podružnica švedske grupe Vattenfall upravljaju sa 17 njemačkih nuklearnih centrala. One su 2009., proizvele 23 posto energije za potrošnju, prema ministarstvu gospodarstva.
LONDON - Dolar se u ponedjeljak stabilizirao prema jenu na međunarodnim tržištima valuta, nakon što je japanska središnja banka najavila niz dodatnih mjera ublažavanja monetarne politike da bi poduprla gospodarstvo uzdrmano katastrofalnim posljedicama prošlotjednog potresa i tsunamija. Dolar je prema jenu ojačao 0,2 posto, na 82,06 jena. U elektronskoj trgovini tijekom noći nakratko je potonuo na najnižu razinu prema japanskoj valuti u četiri mjeseca od 80,60 jena. Euro je prema dolaru ojačao 0,5 posto na 1,3975 dolara, dobivši podršku za rast nakon neočekivano postignutog sporazuma o povećanju europskog kriznog fonda na izvanrednom summitu eurozone.Tržišta su pak pozornost usmjerila ponajprije na stimulativnu monetarnu politiku japanske vlade i mogućnost intervencije u slučaju presnažnog rasta jena prema dolaru. Bank of Japan (BoJ) najavila je da će ubrizgati u financijski sustav rekordnih 183 milijarde dolara kako bi se stabilizirala financijska tržišta. "BoJ je sada usredotočen na ulijevanje što više likvidnosti u gospodarstvo. Dok ostale središnje banke razmišljaju o pooštravanju monetarne politike, Bank of Japan uvodi nove monetarne poticaje, pa će razlike u kamatnim stopama pritiskati jen", ocjenjuje analitičarka Kathleen Brooks iz tvrtke Forex.com.