LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u četvrtak na londonskom tržištu iznad razine od 114 dolara za barel nakon što su ih na početku trgovine katapultirali krvavi neredi u Libiji i strah od njihova širenja ponajprije na Saudijsku Arabiju. Tijekom dana cijene barela za isporuke u travnju stabilizirale su se na londonskom tržištu na 114,37 dolara, u plusu 3,1 posto u odnosu na kraj trgovanja u srijedu. Na američkom tržištu porasle su 1,9 posto na 99,95 dolara, nakon što su nakratko dosegnule i razinu od 103,41 dolara, najvišu od rujna 2009. Prema izračunima Reutersa, libijska proizvodnja smanjena je za najmanje 400.000 barela dnevno, od ukupno 1,6 milijuna barela koliko se proizvodi u toj zemlji. Izvršni direktor ENI-a Paolo Scaroni ustvrdio je pak da je pad libijske proizvodnje znatno dramatičniji. "Ponuda na tržištu manja je za 1,2 milijuna barela dnevno", kazao je novinarima u Rimu. Nekoliko velikih banaka uputilo je zajednički poziv Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC) da što prije reagira na aktualna zbivanja, strahujući da bi visoke cijene nafte mogle omesti krhki oporavak gospodarstva. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) izvijestila je na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice barela njezine nafte u srijedu iznosila 105,88 dolara, što znači da je bila 1,87 dolara viša nego dan ranije.
LONDON - Švicarski franak u četvrtak je skočio na rekordno visoku razinu prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta, poduprt snažnom potražnjom ulagača za sigurnim utočištima za kapital s obzirom na nastavljena politička previranja u Libiji. Dolar je u elektroničkom trgovanju prema franku potonuo na rekordno niskih 92,40 centima. Euro je također oslabio prema švicarskoj valuti, potonuvši na oko 1,2703 franka, najnižu razinu od 13. siječnja. Naknadno se oporavio na 1,2739 franaka, te je prema švicarskoj valuti bio u minusu 0,7 posto u odnosu na dan ranije. Jednako je toliko oslabio i prema jenu, te se njime trgovalo po 112,54 jena. Dolar je prema jenu izgubio na vrijednosti 0,8 posto, spustivši se na 81,83 jena. Komentari dužnosnika Europske središnje banke (ECB) o inflaciji dodatno su pak učvrstili prevladavajuće uvjerenje na tržištu da će kamatnjaci u eurozoni biti podignuti prije nego u Sjedinjenim Državama. To je ponovno dalo podršku euru prema američkoj valuti, te je bio u blagom plusu prema zelenoj novčanici, ojačavši na 1,3760 dolara. "Priroda krize negativna je za dolar jer potiče rast cijena nafte, a SAD je veliki uvoznik nafte, pa su tako kupovna moć domaćinstava, produktivnost i rast tamo bitno jače pogođeni nego u drugim zemljama", ističe valutni strateg banke Societe Generalea Peter Frank. Očekuje da će te zabrinutosti nastaviti pritiskati status dolara kao sigurnog utočišta sve dok nestabilnosti na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi dovode u pitanje opskrbu naftom.
LONDON - Libija je kroz stabilizacijski fond, za koji se procjenjuje da upravlja imovinom vrijednom oko 70 milijardi dolara, investirala u širok raspon kompanija, uključujući najveće europske industrijske kompanije, među kojima se ističu talijanski UniCredit i ENI. Krovno udruženje libijskih stabilizacijskih fondova Libyan Investment Authority (LIA) posjeduje tako 2,6 posto talijanske banke UniCredit. Dodatnih pet posto udjela u UniCreditu u vlasništvu je libijske središnje banke. LIA je također vlasnik 2,01 posto udjela u talijanskoj zrakoplovnoj i tvrtki za proizvodnju vojne opreme Finmeccanica. U njezinom je vlasništvu i tri posto britanske izdavačke tvrtke Pearson, vlasnika Financial Timesa, te 13 posto jordanske kompanija Zara Investment Holding i 7,5 posto talijanskog nogometnog kluba Juventus. LIA je u prosincu na početnoj javnoj ponudi kupio i više od pet posto dionica turske investicijske tvrtke specijalizirane za tržište nekretnina Emlak Konut GYO. Libijski je fond stekao i jedanpostotni udio u ruskom aluminijskom gigantu UC Rusal kada je ta tvrtka ponudila dionice u početnoj javnoj ponudi na burzi u Hong Kongu. Libija također ima udio manji od dva posto u talijanskom proizvođaču automobila Fiatu, preko Libijsko-arapske tvrtke za ulaganja u inozemstvu (LAFICO), objavili su talijanski mediji. Libijsko afrički investicijski portfelj (LAP) uložio je pak nekoliko stotina milijuna dolara svoje imovine u novoosnovanu londonsku tvrtku za upravljanje imovinom FM Capital Partners. LAP je 2007. osnovao i tvrtku LAP Green Network za potrebe ulaganja u afričke telekomunikacije. Kompanija ima sjedište u Ugandi i posjeduje ili kontrolira telekomunikacijske kompanije odnosno licence u osam afričkih zemalja. Libijski naftni holding vlasnik je, pak, 24 posto udjela u tvrtki za istraživanje nafte i plina Crice Oil, koja ima imovinu u Egiptu, Maroku, Namibiji, Omanu i Tunisu. Londonski The Guardian objavio je da ulaganja LIA-e u Velikoj Britaniji uključuju Portman House, maloprodajni kompleks, koji je kupljen u srpnju 2009. za 155 milijuna funti.
BEOGRAD - Međunarodni sajam turizma (ITTFA) u Beogradu, na kojemu Hrvatska sudjeluje kao zemlja partner, otvoren je danas u srbijanskome glavnom gradu, a do 27. veljače na 32 tisuće metara četvornih predstavlja se oko 900 izlagača iz 43 zemlje. Hrvatska će na 33. beogradskom sajmu turizma posebno biti predstavljena kao turističko odredište. Državni tajnik srbijanskoga Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja Goran Petković istaknuo je kako je razvoj turizma za srbijansku vladu prioritetan te da je ovogodišnji sajam posvećen Dunavu i putovima vina. Glavni direktor hrvatske zrakoplovne kompanije Croatia Airlinesa Srećko Šimunović i izvršni ravnatelj za prodaju srbijanskoga zračnog prevoznika Jat Airwaysa Dragan Breneselović najavili su novinarima na hrvatskome štandu sezonsku zračnu liniju Croatia Airlinesa Dubrovnik-Beograd od 20. lipnja do 7. rujna. Usporedno s Međunarodnim sajmom turizma, održava se i sajam vina Beo Wine Fair 2011, na kojem se predstavlja 12 hrvatskih tvrtaka i jedna udruga vezana uz proizvodnju vina.
ATENA - Očekuje se da će aktivnosti u grčkom gospodarstvu u ovoj godini pasti za daljnjih tri posto, izjavio je ministar financija Giorgos Papakonstantinu u četvrtak. Grčko gospodarstvo već je u 2010. palo za 4,5 posto. Atena pokušava smanjiti proračunski manjak sa nešto ispod 10 posto na kraju prošle godine, na 7,4 posto do kraja ove godine. Papakonstantinu je rekao da će se to postići, između ostalog, privatizacijom državnih poduzeća i liberalizacijom tržišta energije. Dužnosnici u Ateni planiraju i prodaju nekretnina i imovine u vlasništvu države. Pregovarat će se s oporbenim strankama o tome što konkretno ponuditi na tržištu kako bi se prikupilo 15-ak milijardi eura, rekao je ministar financija. Naglasio je da nisu u planu novi porezi ni mjere štednje, ali nije isključio mogućnost daljnjeg smanjenja plaća državnim službenicima. Obećao je nastavak planiranih reformi ali je upozorio da grčka sudbina ovisi i o "odlukama koje bi se trebale donijeti na razini Europske unije". Atena se tako nada produljenju razdoblja povrata međunarodnih kredita.
BERLIN - Njemačka, druga po veličini energetska tvrtka, RWE objavila je u četvrtak sumorne prognoze za tekuću godinu, upozorivši da se suočava sa značajnim opterećenjima, unatoč rekordnoj dobiti u prošloj godini. "Paralelno provedbi najvećeg investicijskog programa u povijesti tvrtke, RWE se sučeljava sa značajnim opterećenjima", navela je tvrtka u priopćenju, ukazujući na novi porez na nuklearno gorivo i na više troškove. Zbog tih nepovoljnih faktora u RWE-u očekuju da će im se godišnja operativna dobit smanjiti za oko 20 posto u ovoj godini. U srednjoročnom razdoblju prognoze i dalje "ostaju oprezne", ističe se u priopćenju. Tvrtka tako očekuje operativnu dobit u visini pet milijardi eura (sedam milijardi dolara) u 2013., čime će se ona osjetno smanjiti u odnosu na prošlu godinu. Pritom u RWE-u napominju da prošlu godinu "mogu smatrati najuspješnijom u povijesti tvrtke", s rastom operativne dobiti od osam posto na 7,7 milijardi eura, navodi se u priopćenju.