BRUXELLES - Europska komisija u četvrtak je predložila da se iz Europskog fonda solidarnosti dodijeli Hrvatskoj 1,17 milijuna eura, a Sloveniji 7,46 milijuna eura pomoći za pokrivanje dijela troškova sanacije šteta od poplava iz rujna prošle godine, nakon izlijevanja rijeke Save. "Ovom odlukom želimo pokazati našu solidarnost sa Slovencima i Hrvatima nakon užasnih poplava koje su pogodile njihove zemlje. Posljednjih godina smo, nažalost, suočeni sa sve češćim zahtjevima za pomoć ali Komisija je spremna pomoći svim zemljama članicama koje su suočene s prirodnim nepogodama", izjavio je povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn. Hrvatska kao zemlja kandidat može dobiti pomoć iz Europskog fonda solidarnosti na temelju uredbe EU-a. Hrvatska je zajedno sa Slovenijom podnijela zahtjev za dodjelu pomoći u studenom prošle godine, nakon poplava u rujnu u kojima je velika šteta nanesena prometnoj i energetskoj infrastrukturi, školama, bolnicama, obiteljskim kućama i poljoprivrednim imanjima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Hrvatska je već dobila blizu četiri milijuna eura za poplave iz svibnja i lipnja prošle godine u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Europski fond solidarnosti osnovan je nakon poplava u srednjoj Europi 2002. godine. Raspolaže s proračunom od milijardu eura godišnje namijenjenih za hitnu pomoć zemljama članicama i kandidatskim zemljama u slučajevima prirodnih nepogoda većih razmjera.
WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) u srijedu je pozvao na slabljenje dolara koje bi po ocjeni te institucije pomoglo smanjiti manjkove SAD-a prema ostatku svijeta i pridonijelo bi uspostavi ravnoteže u globalnom gospodarstvu. U izvješću pripremljenom za prošlotjedni sastanak ministara financija skupine G20, MMF je objavio da njegovi izračuni pokazuju da je dolar i dalje snažniji u odnosu na srednjoročne temeljne gospodarske pokazatelje. Euro i jen su pak prema MMF-ovim izračunima uglavnom u skladu sa srednjoročnom izvedbom tih gospodarstava, dok je nekoliko azijskih valuta, uključujući Kinu, precijenjeno, navodi se dalje u izvješću. U cilju uklanjanja globalnih neravnoteža G20 bi trebao dopustiti slabljenje dolara, preporuke su te međunarodne institucije. MMF je također pozvao G20 da pojača napore usmjerene očuvanju globalnog gospodarskog oporavka, upozoravajući pritom na pojačane rizike za slabljenje aktivnosti u razvijenim gospodarstvima, te na pregrijavanje aktivnosti u pojedinim gospodarstvima u razvoju.
BRUXELLES - Gospodarska klima u eurozoni u veljači je poboljšana više no što se očekivalo, poglavito zahvaljujući jačanju povjerenja u sektorima usluga i graditeljstva, kao i među potrošačima u 17-članom bloku. Europska komisija objavila je da je njezin indeks gospodarske klime u eurozoni u veljači porastao na 107,8 bodova, čime je uvećan za puni indeksni bod u odnosu na revidiranu vrijednost iz prethodnog mjeseca. Ozračje je poboljšano u svim sektorima gospodarstva, pri čemu je najizrazitije poboljšanje zabilježeno među graditeljskim tvrtkama, potrošačima i u sektoru usluga, objavila je EK. "Pokazatelj gospodarske klime trenutno je iznad dugoročnog prosjeka u šest od sedam najvećih zemalja članica, s tim da Španjolska i dalje kaska", priopćila je Komisija. U 27-članoj Europskoj uniji indeks gospodarske klime u veljači je uvećan za 1,4 indeksna boda, na 107,2 boda.
BRATISLAVA - Slovačka neće podržati ujednačavanje poreza unutar EU, predloženo u sklopu francusko-njemačkog pakta za jačanje konkurentnosti eurozone, kazao je slovački ministar financija Ivan Mikloš. "Imamo ozbiljan problem s usklađivanjem poreza na dobit unutar EU-a", kazao je Mikloš novinarima. Mikloš je rekao da Slovačka želi novi princip za financijsko sudjelovanje u budućem europskom stabilizacijskom mehanizmu. "Smatramo da je načelo doprinosa zemalja prema BDP-u i broju stanovnika, uspostavljeno za aktualni Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), nelogično i nepravedno", kazao je Ivan Mikloš. "Participacija zemlje treba ovisiti uglavnom o BDP-u ili o snazi njezinog financijskog sektora i zaduženosti - jer što je veći dug, to je veća vjerojatnost da će trebati kredit", kazao je, dodajući da to stajalište dijele i članice eurozone Slovenija i Estonija. Slovačka je jedina članica eurozone koja je odbila sudjelovati u prošlogodišnjem hitnom zajmu prezaduženoj Grčkoj.
FRANKFURT - Njemački proračunski manjak dosegnuo je u prošloj godini 3,3 posto BDP-a, objavio je državni statistički ured, revidiravši naniže početnu procjenu iz siječnja. U toj je procjeni Destatis predvidio prošlogodišnji manjak opće države u visini 3,5 posto BDP-a, čime je on prvi puta u pet godina prekoračio propisani plafon u Europskoj uniji od tri posto BDP-a. U 2009. manjak je iznosio točno tri posto BDP-a, nakon gotovo neznatnog viška od 0,1 posto u 2008.
LJUBLJANA - Slovenski nacionalni telekomunikacijski operater Telekom Slovenije u prošloj je godini, prema danas objavljenom nerevidiranom financijskom izvještaju, zabilježio gubitak od 211,2 milijuna eura, dok je u 2009. godini ostvario čistu dobit od 29,5 milijuna eura. Poslovni prihodi skupine Telekom Slovenije iznosili su u prošloj godini 856,1 milijun eura, što je jedan posto manje nego u 2009. Prema priopćenju Telekoma Slovenije, na prošlogodišnji negativni rezultat djelovala je u prvom redu nova procjena vrijednosti investicija Telekoma Slovenije u Makedoniji, Kosovu, Albaniji i Republici srpskoj u BiH. Uz to, negativnom poslovnom rezultatu pridonijela su nenaplaćena potraživanja Telekoma Slovenije prema nekim alternativnim operaterima u Sloveniji.
FRANKFURT - Njemački osiguravatelj Allianz priopćio je da mu je neto dobit u 2010. poskočila za 20,1 posto, na 5,05 milijardi eura, dok mu je operativna dobit nadmašila ciljanu razinu i prognoze analitičara. Prihodi su uvećani za 9,3 posto i iznosili su rekordnih 106,5 milijardi eura, dok je operativna dobit uvećana za 17 posto na 8,2 milijarde eura, navodi se u priopćenju izjava izvršnog direktora Michaela Diekmanna. To znači da je 500 milijuna eura veća no što su u grupaciji očekivali. "Ponosni smo što smo u 2010. ostvarili tako snažan rast. Prihodi su nadmašili naše dosadašnje povijesno najviše razine, a operativna dobit grupacije premašila je sva očekivanja", kazao je Diekmann. Takvi su rezultati dijelom proizišli iz značajno nižih usporednih brojki za 2009., a pridonio im je i povoljan utjecaj valutnih tečajeva.
FRANKFURT - Najveća svjetska kemijska kompanija BASF predstavila je odlične rezultate za 2010. godinu, koji ukazuju na oporavak od pada u 2009., a objavila je i optimističnu prognozu za tekuću godinu, unatoč problemima u Libiji. BASF je objavio da je više nego utrostručio neto dobit u 2010., na 4,56 milijardi eura (6,27 milijardi dolara). Unatoč problemima u sjevernoj Africi predsjednik Juergen Hambrecht izjavio je kako je sada "optimističan vezano za prvo tromjesečje 2011. i za godinu u cjelini", stoji u priopćenju. Prihodi su u 2010. porasli za 26 posto na 63,9 milijardi eura. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) i jednokratnih stavki skočila je za 68 posto na 8,1 milijardu eura.
FRANKFURT - Njemački proizvođač automobila Daimler otvorit će 10 tisuća novih radnih mjesta u ovoj godini, od kojih četiri tisuće u Njemačkoj, zahvaljujući ogromnim narudžbama, najavila je glasnogovornica tvrtke. Daimler, u čijem su vlasništvu brendovi Mercedes-Benz i Smart, a vodeći je u svijetu i u proizvodnji teških kamiona, planira širiti poslovanje posebice u inozemstvu. "Kina, Indija i druge gusto naseljene zemlje otkrivaju automobile", izjavio je u razgovoru za njemački dnevnik Bild Daimlerov predsjednik Dieter Zetsche. "Mi moramo biti tamo prisutni kako bismo udovoljili potražnji. Ali trebamo i pogone u Njemačkoj, jer se mnoge vrste motora i drugi dijelovi proizvode ovdje", dodao je. Tvrtka planira povećati broj zaposlenih u svim sektorima i svim njemačkim postrojenjima, istaknuto je u izvješću Bilda. Daimler želi zaposliti 500 tehničara, 400 inženjera i računalnih stručnjaka, te oko 2.000 naučnika.
BRUXELLES - Ruski energetski div Gazprom očekuje da će nemiri u sjevernoj Africi vjerojatno potpiriti europsku potražnju za isporukama njegova plina planiranim plinovodom Južni tok, kazao je izvršni direktor Aleksej Miller na marginama europsko-ruskog sastanka u Bruxellesu. Tim će se plinovodom, koji bi trebao početi s radom 2015., godišnje transportirati 63 milijarde prostornih metara ruskog plina ispod površine Crnog mora do južne i zapadne Europe. Neki promatrači procjenjuju da taj projekt neće biti isplativ, te pozivaju Gazprom da odustane od njega i okrene se povećanju opskrbe preko Ukrajine. Nemiri koji su posljednjih tjedana zahvatili Tunis, Egipat i Libiju potiču rast cijena sirove nafte i plina, što pogoduje Rusiji, vodećem svjetskom izvozniku tih energenata.
LONDON - Cijene barela sirove nafte poskočile su u četvrtak na početku trgovine na londonskom tržištu za šest dolara, prekoračivši razinu od 117 dolara za barel pod utjecajem bojazni da bi se krvavi nemiri u Libiji mogli proširiti i na ostale zemlje proizvođače u regiji, uključujući i Saudijsku Arabiju. U elektroničkoj trgovini prije otvaranja burze u Londonu cijena barela poskočila je čak sedam dolara. U sat vremena nakon otvaranja porasla je za čak 8,54 dolara, odnosno 7,7 posto, na 119,79 dolara za barel. Tijekom prijepodneva situacija se stabilizirala, te se barelom trgovalo po 117,25 dolara, što je šest dolara više u odnosu na vrijednost zabilježenu u vrijeme zatvaranja burze u srijedu. Na američkom su tržištu cijene barela za isporuke u travnju poskočile nakratko na 103,41 dolar, najvišu razinu od rujna 2009. Tijekom prijepodneva stabilizirale su se na 102,41 dolar, u plusu 4,31 dolar u odnosu na prethodni dan. U četiri dana cijene su porasle gotovo 14 posto.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u četvrtak su pali, pogođeni bojaznima od posljedica skoka cijena nafte na svjetskim tržištima na inflaciju i gospodarski rast, s obzirom na nastavljene napetosti u Libiji. Tako je indeks londonske burze Ftse pao za 0,53 posto, na 5.892 boda, frankfurtski DAX za 1,23 posto, na 7.105 bodova, a pariški CAC za 0,34 posto, na 3.999 bodova. Skok cijena nafte dodatno je pritisnuo dionice industrije automobila i dijelova, kao i pripadnike sektora zračnog prijevoza. Od zrakoplovnih kompanija najviše su oslabjele dionice Lufthanse, za 1,5 posto, te IAG-a, nastalog spajanjem British Airwaysa i Iberije, čije su dionice pale za 3,2 posto. Od pojedinačnih gubitnika u automobilskom sektoru ističe se Porsche, s padom cijena dionica od 8,6 posto nakon što je najavio odgodu planiranog spajanja sa Volkswagenom. U sektoru energetike značajnije gubitike pretrpio je njemački RWE.
TOKIO - Zbog snažnog rasta cijene nafte, a pada indeksa na Wall Streeta, na azijskim su burzama i jutros, četvrti dan zaredom, cijene dionica pale. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio na gubitku 1,3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji i Australiji oslabile između 0,1 i 0,7 posto. Burzovni indeksi u Šangaju i Hong Kongu blago su porasli, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na gubitku 0,4 posto. Nemiri u Libiji i drugim zemljama sjeverne Afrike i Bliskog Istoka potaknuli su rast cijene nafte na tržištu u Londonu a strahovanja da će visoke cijene energenata nagristi zarade kompanija već danima ruše cijene dionica.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale drugi dan zaredom, pritisnute skokom cijena nafte zbog kaosa u Libiji, dok je tehnološki sektor bio pod pritiskom Hewlett-Packardovog smanjenja poslovnih procjena za ovu godinu. Dow Jones indeks pao je 107 bodova, ili 0,88 posto, na 12.105 bodova, dok je S&P 500 potonuo 0,61 posto, na 1.307 bodova, a Nasdaq indeks 1,21 posto, na 2.722 boda. Nakon što su dan prije pale po najvećoj dnevnoj stopi od kolovoza prošle godine, jučer su cijene dionica nastavile klizati, i to uz povećani obujam trgovanja, što pokazuje da se ulagači povlače s tržišta. Snažno su porasle cijene dionica naftnih kompanija, pa je S&P indeks energetskog sektora skočio dva posto. To je bio i jedini od 10 sektora S&P indeksa koji je ojačao. Na dobitonosnu prodaju i povlačenje ulagača s tržišta ukazuje, pak, velik obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika su jučer zamijenile 10,3 milijarde dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 8,47 milijardi.