ZAGREB
Hrvatski sabor zasjedanje će danas nastaviti raspravom o predloženom Planu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije za 2011. godinu, po kojemu u ovoj godini Sabor treba donijeti 40 tzv. europskih zakona. U prvom kvartalu ove godine Sabor bi, prema Planu, trebao donijeti 14 zakona, među kojima je i Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji te novi Kazneni zakon. Planirane su, među ostalima, i izmjene zakona o energiji, o tržištu plina i električne energije, o regulaciji energetskih djelatnosti, o strancima, te o zaštiti svjedoka. Vlada bi trebala pripremiti (predložiti), a Sabor u drugom kvartalu i donijeti 11 zakona, među kojima su izmjene zakona o obveznim odnosima, o trgovačkim društvima, o suzbijanju zlouporabe droga, o oružju, o potrošačkom kreditiranju, te o zračnom prometu. Predlaže se i donošenje triju novih zakona - o zaštiti zraka, o procjeni učinka propisa te o osiguranju. U posljednja četiri mjeseca ove godine planirano je donošenje 15 zakona, među kojima je i novi Zakon o otpadu, Opći porezni zakon, Zakon o investicijskim fondovima, Zakon o plaćama u javnom sektoru te Zakon o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. Planom je predviđeno i mijenjati zakone o lijekovima, o medicinskim proizvodima, o javnoj nabavi, o trošarinama, i druge zakone.
ZAGREB
Banke u Hrvatskoj u 2010. godini ostvarile su ukupnu dobit prije oporezivanja u iznosu od 4,6 milijardi kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci poslovanja za kreditne institucije na dan 31. prosinca prošle godine koje je na svojim internet stranicama jučer objavila Hrvatska narodna banka. Uporedi li se taj, sa ranije objavljenim revidiranim podacima za 2009. godinu, u kojoj je bruto dobit banaka iznosila 4,22 milijarde kuna, proizlazi da je dobit banaka prije oporezivanja u 2010. u odnosu na godinu prije porasla za 8,8 posto ili za 374,7 milijuna kuna. Time su banke lani 'popravile' svoju dobit budući da im je u 2009. u odnosu na 2008. dobit prije oporezivanja bila smanjena za više od 26 posto ili za 1,5 milijardi kuna. Podaci se odnose na 33 banke u 2010. i 32 banke u 2009. godini. Zadnjeg dana prošle godine ukupna aktiva banaka u Hrvatskoj iznosila je 384,99 milijardi kuna i bila je za 1,75 posto veća nego u istom vremenu godine prije. Od 33 banke u Hrvatskoj u 2010. sa dobiti je poslovalo njih 28, a pet je imalo gubitke, u ukupnom iznosu od 118,6 milijuna kuna. Po visini bruto dobiti prednjači Zagrebačka banka (ZABA) s 1,56 milijardi kuna, te Privredna banka Zagreb (PBZ) s 1,04 milijarde kuna dobiti prije oporezivanja u 2010. Na te dvije banke otpada 56,6 posto ukupne bruto dobiti svih banaka u prošloj godini (ZABA 33,9 posto i PBZ 22,7 posto). Banka u hrvatskom državnom vlasništvu, Hrvatska poštanska banka, iskazala je pak u 2010. godine dobit prije oporezivanja u iznosu od 55,7 milijuna kuna, dok je u 2009. godini HPB imala gubitak od 448,8 milijuna kuna.
BJELOVAR
Sporazum o sufinanciranju izgradnje učeničko -studentskog doma u Bjelovaru, kapitalnog projekta koji je prihvaćen i uvršten u državni proračun za 2011. godinu, potpisali su jučer državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Želimir Janjić, bjelovarsko-bilogorski župan Miroslav Čačija i bjelovarski gradonačelnik Antun Korušec. Izgradnju doma s 240 postelja, ukupne vrijednosti oko 45 milijuna kuna, ministarstvo će financirati sa 75 posto sredstava, Županija, koja je osnivač doma, s 15 posto te grad s 10 posto sredstava. Bude li sve išlo po planu, bio bi gotov za školsku godinu 2013./2014. Grad je do sada u zemljište i njegovu pripremu za gradnju, koja uključuje i rušenje staroga objekta, uložio 7 milijuna i 230 tisuća kuna, od čega samo zemljište vrijedi 5 milijuna i 440 kuna. Potpisivanju sporazuma prisustvovala je i saborska zastupnica i bivša potpredsjednica vlade Đurđa Adlešič. Istaknula je kako ne taji da je uvjetovala projekt u Vladi prošle godine te da je zbog toga bila i prozivana, no dodala je i kako ne tvrdi da je to njezina zasluga jer ničega ne bi bilo bez razumijevanja Vlade i kolega. Prilikom posjeta Bjelovaru u studenom prošle godine, ministar Radovan Fuchs je potvrdio da je u državnom proračunu za 2011. osigurano pet milijuna kuna za početak izgradnje učeničkoga doma te da se planira izdvojiti još deset u 2012. godini i u 2013. godini još osam milijuna kuna.
SPLIT
Premijera opere "Nikola Šubić Zrinjski" Ivana pl. Zajca premijerno je sinoć izvedena na pozornici splitskog Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića i u režiji Krešimira Dolenčića. Premijeru je izveo anasmbl Opere splitskog HNK u suradnji s HNK Zagreb, a protagoniste je publika po završetku predstave nagradila petominutnim pljeskom. Publika je burnim pljeskom popratila i završnu scenu u kojoj se uzdizanjem višemetarske hrvatske zastave poškropljene krvlju evocira bitka za Siget s turskim osvajačima iz 16. stoljeća kojom se opera i bavi. Vitomir Marof, koji je tumačio ulogu Nikole Šubića, nakon predstave je izjavio kako je opera "Nikola Šubić Zrinjski" božanstveno djelo nastalo na temelju hrvatske teške i krvave povijesti. Opera "Nikola Šubić Zrinjski" se uz "Eru s onog svijeta" Jakova Gotovca, smatra najpopularnijim hrvatskim glazbeno-scenskim djelom. Još od zagrebačke praizvedbe prije 135 godina, svojim domoljubnim emocionalnim nabojem te glazbenom i dramaturškom kvalitetom, opera "Nikola Šubić Zrinjski" zauzela je posebno mjesto među hrvatskim operama. U popratnom se materijalu premijere podsjeća se na riječi Borisa Papandopula kako "postoje opere i postoji Zrinjski." Naslovnu ulogu Nikole Šubića igrao je Vitomir Marof (Zagreb), a Ivica Čikeš (Split) je bio u ulozi Sulejmana Prvog kojeg će u reprizama predstave tumačiti i Ivica Šarić (Sarajevo).