WASHINGTON - Američki BDP porastao je u četvrtom tromjesečju za 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pokazale su u petak prve procjene američkog ministarstva trgovine, pri čemu se ističe ubrzani rast osobne potrošnje i izvoza. Analitičari su očekivali nešto brži rast, po stopi od 3,5 posto. U prethodnom tromjesečju BDP je porastao za revidiranih 2,6 posto, stoji u priopćenju ministarstva. Glavni oslonac rasta u razdoblju od listopada do prosinca bila je osobna potrošnja, koja je porasla za 4,4 posto, znatno ubrzavši u odnosu na prethodno tromjesečje kada je na uvećana za 2,4 posto. Osobna potrošnja čini dvije trećine američkog BDP-a. Rast izvoza također je ubrzao u četvrtom tromjesečju, na 8,5 posto, u odnosu na 6,8 posto zabilježenih u prethodnom tromjesečju. Uvoz se pak smanjio za 13,6 posto, nasuprot 16,8-postotnom rastu u prethodnom tromjesečju.
LUXEMBOURG - Sredstva prikupljena u okviru novog kriznog fonda eurozone morat će se evidentirati na računima zemalja sudionica u tome fondu, odlučio je europski ured za statistiku Eurostat. Po odluci Eurostata, sredstva prikupljena u okviru Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) moraju biti iskazana u bruto državnom dugu zemalja članica eurozone koje sudjeluju u toj operaciji pomoći, razmjerno njihovom udjelu u jamstvima. Konkretno bi to značilo da bi svaki iznos namaknut za potrebe spašavanja Irske, a i potencijalni paketi pomoći za članice eurozone u rubnom pojasu u budućnosti, bili iskazani u podacima o državnom dugu u Parizu, Berlinu i Rimu, a ne računu EFSF-a. Eurostat je tako odlučio temeljem uputa središnjih banaka zemalja članica i statističkih instituta u prošloj godini. Presudio je također da EFSF nije institucija s ovlastima donošenja odluka, već je ponaprije "računovodstveni i rizničarski instrument", čija bi aktiva i pasiva trebale biti iskazane na računima 16 zemalja članica koje su fond zajednički osnovale u lipnju prošle godine.
ZAGREB - Bruxelles pokušava oživjeti poslovne aktivnosti u Europskoj uniji pojačanim pritiskom na zemlje članice da otvore svoja tržišta davateljima uslugama iz drugih članica, a priželjkuje i promjene propisa o javnim nabavama, piše Financial Times. I europski dužnosnici i lobisti smatraju da su napori prema razvoju jedinstvenog tržišta 27-orice posljednjih godina poprilično oslabjeli. Dvije konkretne inicijative, koje je u četvrtak predstavio europski povjerenik za unutarnje tržište Michel Barnier, možda su vjesnici pojačanog fokusa na to pitanje u predstojećim mjesecima, nagađa list. Bruxelles planira uložiti veto na ograničenja koja zemlje-članice uvode za poslovanje davatelja usluga. U cilju je i postroženi nadzor nad provedbom direktive o uslugama u zemljama članicama. Direktivom se od zemalja članica traži da pojednostave administrativne procedure i uvedu jedinstveno kontaktno mjesto za one koji žele proširiti poslovanje i u druge zemlje-članice. "Moramo razjasniti pravila javne nabave kako bismo vlastima i kompanijama omogućili natjecanje za ugovore u Europi", rekao je Barnier. Pristup malih tvrtki javnim nabavama, smanjivanje birokracije i promiždba prekograničnih javnih nabava bit će u središtu pazornosti, dodao je.
BERLIN - Više od četiri petine Nijemaca smatra da se euro nalazi u opasnosti ali se istodobno velika većina njih protivi većim davanjima u Europski krizni fond, pokazalo je istraživanje javnog mišljenja objavljeno u petak. Prema anketi televizijske kuće ZDF, čak 82 posto Nijemaca smatra da je stabilnost eurozone ugrožena. Istodobno se ponovno povećao udio onih koji ne vjeruju u svijetlu budućnost jedinstvene europske valute, i to na 37 posto. Ispitanici su također iskazali vrlo mlaku potporu prijedlogu Bruxellesa o povećanju zajmodavnih kapaciteta europskog kriznog fonda, trenutno u visini 440 milijardi eura. Toj se opciji istodobno usprotivilo 64 posto ispitanika. S obzirom da je ove godine čekaju izbori za parlamente sedam njemačkih saveznih zemalja, vladi desnog centra na čelu s kancelarkom Angelom Merkel bit će teško zatražiti od saveznog parlamenta i poreznih obveznika da financiraju dodatna jamstva za pomoć zemljama-partnerima u eurozoni.
BERLIN - Prošle godine je, unatoč problemima s vulkanskim pepelom s Islanda i snježnim kaosom krajem godine, zabilježen rekordan broj putnika u njemačkom zrakoplovnom prometu, priopćio je u petak Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu. "Putnički promet je 2010. u potpunosti vratio gubitke zabilježene tijekom gospodarske krize prethodnih godina", stoji u priopćenju Saveznog ureda za statistiku. Prošle godine je iz njemačkih zračnih luka poletjelo 167 milijuna putnika, što je 4,8 posto više nego 2009. godine. To je najveći broj zabilježen otkako postoji zrakoplovni putnički promet u Njemačkoj, stoji u priopćenju. Promatrači procjenjuju da je povećani broj putnika povezan s povoljnim gospodarskim brojkama i brzim oporavkom njemačkoga gospodarstva, što se posebice odražava u povećanom broju poslovnih putovanja.
BEOGRAD - Talijanski Benetton otvorit će u Nišu tvornicu, investiciju vrijednu 43,2 milijuna eura, te u iduće četiri godine zaposliti 2.700 radnika, objavilo je Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja Srbije. To je ministarstvo na svojim internet stranicama najavilo da će sporazum o otvaranju tvornice u ponedjeljak, 31. siječnja, potpisati potpredsjednik vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Mlađan Dinkić, predstavnici Benettona i grada Niša. Kako se navodi, Benetton planira pokrenuti proizvodnju u objektima niške tvornice Niteks, visina investicije bit će 43,2 milijuna eura, a Srbija će taj projekt podržati s 9.000 eura po svakom novozaposlenom radniku. Po podacima, s internet stranice Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja Srbije, bit će to u ovoj godini treći ugovor koji će Dinkić potpisati s ulagačima, a kojima susjedna država potpomaže novo zapošljavanje. Jučer je Dikić u Zaječaru potpisao sporazum s predstavnicima slovenskog Gorenja o izgradnji nove tvornice u tom gradu, a sredinom siječnja i s njemačkom kompanijom Grammer o drugoj fazi investiranja te kompanije u Srbiji.
LONDON - Dolar je u petak ojačao prema euru na međunarodnim tržištima valuta, nakon što su prve procjene o rastu američkog BDP-a u četvrtom tromjesečju zasjenile upozorenja iz ECB-a o ubrzavanju inflacije u eurozoni. Euro je tako oslabio prema dolaru 0,2 posto, kliznuvši na 1,3691 dolara. Američka valuta istodobno je bila u minusu prema jenu za 0,6 posto, te se njome trgovalo po 82,40 jena. Jen se u međuvremenu oporavio od udarca koji mu je u četvrtak zadala odluka agencije Standard & Poor's o sniženju japanskog dugoročnog kreditnog rejtinga na AA-, uz upozorenje da vlada u Tokiju nije izradila sveobuhvatni plan za obuzdavanje rastućeg duga.