BRUXELLES - Eurozona bi trebala raspolagati većim fondom za spašavanje problemima pritisnutih članica eurozone, dok bi Europska središnja banka (ECB) trebala povećati otkup državnih obveznica kako bi spriječila da dužnička kriza potkopa gospodarski oporavak, poručuju iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u dokumentu koji je na uvid dobio Reuters. Čelnik MMF-a Dominique Strauss-Kahn predstavit će navedeno izvješće o gospodarstvu 16-člane eurozone na sastanku ministra financija njezinih članica i čelnika ECB-a Jean-Claudea Tricheta. "Dužnička i kriza na financijskim tržištima koja pogađa rubna gospodarstva eurozone predstavlja ozbiljan rizik za slabljenje aktivnosti". Nacionalni planovi strukturnih reformi, fiskalna konsolidacija i rješavanje problema u bankovnom sektoru, kako ističu u MMF-u, ostaju i dalje prva linija obrane od potresa na tržištima, ali treba uložiti i dodatne napore, poručuju. Fondove za spas članica eurozone trebalo bi usmjeriti prema zemljama koje prolaze snažnu prilagodbu. Zajedno s MMF-om, eurozona sada raspolaže fondom vrijednim 750 milijardi eura čiji je cilj pomoći vladama kojima je onemogućeno zaduživanje na financijskim tržištima, ali uz uvjet da provode stroge mjere štednje i reforme.
WASHINGTON - Čelnik Američke središnje banke Ben Bernanke kazao je da ne isključuje mogućnost novih monetarnih intervencija kako bi se osnažilo posustalo gospodarstvo SAD-a. Američka središnja banka u studenom je objavila kontroverzni plan kupnje do 600 milijardi dolara vrijednih državnih obveznica u razdoblju do sredine iduće godine. Pojedini konzervativni političari i strane vlade kritizirali su taj novi krug "kvantitativnog popuštanja" zbog pada vrijednosti dolara. Bernanke je u informativnom tv-magazinu '60 minuta' izjavio će biti potrebno četiri ili pet godina da se američko tržište rada normalizira. Slab oporavak vjerojatno će tražiti dodatne monetarne intervencije, ali svaki će se potez ipak temeljiti na gospodarskim pokazateljima i inflaciji. "Normalnom" je nazvao stopu nezaposlenosti između pet i šest posto. U studenom je stopa nezaposlenosti bila čak 9,8 posto, što je njezina najviša razina od travnja.
ŽENEVA - Svjetska trgovinska organizacija (WTO) zaključila je da antidampinške mjere Europske unije na uvoz kineskih metalnih spojnih elemenata, poput vijaka, matica i zakovica, nisu u skladu s međunarodnim trgovinskim propisima. "Preporučujemo tijelu za rješavanje sporova da od Europske unije zatraži da uskladi te mjere sa svojim obvezama", stoji u priopćenju. Kina je iznijela navedeni slučaj pred WTO-om u srpnju 2009. nakon što je Europska unija nametnula velike carine na uvoz nekih kineskih čeličnih i željeznih spojnih elemenata, u rasponu od 26,5 posto do visokih 85 posto. Ta odluka WTO-a označava prvu pobjedu Kine protiv EU-a. U priopćenju na internetskim stranicama kineskog ministarstva trgovine Peking je izrazio zadovoljstvo takvom odlukom. Kina stoga poziva EU da poštuje odluku WTO-a i ukine "mjere koje su diskriminirajuće i krše propise WTO-a, kako bi kineski izvoz dobio pravedan tretman i kako bi se zaštitila redovita kinesko-europska trgovina." Strane u sporu imaju 60 dana za žalbu.
LONDON - Luksemburški premijer Jean-Claude Trichet i talijanski ministar financija Giulio Tremonti zatražili su da eurozona u budućnosti izdaje zajedničke obveznice u znak potpore euru. Obveznice bi izdavala Europska agencija za dug koja bi mogla biti osnovana već ovog mjeseca ako čelnici na summitu usvoje odgovarajuću odluku, naglasila su dvojica političara u kolumni objavljenoj u ponedjeljak u londonskom financijskom dnevniku The Financial Times. „Europsko vijeće moglo bi već ovog mjeseca pokrenuti postupak osnivanja takve agencije s mandatom postupnog povećanja sudjelovanja u financiranju postojećih izdanja do 40 posto BDP-a Europske unije i svake članice“, predlažu Juncker i Tremonti. Europa bi takvim snažnim i sistemskim odgovorom na dužničku krizu u eurozoni uputila jasnu poruku svjetskim tržištima i europskim građanima da je spremna politički poduprijeti gospodarsku i monetarnu uniju, naglasila su dvojica političara. Tržište takvih obveznica moglo bi postati najvažnije u Europi i dosegnuti likvidnost kakvu bilježi tržište američkih državnih obveznica, smatraju oni.
LONDON - Agencija za rejtinge Moody's Investors Service snizila je kreditni rejting Mađarskoj za dvije razine, na 'Baa3', najnižu investicijsku razinu, objavila je u ponedjeljak ta agencija, a prenosi mađarski poslovni list Budapest Business Journal (BBJ). U priopćenju iz Londona u agenciji kao razloge za snižavanje rejtinga navode zabrinutosti vezane uz vladinu politiku 'popunjavanja' rupa u proračunu privremenim mjerama, koje po ocjeni agencije nisu održive, piše dalje taj list. Prognoza daljnjeg kretanja rejtinga je negativna, objavila je agencija. "Današnja odluka o snižavanju rejtinga najvećim dijelom proizlazi iz postupnog, ali značajnog gubitka financijske snage mađarske vlade, budući da se njezina politika poglavito oslanja na privremene mjere, umjesto na održive mjere fiskalne konsolidacije", tumači vodeći analitičar za Mađarsku u toj agenciji Dietmar Hornung. "Stoga je strukturalni proračunski manjak na dobrom putu da se produbi".
ESSEN - Katar će postati veliki dioničar u najvećoj njemačkoj građevinskoj tvrtki Hochtief i time razblažiti utjecaj transakcije kojom je španjolska građevinska tvrtka na temelju neprijateljske ponude kupila veliki udio u njemačkoj tvrtki, priopćeno je iz Hochtiefa. Emirat Katar uložit će 400 milijuna eura u Hochtief posredstvom novih dionica, čime će ta država Perzijskog zaljeva postati vlasnik 9,1 posto ukupne količine dionica Hochtiefa. Najveća španjolska građevinska tvrtka Actividades de Construccion y Servicios (ACS) kupila je gotovo 30 posto dionica Hochtiefa na temelju ponude za preuzimanje kojoj se njemački graditelj žestoko opirao. Hochtief namjerava povećati dionički kapital za otprilike 10 posto i izdati nove dionice po cijeni od 57,11 eura, objavila je kompanija u priopćenju. Njemački graditelj također je postigao dogovor o suradnji na strateškoj razini s novim katarskim dioničarima.
MADRID - Španjolsko posustalo gospodarstvo neće krenuti stopama Grčke i Irske i zatražiti međunarodnu financijsku pomoć, ustvrdila je ministrica financija Elena Salgado. Time je ministrica izričito otklonila mogućnost da Španjolska zatraži pomoć nakon višetjednih previranja na tržištima čiji su otponac bile bojazni da i ta velika južnoeuropska zemlja balansira na rubu financijskog debakla. „Nećemo to učiniti“, kazala je Salgado za poslovni dnevnik Les Echos, „i to zato što naše gospodarske osnove to ne opravdavaju“. Velike neravnoteže u grčkim javnim financijama rezultat su krize dok su irske nevolje prouzrokovale njezine banke, dodala je. U slučaju velikih gubitaka španjolski fond za preustroj insolventnih banaka bit će sasvim dovoljan da se sanira stanje, usvrdila je. „Njegov je kapacitet 99 milijardi eura a dosada je mobilizirano samo 11 milijardi. S obzirom na kamatnu stopu od sedam posto, gotovo da i nema opasnosti da će se za tim sredstvima posegnuti bez stvarne potrebe“, naglasila je.
FRANKFURT - Najveći europski proizvođač automobila, njemački Volkswagen objavio je da će u srednjoročnoj perspektivi u podružnicama širom svijeta zaposliti oko 50 tisuća novih radnika, uključujući i pet do šest tisuća u Njemačkoj do 2015. „Trenutno u našim podružnicama širom svijeta radi oko 400 tisuća radnika. Ako se nastavi aktualni trend rasta na mnogim tržištima, ta bi brojka u srednjoročnoj perspektivi mogla porasti na 450 tisuća“, kazao je za njemački financijski dnevnik Handelsblatt ravnatelj VW-ova kadrovskog odjela Horst Neumann. „Povrh toga, u idućih pet godina moramo zamijeniti 60 tisuća radnika“, dodao je Neumann. U Njemačkoj tvrtka će do 2015. otvoriti pet do šest tisuća radnih mjesta i očekuje da će se manje oslanjati na radnike zaposlene na određeno vrijeme, pojasnio je.
MELBOURNE - Britansko-australski rudarski div Rio Tinto ponudio je 3,5 milijardi dolara za kupnju rudarske tvrtke Riversdale uglavnom fokusirane na afričko područje, što bi moglo potaknuti oštro nadmetanje ponudama za tog važnog proizvođača materijala za proizvodnju čelika. Riov potez vjerojatno će potaknuti oštro nadmetanje ponudama, budući da Riversdale ima koksare u Mozambiku koje bi jednog dana mogle podmirivati pet do 10 posto potreba svjetskog tržišta za tim ključnim materijalom u proizvodnji čelika. Riversdale je potvrdio napise medija da je razgovarao o ponudi od oko 15 dolara po dionici, što bi grupi donijelo oko 3,5 milijardi dolaraM samo šest posto više od vrijednosti Riversdaleovih dionica pri zatvaranju 3. prosinca, kako je to procurilo u britanskom tisku.
LONDON - Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima, spustivši se s najviše razine u 26 mjeseci budući da je jači dolar nadjačao glasine o pojačanoj potražnji zbog zahlađenja u Europi i dijelovima Sjedinjenih Država. Cijene barela sirove nafte pale su na američkom tržištu za 33 centa na 88,86 dolara, dok se na londonskom tržištu barelom trgovalo po 31 cent nižoj cijeni od 91,11 dolara. Američka je valuta u ponedjeljak ojačala prema košarici ostalih ključnih valuta, nakon što su dužnički problemi eurozone prigušili raspoloženje na tržištima. Cijene nafte i ostale robe iskazane su u dolarima i obično padaju u slučaju jačanja američke valute zbog smanjene kupovne moći imatelja ostalih valuta, koja guši potražnju. Potporu cijenama nafte pružilo je pak hladno vrijeme u Europi i dijelovima SAD-a, ističu analitičari. OPEC je izvijestio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 87,13 dolara, skočivši za 99 centi u odnosu na dan ranije.
LONDON/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su ostali više-manje nepromijenjeni, budući da su optimizam zbog mogućeg povećanja programa otkupa državnih obveznica u SAD-u anulirale neizvjesnosti u vezi ishoda sastanka ministara financija eurozone. Londonski Ftse indeks u takvim je okolnostima ojačao 0,35 posto, na 5.765 bodova. Frankfurtski DAX indeks bio je u neznatnom plusu, od 0,04 posto, popevši se na 6.950 bodova. Među najvećim utezima indeksima bio je bankovni sektor, s prosječnim gubitkom na vrijednosti dionica od 1,2 posto. Intesa SanPaolo, Banco Santadner, BBVA i UniCredit redom su zabilježili pad cijena dionica od 2,2 i tri posto. Među rijetkim dobitnicima bio je energetski sektor, pri čemu su dionice British Petroleuma, British Gasa i Statoila ojačale između jedan i 1,1 posto. Dobitnika je bilo i u rudarskom sektoru, predvođenom Xstratom čije su dionice ojačale 2,2 posto.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, jer nema novih vijesti koje bi potaknule rast cijena dionica, dok je dolar oslabio nakon što je predsjednik Feda kazao da je središnja banka spremna ubrizgati dodatna sredstva u financijski sustav ako to bude potrebno. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,1 posto, a blago su pale i cijene dionica u Južnoj Koreji te Australiji. U Hong Kongu, Šangaju i Singapuru burzovni su indeksi porasli između 0,6 i 0,7 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u plusu 0,3 posto.
NEW YORK - Premda dužnička kriza u eurozoni i dalje zabrinjava, na Wall Streetu bi i ovoga tjedna cijene dionica mogle porasti jer ulagači vjeruju u nastavak jačanja tržišta, na što ukazuje oštar pad VIX 'indeksa straha'. Prošloga je tjedna Dow Jones indeks ojačao 2,6 posto, na 11.382 boda, dok je S&P 500 skočio tri posto, na 1.224 boda, a Nasdaq indeks 2,2 posto, na 2.591 bod. To je najveći tjedni skok tih indeksa u proteklih mjesec dana. Dobro raspoloženje na tržištu ponajviše se zahvaljuje ublažavanju strahovanja od širenja dužničke krize u eurozoni. VIX indeks Čikaške burze opcija potonuo je prošloga tjedna 19 posto, što pokazuje da ulagači smatraju da nema puno razloga da bi na opcijskom tržištu osiguravali svoje portfelje od pada cijena dionica.