KAIRO - Hrvatska premijerka Jadranka Kosor, koja boravi u službenom dvodnevnom posjetu Egiptu, sastala se u srijedu u Kairu sa svojim domaćinom, egipatskim premijerom Ahmedom Nazifom s kojim je razgovarala o bilateralnim odnosima i jačanju gospodarske suradnje dviju zemalja te potpisala Zajedničku izjavu o suradnji i partnerskim odnosima između Hrvatske i Egipta. "Osobito sam istaknula mogućnosti koje imaju dvije naše luke, Rijeka i Ploče. Mogućnosti koje primjerice te dvije luke imaju kao otvorena vrata za egipatske proizvode i robu za Europu, odnosno zemlje Europske unije, srednje i jugoistočne Europe", rekla je Kosor u izjavi za novinare dodajući da je ukazala i na potencijal Ploča i kao luke za BiH. "Egipat i Hrvatska imaju dobru suradnju koja se vidi i u robnoj razmjeni u iznosu od 130 milijuna dolara. Imamo kompatibilne politike. Hrvatska je predvodnik u regiji Balkana, baš kao što je Egipat na čelu svoje regije", istaknuo je premijer Nazif. U središtu posjeta premijerke Kosor su gospodarski odnosi, zbog čega su s njom u Kairo doputovali i predstavnici četrdesetak hrvatskih tvrtki iz 18 različitih sektora.
SARAJEVO- Državni tajnik u hrvatskom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Danijel Mileta i ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Rudo Vidović potpisali su u Sarajevu sporazum o gradnji mosta preko Save kod Svilaja kao sastavnog dijela autoceste na koridoru V c, te sporazum o načinu finananciranja i izrade projekta obnove i modernizacije plovnog puta na Savi od Račinovaca do Siska. Ti su dokumenti potpisani na marginama šestog godišnjeg sastanka predstavnika ministarstava prometa država jugoistočne Europe. Potpisivanje sporazuma o gradnji mosta kod Svilaja rezultat je višemjesečnih pregovora vođenih između Hrvatske i BiH, a podrazumijeva i gradnju suvremenog graničnog prijelaza te priključnih cesta s obje strane granice. Cijeli bi projekt trebao biti dovršen do kraja 2012. godine, a dvije države podijelit će troškove gradnje samog mosta koji se procjenjuju na 25 do 30 milijuna eura. Kako je potvrdio državni tajnik Mileta, Hrvatska je već iz fondova Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj osigurala sva potrebna sredstva za gradnju mosta i priključnih cesta na svom teritoriju. Riječ je o iznosu od 345 milijuna kuna, a nositelj provedbe projekta su Hrvatske autoceste. BiH je također osigurala sredstva za gradnju ovog važnog objekta na koridoru V c, 500 milijuna eura kreditnih sredstava za gradnju četiri dionice autoceste na pravcu koridora koji spaja Budimpeštu i Ploče. Jedna od tih dionica je i Odžak-Svilaj.
BRUXELLES - Krizom pogođene banke, koje iduće godine zatraže državnu pomoć, morat će preustrojiti poslovanje u sklopu strategije njihova odvikavanja od državne potpore, izjavio je u srijedu europski povjerenik za tržišno natjecanje.Taj je uvjet postavljen u sklopu odluke Europske komisije da za godinu dana produlji propise iz listopada 2008. kojima je europskim vladama omogućeno da po blažim uvjetima pomažu svojim zajmodavcima. "Nakon gotovo dvije godine specifičnog režima državne pomoći u krizi moramo postupno pripremiti povratak na normalno tržišno funkcioniranje", kazao je povjerenik Joaquin Almunia. Komisija je također odlučila produljiti mjere kojima se olakšava pristup financijama za mala i srednja poduzeća, ali po strožim uvjetima. Tako su za godinu dana, do 2011., produljeni jednostavniji propisi za odobravanje kratkoročnih izvoznih kreditnih jamstava. U Bruxellesu su, također, za milijun eura, na ukupno 2,5 milijuna eura, povisili svotu koju vlade mogu ubrizgati u nove tvrtke, budući da ulagači sada traže manje rizična odredišta za svoj kapital.
BRUXELLES - Grčka je pristala na zahtjev Europske komisije da se na 15 godina zamrzne poslovanje u civilnom odjelu brodogradilišta Hellenic Shipyards (HSY) kako bi se dokončao sudski spor koji je pokrenut zbog nepropisne državne pomoći toj tvrtki, priopćeno je u srijedu iz Bruxellesa. EU je utvrdio stroge propise o državnoj pomoći, koje je Grčka prekršila odobravajući Hellenic Shipyardsu stotine milijuna eura pomoći i jamstava u zadnjih 15 godina. Stoga je EK u travnju pokrenula postupak protiv Grčke. Vlada u Ateni tvrdi pak da je opstanak brodogradilišta pitanje nacionalne sigurnosti, budući da je riječ o najvećem vojnom brodogradilištu u zemlji. Grčka vlada i Komisija dogovorile su zato da će imovina HSY-a koja nije povezana s gradnjom vojnih brodova biti prodana i da HSY u idućih 15 godina neće obavljati poslove vezane za civilnu brodogradnju, stoji u priopćenju Europske komisije, kojim je taj dogovor formaliziran. Novac od prodaje navedenog dijela imovine HSY-a bit će doznačen državi na ime djelomičnog povrata nepropisne pomoći. Grčka se također obvezala da će ukinuti sva nepropisna financijska jamstva HSY-u i zatražiti povrat zemljišta koje je dodijelila tvrtki za potrebe gradnje civilnih brodova.
BERLIN - Insolventnost članica eurozone teoretski je moguća, kazao je u srijedu njemački ministar gospodarstva, poručivši istodobno njemačkim poreznim obveznicima da neće snositi troškove pomoći protiv svoje volje. Reagirajući na bojazni da bi pojedine članice eurozone mogle biti prisiljene objaviti moratorij na povrat dugova, ministar Rainer Bruederle ustvrdio je da Portugalu i Španjolskoj pomoć neće biti potrebna. "Naši porezni obveznici neće pristajati na sve što se od njih bude tražilo", upozorio je Bruederle. Također je naglasio da mehanizam pomoći zaduženim članicama eurozone "ne smije postati mehanizam transfera", već bi samo trebao "kupiti vrijeme" za ispravljanje gospodarskih problema.
PARIZ - Njemački ministar financija Wolfgang Schauble ovogodišnji je dobitnik velike nagrade za ekonomiju koju dodjeljuje francuski poslovni list Les Echos i bit će mu uručena u srijedu navečer, objavio je taj dnevnik. "Njemački ministar financija jedan je od najuglednijih predstavnika generacije njemačkih čelnika privrženih europskoj integraciji", obrazložio je odluku žirija predsjednik tog tijela Jacques Delors, bivši predsjednik Europske komisije. Nagradu će Schaeubleu uručiti bivši francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing u nazočnosti francuske ministrice gospodarstva i financija Christine Lagarde.
LONDON - Prodaje eura na međunarodnim tržištima valuta posustale su u srijedu, te se on stabilizirao unatoč nastavljenim sumnjama u sposobnost pojedinih članica eurozone da same rješavaju svoje dužničke probleme, pri čemu se pozornost ulagača okrenula sutrašnjem sastanku Europske središnje banke. Euro je prema dolaru ojačao jedan posto na 1,3111 dolara, zadržavši se ipak nadomak najnižoj razini prema dolaru u dva i pol mjeseca od 1,2969 dolara, koju je dosegnuo u utorak. Dolar je istodobno ostao nepromijenjen prema jenu, zadržavši se na 83,70 jena. Blago smanjenje razlika u prinosima po obveznicama Portugala, Španjolske i Italije u odnosu na referentne njemačke također je dalo podršku euru, no tržišni igrači ističu da je jedinstvena valuta i dalje podložna prodajama. "Euro je prebrzo potonuo i neki žele malo predahnuti. Prinosi po obveznicama rubnih zemalja eurozone nešto su manji, a tržište uračunava u vrijednost valuta i mogućnost da Europska središnja banka na sutrašnjem sastanku neće biti previše agresivna", ocjenjuje valutni strateg UBS-a Geoffrey Yu.