BRUXELLES - Novi krug provjera otpornosti europskih banaka na krize bit će proveden početkom iduće godine, priopćila je u četvrtak Europska komisija, potaknuta spoznajom da ovogodišnje provjere nisu na vrijeme detektirale probleme u irskom bankovnom sektoru. Chantal Hughes, glasnogovornica europskog povjerenika za regulaciju tržišta Michela Barniera, kazala je novinarima u Bruxellesu da će se provjere provoditi svake godine, počevši od početka 2011. Cilj je tih provjera utvrditi vrijednost problematične imovine banaka i ocijeniti njihovu sposobnost da se nose s financijskim šokovima, kako bi se ulagači uvjerili da je financijski sustav otporan na krizu. Taj posao bit će povjeren budućoj Europskoj agenciji za banke (EBA), novom europskom nadzornom tijelu koje će zamijeniti postojeći Odbor europskih supervizora za banke (CEBS), organizatora prve provjere s daleko manjim ovlastima. Prva provjera provedena je u Europi u srpnju i obuhvatila je 91 banku, od kojih njih devet nije zadovoljilo zadane kriterije. U toj skupini nije se našla nijedna irska banka, pri čemu se u međuvremenu pokazalo da su upravo novčarske kuće u toj otočnoj zemlji nagomilale velike gubitke, prisilivši vladu da zatraži pomoć od EU-a.
STRASBOURG - Europski parlament formalno je u četvrtak postavio uvjete za dogovor o proračunu za 2011., koji je u "slijepoj ulici". U rezoluciji usvojenoj velikom većinom, eurozastupnici su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izrazili "spremnost da olakšaju postizanje dogovora", ali pod "određenim uvjetima". U tekstu se traži "sudjelovanje Europskog parlamenta u proceduri pregovora o budućoj financijskoj perspektivi", novom dugoročnom proračunu Europske unije za razdoblje od 2014. do 2020. Isto tako, traži se određena fleksibilnost za "godinu 2011. i sljedeće godine", kako bi se mogli financirati projekti čiji se troškovi pokažu višima od predviđenog, kao što je bio slučaj sa sustavom za satelitsku navigaciju Galileo ili eksperimentalnim nuklearnim reaktorom Iter. Europski parlament dobio je Lisabonskim ugovorom nove ovlasti i ovo je prva godina da i on mora dati zeleno svjetlo kako bi se usvojio proračun.
BRUXELLES - Rusija je s Europskom unijom dogovorila uvjete za pristup Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), objavili su pregovarači dviju strana. Dogovor je rezultat bilateralnih pregovora koji su počeli 2004. i uključuje rješenja za bilateralne trgovinske sporove vezane uz ruski režim izvoznih carina i željezničke naknade, ističe se u zajedničkom prioćenju ruskih i dužnosnika Europske komisije. "Dvije strane uvjerene su da će se ovim sporazumom uvelike olakšati cjelokupni proces pristupanja Rusije WTO-u", izvijestili su. Pregovarači su priznali da još valja riješiti multilateralna pitanja u domeni trgovine poljoprivrednim proizvodima, tehničkih propisa, uključujući one sanitarne i fitosanitarne, te režima ulaganja u automobilskom sektoru. Dvije su strane naglasile da će ruski ulazak u WTO "uvelike pridonijeti otvaranju novih mogućnosti za poslovanje u Rusiji i ojačati međunarodnu konkurentnost ruskog gospodarstva".
BUDIMPEŠTA - Mađarska Vlada planira izmijeniti zakon o središnjoj banci kako bi dužnosnike koji određuju visinu ključnih kamatnih stopa ubuduće imenovao parlamentarni odbor, potvrdio je mađarski ministar gospodarstva Gyorgy Matolcsy. Planirana dopuna zakona omogućila bi vladi mađarskog premijera Viktora Orbana da nakon isteka mandata za četiri sadašnja člana, krajem veljače iduće godine, u Vijeće za monetarnu politiku Mađarske narodne banke imenuje svoje kandidate. U tom bi slučaju provladini članovi bili u većini u Vijeću koje ukupno broji sedam članova. Vlada je o planiranim izmjenama zakona izvijestila guvernera mađarske središnje banke Andrasa Simora i predsjednika Europske središnje banke Jeana-Claudea Tricheta. Premijer i vodeći vladini dužnosnici često su kritizirali središnju banku, tvrdeći da je zadržavanjem ključne kamatne stope na previsokoj razini kočila gospodarski rast. U proteklih šest mjeseci ta je stopa iznosila 5,25 posto.
BRAZILIJA - Brazilski novi gospodarski tim ugodno je iznenadio financijska tržišta, obećavajući duboke rezove u proračunskoj potrošnji kako bi se otklonila najveća slabost u brzorastućem gospodarstvu te latinoameričke zemlje. U prvom službenom nastupu nakon što je novoizabrana predsjednica Dilma Rousseff u javnosti potvrdila njegov drugi mandat na toj dužnosti, novi-stari ministar financija Guido Mantega izjavio je kako znatno povećanje javne potrošnje više nije nužno s obzirom na posustajanje globalne financijske krize. Glavna mrlja u Manteginom prethodnom mandatu bio je skok potrošnje u izbornoj godini koji je doveo u pitanje neke brazilske fiskalne ciljeve. Stoga je on uputio neuobičajeno eksplicitnu poruku javnosti, poručujući da je to proračunsko 'zastranjenje' sada prošlost i najavljujući rezove u proračunu u idućoj godini. "Sada je vrijeme za smanjenje državne potrošnje", kazao je Mantega na tiskovnoj konferenciji u brazilskoj prijestolnici. "Nužno je poduzeti mjere kako bi se nastavio održivi rast brazilskog gospodarstva". "Godina 2011. bit će godina fiskalne konsolidacije", poručio je Mantega. Kasnije je za Reuters izjavio da bi proračunski rezovi u idućoj godini mogli premašiti 20 milijardi reala (11,6 milijardi dolara), napominjući kako je predsjednica Rousseff tražila oštro smanjenje državne potrošnje.
BUDIMPEŠTA - Mađarska i Grčka podržavaju napore Europske unije na jačanju gospodarske koordinacije s državama zapadnog Balkana i proširenje Unije na tu regiju, kazano je u četvrtak u Budimpešti na zajedničkoj konferenciji za novinare mađarskog i grčkog ministra vanjskih poslova. Mađarski ministar Janos Martonyi rekao je da u odnosima Mađarske i Grčke nema otvorenih pitanja, te da postoji prostor za jačanje suradnje u energetskoj politici, turizmu i gospodarstvu u vezi s regijom koja ih povezuje. Grčki ministar Dimitris Drucas rekao je da je osim gospodarske suradnje potrebno uložiti i napore u interesu proširenja EU-a na zapadni Balkan. Dodao je da Grčka tijekom svojeg predsjedanja EU-om 2014. planira održati međunarodni summit o tom pitanju.
BRUXELLES - Uvođenje širokopojasnog interneta kao i brzina širokopojasnih internetskih veza u EU-u se povećava, ali nedovoljno brzo, ocijenila je u četvrtak povjerenica Europske komisije Neelie Kroes. "Brzi širokopojasni internet predstavlja kisik u digitalnom svijetu i od ključne je važnosti za napredak Europe i njezinih građana. Broj pretplatnika na širokopojasni internet se povećava kao i brzina prijenosa podataka, ali mi moramo učiniti više", izjavila je Kroes povjerenica za digitalnu agendu. U srpnju ove godine, 29 posto širokopojasnih veza imalo je brzinu barem od 10 Mbps, dok ih je godinu dana prije bilo 15 posto. Na stotinu stanovnika u EU ima 25.6 širokopojasnih linija, što je također povećanje u odnosu na godinu ranije. Međutim, Komisija ocjenjuje da to nije dovoljno da bi se dostigli postavljeni ciljevi da svi Europljani do 2013. imaju pristup na brzi, a do 2020. na ultrabrzi internet. Do 2020. godine svi Europljani bi trebali imati brzi pristup internetu, najmanje 30 megabajta u sekundi, a svaki drugi bi trebao imati pristup ultrabrzom internetu s više od 100 megabajta u sekundi zahvaljujući mrežama nove generacije s optičkim kablovima.
LONDON - Euro je u četvrtak blago ojačao prema dolaru u slaboj trgovini na međunarodnim tržištima valuta zbog praznika u SAD-u, pri čemu ulagače i dalje muči mogućnost širenja irske dužničke krize na ostale rubne članice eurozone. Euro je tako prema dolaru ojačao 0,1 posto na 1,3340 dolara, nakon što je nakratko kliznuo nadomak najnižoj razini prema zelenoj novčanici u dva mjeseca od 1,3284 dolara, koju je dosegnuo prethodni dan. U odnosu na jen europska jedinstvena valuta ostala je nepromijenjena na 111,39 jena. Neki trgovci tumače da bi premije koje ulagači traže kako bi kupili državne obveznice rubnih članica eurozone mogle dodatno porasti pod pritiskom bojazni da će nakon 2013. privatni ulagači možda biti prisiljeni snositi dio tereta gubitaka u slučaju restrukturiranja duga u članicama eurozone. To dodatno pritišće euro, tumače oni.