PARIZ - Agencija Moody's upozorila je u ponedjeljak da će najvjerojatnije biti prisiljena sniziti irski kreditni rejting za nekoliko stupnjeva s obzirom na troškove pomoći koju će toj otočnoj zemlji odobriti Europska unija i Međunarodni monetarni fond. "Sniženje za nekoliko stupnjeva, čime bi rejting Irske ipak ostao u kategoriji preporučljivoj za ulaganja, trenutno je najvjerojatniji ishod naše procjene“, objavio je Moody's u analitičkoj bilješci. U agenciji ističu da su problemi u irskom bankovnom sustavu teži no što se procjenjivalo i da će troškovi spasonosnog financijskog paketa, dogovoreni u načelu, bez detalja, dodatno opteretiti irske javne financije. Pritom je najava pomoći "važan korak na putu obnove povjerenja u irski bankarski sustav", napominju u Moody'su. "Očekujemo da će ukupna vrijednost paketa pomoći iznosit 80 milijardi do 95 milijardi eura", navodi se u bilješci.
STOCKHOLM - Švedska može posuditi Irskoj, koja pregovora o pomoći za otklanjanje dužničke krize, do 10 milijardi švedskih kruna (1,1 milijardu eura), izjavio je u ponedjeljak švedski ministar financija Anders Borg. Švedska pomoć bit će dodana povrh zajmova koje će ta država dobiti od MMF-a i Europske unije. "Nudimo zajam sličan onima koje su dobili Island i Latvija", izjavio je Borg na švedskom radiju, podsjećajući da su te zemlje tijekom globalne financijske krize dobile kredite u rasponu od pet do deset milijardi kruna. Borg je naglasio kako nije donesena konačna odluka o iznosu kredita, ali da bi on mogao biti na razini onih za Island i Latviju". Kamatna stopa iznosila bi oko tri posto, dodao je. Javne financije skandinavskih zemalja spadaju među najzdravije u Europskoj uniji, a vlada u Stockholmu predviđa rast od gotovo pet posto u ovoj godini. Zajam Irskoj mora još odobriti švedski parlament, napomenuo je ministar. EU i MMF prihvatili su u nedjelju irski zahtjev za pomoć, čija se vrijednost procjenjuje na do 90 milijardi eura. Zajam bi trebao pomoći Irskoj da stabilizira dugom pogođen bankovni sektor i da podupre prenapregnute javne financije.
LJUBLJANA - Slovenija je za paket financijske pomoći, koju je od MMF-a i EU zatražila irska vlada, spremna sudjelovati jamstvima od 200 do 250 milijuna eura, izjavio je u ponedjeljak predsjednik slovenske vlade Borut Pahor. "Slovenija pozdravlja molbu irske vlade i spremna je osigurati jamstva u visini 200 do 250 milijuna eura", rekao je Pahor na konferenciji za novinare. Dodao je da za razliku od pomoći Grčkoj to ne bi bio trošak koji bi teretio državni proračun ni kredit, nego da je riječ o jamstvima koja bi došla na naplatu samo u slučaju da Irska ne bi bila sposobna vraćati oko 100 milijardi eura kredita koliko će kako se pretpostavlja biti potrebno za jačanje njezina financijskog sektora i banaka. Pahor je rekao da je zapravo riječ o solidarnom načinu pomoći u okviru EU-a i eurozone i da se tako podupire zajednička europska valuta euro koju je preuzela i Slovenija. "U pitanju je potpora stabilnosti euru, a euro je presudan i za našu financijsku stabilnost", rekao je.
PRAG - Češki predsjednik Vaclav Klaus u ponedjeljak je izjavio da su problemi eurozone neugodni za izvozno orijentirano češko gospodarstvo, premda ne pripada tome bloku. "Nije nam ugodno, premda nismo članica eurozone, stalno se suočavati s problemima u pojedinim članicama eurozone, a što se jučer potvrdilo u slučaju Irske", kazao je Klaus nakon razgovora s njemačkim kolegom Christianom Wulffom u češkoj prijestolnici. Istaknuo je pritom da je svaki problem eurozone jednako tako i problem Češke, budući da se njezino gospodarstvo snažno oslanja na izvoz u zemlje koje koriste jedinstvenu europsku valutu. Irska je u nedjelju postala druga zemlja, poslije Grčke, u eurozoni koja je zatražila pomoć od Europske unije i MMF-a, nakon što se našla u golemim dugovima zbog spašavanja posrnulih banaka. Poznati kritičar eura i EU-a, Klaus je istaknuo da Češka ne žuri s pristupanjem eurozoni u trenutku kada su neke njezine članice suočene s financijskom krizom. "Ne žurimo s ulaskom u eurozonu. Takvo mišljenje prevladava u Češkoj", kazao je on. Njemački predsjednik Wulff pozvao je ipak Čehe da ne odustanu od priključenja zoni jedinstvene europske valute.
VILNIUS - Europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding kazala je u ponedjeljak kako bi Europska unija trebala u petogodišnjem razdoblju utrostručiti broj žena na vodećim pozicijama u velikim kompanijama. Govoreći u europskom institutu za ravnopravnost spolova čije je sjedište u Vilniusu, Reding je kazala da nešto nije u redu sa situacijom u kojoj su 60 posto osoba s diplomom žene, ali samo jedna od deset nalazi se u upravnim odborima kompanija izlistanih na burzi. "Moj cilj je 2015. imati 30 posto, a 2020. 40 posto žena u upravnim odborima velikih kompanija", rekla je Reding novinarima. Pozornost bi također trebalo obratiti i na nejednakost plaća između žena i muškaraca, dodala je. Povjerenica je izrazila nadu da će institut u Vilniusu predstaviti pouzdane podatke kako bi se riješio taj problem.
ZAGREB/BRUXELLES - Raspoloženje potrošača u eurozoni osjetno se poboljšalo u studenom dok je u 27 članica Europske unije njihov optimizam tek neznatno ojačao, pokazale su u ponedjeljak prve procjene Europske komisije. Indeks povjerenja potrošača u eurozoni koji izrađuje EK porastao je u studenome na minus 9,5 bodova, s minus 10,9 bodova u listopadu, priopćeno je iz Bruxellesa. U EU27 indeks je porastao s minus 11,5 bodova u listopadu na minus 11,1 bod u studenome. Konačni podaci bit će objavljeni 29. studenog u sklopu cjelovitog izvješća o gospodarskoj klimi u EU i eurozoni u studenome.
LONDON - Vijest da je vlada u Dublinu počela pregovore s Europskom unijom i MMF-om o paketu pomoći kako bi otklonila prijetnju dužničke krize dala je u ponedjeljak poticaja euru na međunarodnim tržištima valuta, no analitičari upozoravaju da će proračunski problemi drugih zemalja eurozone držati ulagače još neko vrijeme na oprezu kada su posrijedi ulaganja u jedinstvenu europsku valutu. Euro je tako dosegnuo najvišu razinu prema dolaru u tjedan dana, te se njime trgovalo po 1,3786 dolara. Naknadno se povukao na 1,3740 dolara, na dobitku oko 0,4 posto u odnosu na kraj prošlog tjedna. U istom je postotku ojačao i prema jenu, dosegnuvši 114,68 jena. Dolar je pak prema jenu blago oslabio, kliznuvši na 83,42 jena, iako su ulagači općenito optimističniji spram zelene novčanice zahvaljujući njegovom neočekivanom oporavku u ovome mjesecu s najniže razine u 15 godina prema japanskoj valuti od 80,21 jena. "Tržište je skeptično s obzirom na to da fiskalne probleme imaju i Portugal i Španjolska. Ulagači su već neko vrijeme neodlučni spram eura, a mislim da će se takvo raspoloženje nastaviti i prema kraju godine", ocjenjuje viša valutna strateginja Rabobanka Jane Foley. Za kretanje eura u kratkome roku ključna će biti reakcija prinosa po obveznicama rubnih zemalja eurozone, smatra Foley.