LONDON - Svjetska turistička i industrija putovanja ove su se godine, nakon godinu i pol dana krize, počele oporavljati te su nakon prvih deset mjeseci ove godine globalno prvi put ponovljeni rezulatati iz predkrizne 2008., do kraja godine očekuje se porast međunarodnih turističkih dolazaka i do 6 posto, dok se za iduću godinu prognozira daljni rast za 3 do 4 posto. Rečeno je to na današnjoj konferenciji za novinare Svjetske turističke organizacije (UNWTO) u sklopu drugog dana Svjetske turističke burze-WTM koja se u Londonu održava do 11. studenog. Konferencija je održana nakon današnjeg UNWTO ministarskog summita na kojem su sudionici - oko 80 ministara i državnih tajnika te brojni predstavnici privatnog turističkog sektora, razmatrali problematiku svjetskog turizma i aktivnosti za budućnost. Glavni tajnik UNWTO-a Taleb Rifai na konferenciji je kazao da se turizam nakon krize u gotovo svim regijama svijeta oporavlja, ali i da je pravo vrijeme da se 'snage udruže' odnosno da i javni i privatni turistički sektor nastave zajedno što je više moguće kako bi turizam i na globalnoj i nacionalnim razinama ostao održiv i još otporniji. Rifai je naglasio i da tome u prilog nikako ne ide što su ove godine brojne zemlje, pa i Velika Britanija, povećale takse i naknade za zrakoplove i putnike, posebno za daleke destinacije, i to kako bi njihove vlade smanjile deficite u proračunima.
LUXEMBOURG - Europski sud pravde (ECJ) ocijenio je u utorak da objava imena korisnika poljoprivrednih subvencija u državama članicama EU-a nije u skladu s poštivanjem privatnosti, te pozvao Europsku komisiju da promijeni taj propis. U sklopu inicijative jačanja transparentnosti u korištenju europskih fondova, Europska komisija odlučila je 2005. da će se za svaku državu članicu na internetu objavljivati popis korisnika subvencija, s imenom i prezimenom, adresom i točnim iznosima. Sud je, u slučaju koji su pokrenule dvije stranke iz Njemačke, ocijenio da objava tih podataka predstavlja "zadiranje u pravo korisnika na poštivanje njihova privatnog života". "Porezni obveznici imaju pravo da budu informirani o korištenju javnih fondova", slaže se ECJ, ali i predbacuje Komisiji što nije pronašla "ravnotežu" između ta dva cilja. Objava imena korisnika nesumnjivo nije neophodna, sugerira se u presudi i predbacuje Vijeću EU-a i Europskoj komisiji da su "prekršili ograničenja koja nameće načelo proporcionalnosti". Komisija je objavila da razmatra presudu i njezino značenje, ističući kako neće odustati od politike transparentnosti.
ZAGREB/BRUXELLES - Europska komisija predstavila je u utorak novu trgovinsku strategiju kojom u idućih pet godina namjerava potaknuti gospodarski rast produbljivanjem strateških partnerstava i zajamčenim pristupom europskih tvrtki na tržišta javne nabave u razvijenim i gospodarstvima u nastajanju. Bruxelles tako priželjkuje zaključenje ambicioznih pregovora o liberalizaciji svjetske trgovine pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije, najkasnije do kraja sljedeće godine. U Komisiji procjenjuju, da bi zahvaljujući uspješnom zaključenju pregovora u sklopu WTO-a i poboljšanom protoku trgovine, razina BDP-a Europske unije do 2020. mogla biti viša za jedan posto. Europski potrošači uštede i do 600 eura godišnje zahvaljujući širem rasponu proizvoda i nižim cijenama, ističu u Komisiji. O trgovini također izravno ili neizravno ovisi i više od 36 milijuna radnih mjesta u Europi. "Nova trgovinska strategija otvorit će tržišta i povezati Europu s glavnim izvorima i regijama globalnog rasta. Moj je cilj osigurati europskim kompanijama poštene tržišne uvjete, kao i poštivanje naših prava kako bismo svi mogli uživati u prednostima trgovine", zaključio je prilikom predstavljanja strategije povjerenik EU-a za trgovinu Karel de Gucht.
BRUXELLES - Europska unija objavila je javni natječaj za projekte koji bi trebali osigurati ekološki prihvatljiviju proizvodnju energije, najavljujući da će sa svoje strane za tu svrhu izdvojiti 4,5 milijardi eura. Europska komisija objavila je u utorak prvi poziv za podastiranje prijedloga projekata za financiranje proizvodnje energije s niskom razinom stakleničkih plinova i iz obnovljivih izvora, u sklopu najvećeg investicijskog programa u svijetu. "Cilj je pokretanje gospodarskog razvoja u Europi uz nizak postotak ugljika, kako bi se otvorila nova 'zelena' radna mjesta i pridonijelo ostvarivanju ambicioznih ciljeva EU-a vezanih uz klimatske promjene", navodi se u priopćenju. Sredstva će biti usmjerena na najmanje 42 projekta, odnosno barem po jedan iz svake od ukupno 27 zemalja članica Unije. Detaljan vremenski horizont investicija još nije dogovoren ali očekuje se da će dozvole za emisije CO2, na kojima će se temeljiti investicijski program, biti prodane do kraja 2012.
RIGA - Gospodarstvo Latvije nastavlja se oporavljati od najdublje recesije u Europskoj uniji, zabilježivši u razdoblju od srpnja do rujna prvi puta rast na godišnjoj razini u više od dvije godine. Bruto domaći proizvod (BDP) povećan je u trećem tromjesečju za 2,7 posto u odnosu na treće prošlogodišnje tromjesečje, objavio je središnji statistički ured. U drugom tromjesečju aktivnosti su na godišnjoj razini smanjene za 2,1 posto. U usporedbi s prethodna tri mjeseca gospodarstvo je poraslo za 0,8 posto.
MILANO/ZAGREB - Druga najveća talijanska banka Intesa Sanpaolo u utorak je izvijestila da je treće tromjesečje zaključila s 24 posto nižom neto dobiti nego u istom razdoblju lani, odnosno gotovo upola manjom nego u prethodnom tromjesečju. Neto dobit pala je u trećem tromjesečju na 510 milijuna eura, sa 674 milijuna eura u istom razdoblju godine ranije. Ujedno je smanjena za 49,1 posto u odnosu na drugo tromjesečje kada je iznosila 1,002 milijarde eura zahvaljujući prihodima od prodaje dijela poslovanja s uslugama na području vrijednosnica, navodi se dalje u poslovnom izvješću. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci neto dobit iznosila je 2,2 milijarde eura i bila je za 2,7 posto niža u usporedbi s istim razdobljem prošle, što u banci poglavito pripisuju dijelu poslovanja s građanima na matičnom talijanskom tržištu.
LONDON - Nastavljena zabrinutost u vezi s dužničkim problemima rubnih gospodarstava eurozone i u utorak je pritiskala euro na međunarodnim tržištima valuta. U takvim okolnostima jedinstvena europska valuta potonula je prema dolaru u ranojutarnjem trgovanju na najnižu razinu u tjedan dana od 1,3823 dolara. Prema jenu euro je oslabio 0,4 posto na 112,50 jena, nakon što je prethodno potonuo na najnižu razinu u tjedan dana prema japanskoj valuti od 111,74 jena. Dolar je također izgubio na vrijednosti prema jenu i to 0,7 posto, te se njime trgovalo po 80,59 jena. "Došlo je do oštrog zaokreta na tržištu, što je zateklo na krivoj nozi neke igrače, no temeljno uvjerenje glede eura i dužničkih problema eurozone nije se promijenilo", ističe jedan trgovac.