LUXEMBOURG - Broj novih narudžbi od industrije u eurozoni i 27 članica EU-a pao je u rujnu, i to za 3,8 odnosno 2,5 posto u odnosu na kolovoz, objavio je u srijedu europski središnji statistički ured Eurostat. U kolovozu je taj indeks porastao 5,1 posto u eurozoni, te 3,5 posto u EU27. Na godišnjoj razini nove su narudžbe u rujnu porasle 13,5 posto u eurozoni, te 13,4 posto u EU27, priopćio je nadalje Eurostat. Među zemljama članicama za koje postoje dostupni podaci na mjesečnoj je razini jedanaest zemalja zabilježilo rast novih industrijskih narudžbi, te jednako toliko njihov pad. Na godišnjoj razini broj novih narudžbi od industrije porastao je u 19 zemalja članica, a pao u tri.
STRASBOURG - Subvencije za gubitaške ugljenokope u Europskoj uniji ne bi trebale biti ukinute prije kraja 2018. godine, zaključio je Europski parlament, odgovarajući na njemačke pozive za produljenjem odgovarajućeg roka. Europska komisija u srpnju je priopćila da nekonkurentni ugljenokopi moraju biti zatvoreni najkasnije do 15. listopada 2014., tvrdeći pritom da su se subvencije pokazale lošima i za okoliš i za poštenu tržišnu utakmicu. Parlamentarci smatraju proizvoljnim rok koji je Europska komisija predložila za zatvaranje ugljenokopa, stoji u izvješću. Iako je njihov stav savjetodavan, a ne obvezujuć, zastupnici zaključuju da su time uputili „snažan politički signal vijeću (zemalja članica EU-a) da je produljenje roka za ukidanje državne pomoći nužno kako bi se osigurala budućnost oko 100 tisuća rudara i ostalih zaposlenika“. Očekuje se da će zemlje EU-a odlučivati o tom pitanju 10. prosinca.
BRUXELLES - Vlade država članica EU-a nisu smjele prošle godine zbog gospodarske krize ukinuti propisano povećanje plaća za nekoliko desetaka tisuća europskih dužnosnika, presudio je u srijedu Europski sud pravde (ECJ). Po europskim zakonima, europski dužnosnici trebali su od srpnja 2009. dobiti godišnje povećanje plaća od 3,7 posto. Države članice to su odbile, pristavši na povećanje od 1,85 posto, zbog čega se Europska komisija obratila ECJ-u. "Odredba koja određuje nove iznose plaća je ukinuta", kaže se u presudi. Plaće europskih dužnosnika prate kretanje plaća državnih službenika u osam odabranih zemalja, a u obzir se uzima i cijena života u Bruxellesu. Plaće europskih dužnosnika kreću se od 2.500 eura neto za tajnice do oko 20.000 eura koliko zarađuju povjerenici Europske komisije, koji osim toga imaju pravo i na niz povlastica.
STRASBOURG - Europska komisija predstavit će "uskoro, najkasnije 1. prosinca", novi prijedlog proračuna EU-a za 2011., rekao je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Barroso je na sjednici u utorak dodao kako se potom, u "roku od 15 dana", nada dogovoru Europskog parlamenta i država članica, istaknuvši da je proračun EU-a "prevažan da bi bio ugrožen". "To nije proračun za Bruxelles, to je proračun za europske građane. To je proračun za nezaposlene koji sada traže novi posao, to je proračun za europske regije, za inovacije u Europi", kazao je. Pregovori o proračunu EU-a za 2011. u slijepoj su ulici jer se države članice ne uspijevaju dogovoriti s Parlamentom, koji po Lisabonskom ugovoru također ima pravo odlučivanja na tom području.
DUBLIN - Agencija za rejtinge Standard & Poor's snizila je u srijedu dugoročni i kratkoročni kreditni rejting Irske, navodeći kao razloge hitnu pomoć EU-a i MMF-a za spas te posrnule članice eurozone i dugotrajnu borbu koja joj predstoji za kresanje manjkova i povratak stabilnom rastu. Dugoročni kreditni rejting Irske tako je snižen za dva stupnja na ocjenu 'A', s ocjene 'AA-', a zadržana je negativna prognoza, što znači da je moguće njegovo daljnje snižavanje. Uvelike očekivana odluka o snižavanju rejtinga objavljena je u srijedu netom pred predstavljanje u parlamentu četverogodišnjeg plana stroge štednje. Plan irske vlade, inače preduvjet za dobivanje zajedničke pomoći EU-a i MMF-a, predviđa smanjenje potrošnje za 10 milijardi eura i povećanje poreza za pet milijardi eura, da bi irski proračunski manjak do 2014. bio smanjen na tri posto BDP-a, gornju dopuštenu granicu u eurozoni.
DUBLIN - Europska Unija i Međunarodni monetarni fond planiraju pomoći Irskoj sa 85 milijardi eura kroz tri godine, a sredstva će biti namijenjena pokriću proračunskog deficita i dokapitalizaciji banaka, objavila je u utorak navečer irska javna televizija RTE, navodeći da će se sa 48 milijardi eura financirati proračunski deficit u sljedeće tri godine, od 15 do 20 milijardi potrošit će se na dokapitalizaciju banaka, dok je još 20 milijardi eura predviđeno za krizne situacije u bankovnom sektoru. Irsko ministarstvo financija odbacilo je te tvrdnje koja je objavila javna televizija, kazavši kako su one preuranjene, te da se još uvijek pregovara o paketu pomoći. Pregovori bi mogli potrajati oko dva tjedna.
LONDON - Irska će vlada na temelju kapitala koji je ubrizgala u sklopu pomoći za bankovni sektor preuzeti većinski udio u jednoj od četiri najveće irske banke, tvrdi poslovni dnevnik Financial Times, pozivajući se na izvore u irskoj vladi. Iako vlada želi izbjeći potpunu nacionalizaciju Bank of Ireland, s obzirom na visinu svote koju će ubrizgati u tu banku postat će vlasnik značajnog udjela, tvrde ti izvori. U irskom ministarstvu financija i u središnjoj banci nitko nije bio dostupan za komentar toga izvješća.
BRATISLAVA - Slovačka se oštro protivi bilo kakvim pokušajima da se Irsku podvrgne pritisku kako bi povisila spornu nisku stopu poreza na dobit kao preduvjet za primanje paketa pomoći, upozorio je slovački ministar financija Ivan Mikloš. "Ne slažemo se s time da se paket pomoći Irskoj povezuje s pitanjem poreza. Smatramo da Irska o tome mora sama odlučivati", kazao je Mikloš. Nakon što je ove godine jedina u EU-u odbila sudjelovati u paketu pomoći Grčkoj, Slovačka je u subotu poduprla paket pomoći za Irsku. Irski 12,5-postotni porez na korporativnu dobit privukao je mnoge kompanije u tu zemlju, dok je prosječna stopa poreza na dobit kompanija u 16-članoj eurozoni 25,7 posto. Dva najveća gospodarstva eurozone, Njemačka i Francuska, predložila su stoga da se Irsku prisili da prilagodi porezne zakone u zamjenu za paket pomoći.
BERLIN - Povjerenje njemačkih kompanija u studenome je skočilo na najvišu razinu u dva desetljeća, pokazali su najnoviji podaci, signalizirajući da su njemački poslovni čelnici otklonili bojazni povezane s prijetnjom gospodarskih previranja koja bi mogla izazvati europska dužnička kriza. Pažljivo praćeni indeks poslovne klime cijenjenog njemačkog Ifo instituta skočio je u studenome šesti mjesec zaredom, dosegnuvši 109,3 boda, sa 107,7 bodova u listopadu. Analitičari su očekivali njegov pad na 107,5 bodova. Niz ključnih podataka koji su objavljeni u posljednje vrijeme pokazuje da Njemačka nastavlja sa solidnom gospodarskom izvedbom unatoč signalima usporavanja globalnog rasta prema kraju godine.
WASHINGTON - Američko gospodarstvo rast će u ovoj i idućoj godini puno sporijim tempom nego što se očekivalo, s obzirom na nepopustljivo visoku nezaposlenost, procjenuje američka središnja banka u najnovijim, naniže revidiranim prognozama. Na posljednjem sastanku Feda tako su za približno pola postotna boda snižene ionako anemične prognozirane stope rasta za najveće svjetsko gospodarstvo u ovoj i idućoj godini, navodi se u bilješkama sa sastanka u studenome, koje su objavljene u utorak. Tako se sada u ovoj godini očekuje rast američkog gospodarstva od 2,4 do 2,5 posto, nasuprot ranijim procjenama u rasponu od tri do 3,65 posto, utvrđenih na sastanku u lipnju. U 2011. rast se predviđa u visini od tri do 3,6 posto, nasuprot ranije projiciranom rastu u visini 3,5 do 4,2 posto.
LONDON - Britansko gospodarstvo u trećem je tromjesečju poraslo za 0,8 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, potvrdile su u druge procjene britanskog statističkog ureda. Potvrđene su i druge procjene o rastu britanskog gospodarstva u tromjesečnom razdoblju od srpnja do rujna za 2,8 posto na godišnjoj razini. Kao najveći pozitivan doprinos u statističkom uredu izdvajaju neto trgovinu, koja je doprinijela s 0,4 postotnog boda stopi gospodarskog rasta u trećem tromjesečju prema prethodna tri mjeseca. To je njezin najveći doprinos od kraja 2008., a proizlazi iz bržeg rasta izvoza nego uvoza.
LONDON - Britanska vlada odlučila je ovoga tjedna da će sljedeće godine za dvadeset posto u odnosu na 2009. smanjiti broj kvalificiranih radnika kojima će se odobriti ulazak u Veliku Britaniju iz zemalja izvan Europske unije. Po ministrici unutarnjih poslova Theresi May, britanske službe izdat će sljedeće godine 21.700 viza kvalificiranim radnicima, dok su ih prošle godine izdale 28.000. Najveći dio radnih dozvola dobit će oni koji imaju ugovor prije dolaska u Veliku Britaniju. Njihov broj povećat će se za gotovo 7.000, na 20.700, iako će se primjenjivati stroža pravila, ograničavajući dozvole na poslove koji zahtijevaju fakultetsko obrazovanje. Kvote će biti ponovno revidirane sljedeće godine. Vlada je popustila pojačanim zahtjevima poslovnog svijeta, izmjenjujući pravila za dobivanje viza za radnike multinacionalnih kompanija. Njihove vize neće ulaziti u zajednički režim ukoliko radnik zarađuje više od 47.000 eura godišnje. Više velikih tvrtki zaprijetilo je da će otići iz zemlje ako ne dobiju taj ustupak. Također, neće biti limita kada se radi o ulagačima i poduzetnicima, pojasnila je May.
MOSKVA - Njemačka energetska tvrtka E.ON Ruhrgas, najveći inozemni dioničar u Gazpromu, uskoro će prodati svoj udio u ruskom plinskom divu u okviru plana prodaje imovine u Europi. Njemačka plinska kompanija namjerava prodati 3,5-postotni udio u Gazpromu ruskom Vnešekonombanku, državnoj razvojnoj banci, citirao je ruski ugledni poslovni dnevnik najave nekoliko izvora. Dvije strane dogovorile su transakciju i sada čekaju dozvolu njemačke i ruske vlade, piše nadalje Kommersant. Udio vrijedan 4,5 milijardi dolara (3,36 milijardi eura), prema cijeni Gazpromove dionice u vrijeme zatvaranja burzi u utorak, nije se mogao prodavati na otvorenom tržištu zbog straha da bi prodaja naškodila tržišnoj kapitalizaciji ruske tvrtke, navodi se u izvješću. E. ON Ruhrgas je ogranak za poslovanje s prirodnim plinom E.ON-a, najveće svjetske energetske grupe.
OAKLAND - Sud u Kaliforniji odlučio je da njemačka tvrtka SAP mora američkom konkurentu Oracleu platiti 1,3 milijarde dolara odštete za nedopušteno korištenje njegovog softvera. "Prezadovoljni smo", kazao je jedan od Oracleovih odvjetnika Geoffrey Howard. "Porota je prepoznala vrijednost ukradenog intelektualnog vlasništva", dodao je. SAP-ova u međuvremenu propala podružnica TomorrowNow naveliko je s Oracleove internetske stranice preuzimala njegov softver za održavanje i koristila povjerljive informacije s ciljem preotimanja njegovih korisnika. SAP će proučiti sve pravne opcije prije odluke o mogućem ulaganju pritužbe na sudsku odluku, kazao je glasnogovornik te kompanije, dodavši da tvrtka želi što prije staviti točku na taj slučaj.
LONDON - Cijene nafte blago su porasle u srijedu na međunarodnim tržištima, prekoračivši razinu od 81 dolar za barel pod utjecajem očekivanja da će najnovije tjedno izvješće vlade pokazati pad zaliha u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču. Cijene barela sirove nafte porasle su tako na američkom tržištu za 21 cent na 81,46 dolara. Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 83,66 dolara, što znači da je njegova cijena porasla za 41 cent. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) izvijestila je u srijedu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 80,14 dolara, kliznuvši za 82 centa u odnosu na prethodni dan.
LONDON/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi u srijedu su ojačali, predvođeni rudarskim sektorom koji je nadmašio gubitke u bankovnom sektoru, ali su ulagači i dalje na oprezu zbog pojačanih napetosti na Korejskom poluotoku i irske financijske krize. Londonski Ftse indeks u takvim je okolnostima ojačao gotovo 0,7 posto, na 5.617 bodova, dok je na još većem dobitku, od oko 1,3 posto, bio frankfurtski DAX indeks, popevši se na 6.792 boda. Podršku indeksima pružio je rudarski sektor u kojem su dionice jačale zbog rasta cijena kovina, potaknutog slabijim dolarom. Ulagače je ohrabila i najnovija vijest o skoku Ifo indeksa povjerenja potrošača u Njemačkoj u studenome i izvješće u kojem je britanski ured za statistiku potvrdio stopu rasta od 0,8 posto u trećem tromjesečju prema prethodna tri mjeseca i godišnju stopu rasta od 2,8 posto. S druge strane, pritisaka i dalje nisu pošteđene dionice bankovnog sektora, zbog nepopustljivih zabrinutosti vezano uz irsku financijsku krizu i dužničke probleme ostalih rubnih članica eurozone.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica oštro pale jer su napetost na korejskom poluotoku, irska dužnička kriza i slabi gospodarski podaci natjerali ulagače na povlačenje iz rizičnijih investicija. Dow Jones indeks oslabio je 1,27 posto, na 11.036 bodova, dok je S&P potonuo 1,43 posto, na 1.180 bodova, a Nasdaq indeks 1,46 posto, na 2.494 boda. Na oprez ulagača ukazuje i ponovno mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 7,6 milijardi dionica, dok je dosad u ovoj godini prosječan dnevni promet iznosio 8,7 milijardi. Pritom je na NYSE odnos između dionica koje su izgubile i onih koje su dobile na vrijednosti iznosio sedam na prema dva.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale zbog tenzija između Sjeverne i Južne Koreje i jučerašnjeg pada vodećih indeksa na Wall Streetu. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,8 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji pale oko 0,2 posto. U Hong Kongu, Šangaju i Singapuru burzovni su indeksi, pak, porasli između 0,6 i 0,8 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 0,4 posto. „Kina je poručila objema Korejama da učine više za mir i stabilnost na poluotoku, što je pozitivno utjecalo na tržišta i ograničilo negativne učinke“, kaže Rommel Lee, analitičar u tvrtki Shinhan Investment.