PARIZ - Sporiji od očekivanog oporavak američkog gospodarstva i usporavanje snažnog rasta gospodarstava u nastajanju prikočit će globalni gospodarski oporavak u idućoj godini, priopćila je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD). Ta organizacija sa sjedištem u Parizu u polugodišnjem izvješću upozorava da nekoliko čimbenika ukazuje na mogućnost ponovnog snižavanja prognoze, navodeći između ostalog globalne valutne napetosti i mogućnost izbijanja dužničke krize u Europi. OECD sada očekuje usporavanje globalnog rasta na 4,2 posto u 2011., sa 4,6 posto u ovoj godini, te povratak na 4,6-postotni rast u 2012. Gospodarstvo 16-člane eurozone zabilježit će rast od 1,7 posto u 2010. i 2011., zbog provedbe mjera štednje njezinih vlada i dužničkih problema u Grčkoj i Irskoj. U toj organizaciji istodobno upozoravaju da prijetnje globalnom gospodarskom oporavku nisu nestale, navodeći kao primjer mogućnosti izbijanja dužničke krize u Europi, novog pada cijena nekretnina u SAD-u i Britaniji, nastavljenih napetosti na valutnim tržištima.
FRANKFURT - Njemačka središnja banka Bundesbank u četvrtak je upozorila da europska dužnička kriza predstavlja prijetnju gospodarskom rastu i pozvala je privatne ulagače da se pridruže spašavanju posrnulih država. Bundesbank očekuje nastavak rasta njemačkog gospodarstva, temeljem snažnog izvoza i jačanja domaće potražnje u uvjetima smanjene nezaposlenosti, ističe se u bančinom najnovijem tromjesečnom biltenu. Bundesbank je pozvao da se podupre prijedlog njemačke kancelarke Angela Merkel iznesen krajem prošlog mjeseca da se u trajni mehanizam pomoći uključe i privatni ulagači u obveznice i time pomognu podijeliti teret budućih operacija spašavanja. Kritičari takvih kancelarkinih izjava ističu da se time stvaraju uvjeti za nova previranja na tržištima obveznica, uključujući i oštar rast troškova zaduživanja za vlade eurozone koje muku muče s kresanjem visokih razina dugova i deficita. To je slučaj sa Španjolskom, Portugalom, Grčkom i Irskom.
VARŠAVA - Rast BDP-a 10 novih članica Europske unije ubrzan je u drugom tromjesečju na 2,2 posto, s 0,6 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca, ističe se u redovnom izvješću Svjetske banke o gospodarstvu takozvane skupine EU10. Rast se poboljšao zahvaljujući niskoj prošlogodišnjoj razini, odnosno činjenici da je kriza dosegnula vrhunac u drugom prošlogodišnjem tromjesečju. Dodatni je razlog snažna dinamika gospodarstava. Kako se navodi u izvješću, glavni motor uzleta bio je oporavak globalne trgovine i industrijske proizvodnje. Dodatni su potpornji bili obnovljeno povjerenje u financijska tržišta zahvaljujući odlučnim političkim mjerama, niske kamatne stope i pozitivni povratni efekti između realnog i financijskog sektora. Rast u regiji predvode Slovačka i Poljska, sa stopama od oko 3,5 posto. Za 2011. Svjetska banka predviđa pozitivan rast u svim zemljama iz skupine EU10.
PARIZ - Mađarski premijer Viktor Orban, čija će zemlja u prvom polugodištu 2011. predsjedati EU-om, zatražio je u četvrtak pet jamstava za središnju Europu u svjetlu strateškog sporazuma između EU-a i Rusije koji bi uskoro mogao biti sklopljen. "Nije daleko trenutak kada će EU sklopiti povijesni sporazum s Rusijom, ali središnja Europa treba imati jamstva u smislu vojne sigurnosti, ekonomske infrastrukture, pristupa tržištima i drugim pitanjima", rekao je šef mađarske vlade u govoru pred Francuskim institutom za međunarodne odnose (IFRI). Rusija i EU pregovaraju već godinama o sporazumu o strateškom partnerstvu, ali on zapinje na energetskim pitanjima. Summit EU-Rusija predviđen je za 7. prosinca u Bruxellesu. Orban se također zauzeo za pravila koja bi ograničila monopole u energetskom prometu, te da se "zajamče transportni putovi između sjevera i juga Europe". Pristup ruskom tržištu također moga biti zajamčen kako bi na njemu gospodarstva središnje Europe mogla biti konkurentna.
ATENA - Grčka Vlada izložila je parlamentu u četvrtak prijedlog proračuna za 2011., najavivši smanjenje proračunskog manjka u idućoj godini na 7,4 posto BDP-a s ovogodišnjih projiciranih 9,4 posto. Štedljivi proračun kojeg je predstavio ministar financija Georgij Papakonstantinu uključuje smanjenje potrošnje u javnim poduzećima i organizacijama, te u sektoru zdravstvene skrbi, kao i borbu protiv utaje poreza. Vlada također namjerava povećati stopu PDV-a s 11 na 13 posto kako bi povisila proračunske prihode za 14,3 milijardi eura, objavila je Atenska tiskovna agencija. U netom predstavljenom prijedlogu proračuna vlada predviđa smanjenje manjka u 2012. na 6,5 posto BDP-a, u 2013. na 4,9 posto BDP-a a u 2014. na 2,6 posto. Parlament će početi raspravu o proračunu 18. prosinca i staviti ga na glasovanje u ponoć 22. prosinca.
SEUL - Južna Koreja objavila je da se zalaže za oporezivanje inozemnih ulaganja u državne obveznice u sklopu nastojanja da zaštiti gospodarstvo od potencijalno destabilizirajućeg priljeva inozemnog kapitala. Time se Seul pridružio nastojanjima gospodarstava u nastajanju da suzbiju snažan priljev spekulativnog kapitala koji po njihovom tumačenju podiže vrijednost njihovih valuta i destabilizira tržišta. Vlada u Seulu uputila je parlamentu prijedloge dva zakona koji predviđaju ponovno uvođenje poreza na kapitalnu dobit inozemnih ulagača i na prinose na južnokorejske državne obveznice. Seul je u svibnju ukinuo 14-postotni porez na kamatne prihode i 20-postotni porez na kapitalnu zaradu na obveznicama. Taj je potez pridonio nedavnom naglom priljevu kapitala.
FRANKFURT - Izvršni direktor talijanske banke UniCredit Federico Ghizzoni izjavio je da ima noćne more zbog dužničke krize u eurozoni, artikuliravši u jednom od rijetkih javnih istupa strahove koje dijele mnogi vodeći europski bankari. Ghizzoni je izrazio zabrinutost u pogledu sposobnosti Europe da hitno riješi pitanja državnih dugova, što ugrožava vjerodostojnost regije i snagu eura. Europa ima potrebne alate za rješavanje krize, ali treba ubrzati aktivnosti kako bi na tržištima ponovno zavladao mir, rekao je Ghizzoni koji je preuzeo kormilo najveće talijanske banke u rujnu. Zabrinut sam zbog činjenice da će kriza, ako političari ne nađu ispravno rješenje i dalje biti prisutna na tržištu, generirajući oscilacije, kazao je Ghizzoni novinarima. Odbacio je glasine da će UniCredit smanjiti poslove u Njemačkoj na koje otpada lavovski dio UniCreditovog korporativnog i investicijskog bankarstva.
TOKIO - Japanski proizvođač automobila Mazda Motor najavio je u četvrtak da američki Ford namjerava poslovnim partnerima prodati većinu svojih dionica u toj tvrtki. Mazda je priopćila da će američki proizvođač automobila prodati 7,5-postotni udio u Mazdi. Ford sada drži oko 11 posto Mazde. Time će Ford izgubiti poziciju najvećeg Mazdinog dioničara koju je držao od 1979. Ford će s 3,5-postotnim udjelom i dalje ostati jedan od najvećih Mazdinih dioničara, a obje tvrtke se zalažu za nastavak strateškog partnerstva koje traje dulje od 30 godina, rekao je Mazdin izvršni direktor Takashi Yamanouchi. Trgovačke kuće Sumitomo i Itochu odlučile su od Forda kupiti udjele od nešto više od jedan posto, dok Ford Kajima i Sumitomo Metal Industries također završavaju preogovore o kupnji po 0,5 posto udjela. Ukupno je oko 10 tvrtki odlučilo od Forda kupiti dionice japanskog autoproizvođača.
LONDON - Euro je u četvrtak ojačao na međunarodnim tržištima valuta nakon što je prevladao optimizam u vezi s mogućim popuštanjem irske dužničke krize, potičući spekulativne kupovine europske jedinstvene valute. Euro je prema dolaru ojačao oko 0,8 posto na 1,3630 dolara, nakon što je prethodno nakratko skočio na najvišu dnevnu razinu od 1,3655 dolara. Dan ranije potonuo je na najnižu sedmotjednu razinu prema zelenoj novčanici od 1,3446 dolara. Dolar se prema jenu zadržao na 83,20 jena. "Smatramo ovo kratkoročnim spekulativnim rastom eura, koji su potaknuli slabiji od očekivanih podaci o američkoj inflaciji i pojačani optimizam oko Irske s obzirom na posjet MMF-a i EU-a Dublinu", ističe valutni analitičar UBS-a u Zuerichu Manuel Oliveri.