LUXEMBOURG - Višak u trgovinskoj bilanci 16-člane eurozone u rujnu je više nego udvostručen na 2,9 milijardi eura temeljem rasta izvoza i povećane potražnje gospodarstava u nastajanju, pokazuju prve procjene središnjeg europskog ureda za statisitku Eurostata. U prošlogodišnjem rujnu višak je iznosio 1,4 milijarde eura. Sezonski prilagođeni izvoz iz 16-člane eurozone u rujnu je na mjesečnoj razini porastao istim tempom kao i u kolovozu, za 0,6 posto, dok je uvoz umanjen za 2,5 posto, pokazuju nadalje Eurostatovi podaci. Prve procjene trgovinske bilance 27 članica Europske unije za rujan pokazuju deficit od 11,7 milijardi eura, u usporedbi s deficitom od 10,5 milijardi eura u rujnu 2009. Sezonski prilagođen izvoz iz EU27 u rujnu je na mjesečnoj razini porastao 0,7 posto, dok je uvoz pao za 1,5 posto, ističe Eurostat.
FRANKFURT - Dužnosnik Europske središnje banke Axel Weber kazao je da se bankama mora omogućiti kontrolirani stečaj, a podupro je i zamisao o izdavanju posebnih obveznica koje bi se u slučaju krize automatski pretvarale u dionice. U govoru na otvaranju Europskog tjedna financija u ponedjeljak u Frankfurtu Weber, inače guverner njemačke središnje banke Bundesbank, kazao je da su nužni stroži propisi za banke, upozorivši da je stabilan bankovni sustav temeljni uvjet dugoročnog rasta. Pritom je ukazao na područja na kojima su moguća poboljšanja. Tako su po njegovim riječima instrumenti poput konvertibilnih obveznica koje se u slučaju krize mogu pretvoriti u dionice moguće rješenje za velike banke koje igraju ključnu ulogu u svjetskom financijskom sustavu. Otklonio je tvrdnje da će banke zbog novih zahtjeva vezanih za kapital biti prisiljene smanjiti kreditne plasmane kompanijama u realnom gospodarstvu.
BRUXELLES - Svaki potrošač u Europskoj uniji mogao bi pojedinačno uštedjeti godišnje oko sto eura kada bi koristio prednosti liberalizacije energetskog tržišta, pokazala je studija koju je objavila Europska komisija. Uštedu bi potrošači mogli ostvariti prelaskom na jeftinije tarife i na najjeftinijeg dobavljača, pokazuje studija utemeljena na rezultatima "mistery shoppinga" provedenog u svim zemljama EU-a. Ona je pokazala da je u 62 posto slučajeva postojala jeftinija tarifa od one koju su potrošači plaćali, a da ih 41 posto nije znalo da postoje jeftinije tarife. "Rezultati studije nova su potvrda da je potrebna akcija kako bi se poboljšale praktične koristi energetske politike EU-a za potrošače", kaže se u priopćenju objavljenom u Bruxellesu. Stoga Europska komisija predlaže seriju akcija koje bi olakšale izbor potrošačima, dale im veće mogućnosti na energetskom tržištu, uključujući lakšu usporedbu cijena, učinkovitiju obradu njihovih žalbi i bolje račune.
SOFIJA - Plan Europske komisije za liberalizaciju tržišta plina u EU mogao bi imati vrlo ozbiljne posljedice, a pripuštanje malih igrača u mrežu plinovoda moglo bi dovesti u pitanje sigurnost opskrbe i potaknuti rast cijena, upozorio je ruski premijer Vladimir Putin prilikom posjeta Bugarskoj. "Prijedlozi Europske komisije usmjereni na liberalizaciju mreže transporta plina u osnovi su dobronamjerni. No, teško je ocijeniti koje bi posljedice imala njihova provedba", kazao je Putin u subotu nakon sastanka u Sofiji s bugarskim kolegom Bojkom Borisovim. On je upozorio kako Komisijin plan pooštravanja regulacije vlasništva nad mrežama plinovoda prisiljavanjem kompanija na razdvajanje aktivnosti opskrbe i proizvodnje od mrežnih operacija prikrivaju određene "prijetnje". "Zbog toga smatram da je potrebno provesti dodatnu stručnu analizu tih prijedloga, prije njihovog stupanja na snagu", kazao je Putin.
ZAGREB - Usprkos ublažavanju globalne ekonomske krize, energetski sektor će i u 2011. poslovati u izazovnim uvjetima, ocjenjuje konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte. Cijena nafte, te brzina i uvjerljivost oporavka koji se mogu uzeti kao globalno mjerilo izlaska iz krize utjecat će na proizvodnju i potrošnju raznih vrsta energije, prenose se u priopćenju dijelovi Deloitteova izvještaja "Predviđanja za energetiku u 2011." Deloitte upozorava na aktualni val spajanja i preuzimanja koji obuhvaća tvrtke u državnom vlasništvu iz Rusije, Južne Koreje, Brazila i Malezije, te prognozira naredni val koji bi trebao obuhvatiti tvrtke u državnom vlasništvu iz Indije i bivšeg Sovjetskog Saveza. Deloitte očekuje jačanje državnog nadzora nad energetikom.
ATENA - Grčki proračunski manjak prošle je godine iznosio 15,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je gotovo dva postotna boda više nego je prvotno procijenjeno, izvijestio je europski statistički ured Eurostat. „Eurostat više ne dvoji o grčkim podatcima. Agencija je zajedno s grčkim statističkim uredom u posljednjoj reviziji obuhvatila sva pitanja utvrđena tijekom niza metodoloških posjeta“, stoji u priopćenju europske statističke agencije. U međuvremenu je grčki premijer Georgij Papandreu izjavio da ne isključuje mogućnost da zatraži više vremena za vraćanje 110 milijarda eura kredita koji su Grčkoj odobrili Europska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF). "Pitanje je već stavljeno na stol“, rekao je za tjednik Proto Thema. Grčku ovaj tjedan čekaju teški pregovori s predstavnicima eurozone, MMF-a i Europske središnje banke (ECB), koji će odlučiti hoće li dati zeleno svjetlo za treći obrok zajma od devet milijarda eura. Grčka je dosad primila ukupno 30 milijarda eura pomoći iz paketa ukupne vrijednosti 110 milijarda eura.
DUBLIN - Irska bi uskoro mogla zatražiti sredstva iz europskog fonda kako bi pomogla svojim bankama i time otklonila prijetnju dužničke krize, izvijestio je The Irish Independent, pozivajući se na neimenovane izvore. U Bruxellesu se već razgovara o mogućoj pomoći, kazali su izvozi u Bruxellesu za Reuters, dodajući da Irska zbog naglog poskupljenja zaduživanja na komercijalnim tržištima vjerojatno neće moći sama prebroditi teškoće. Prema pisanju Independenta, ministar financija Brian Lenihan u utorak bi na sastanku Vijeća za gospodarstvo i financije (ECOFIN) u Bruxellesu mogao zatražiti preusmjeravanje sredstava u irske banke, u koje je već obećao uliti 50 milijardi eura. Prema podacima irske središnje banke od petka, na dan 29. listopada dug irskih banaka prema Europskoj središnjoj banci (EDC) popeo se na 130 milijardi eura, sa 119 milijardi koliko je iznosio 24. rujna.
PEKING - Kina bi trebala smanjiti ovisnost o valutama međunarodnih rezervi koje su pridonijele nestabilnosti svjetskog monetarnog sustava, kazao je dužnosnik kineske središnje banke. Jin Zhongxia, zamjenik glavnog direktora međanarodnog odjela Narodne banke Kine, ustvrdio je da bi šira primjena juana u međunarodnim plaćanjima pomogla smanjiti rizike, piše tamošnji dnevnik China Daily. Jin je izrazio zabrinutost u vezi dolara. Prekogranična plaćanja u juanima, kako je kazao, u praksi smanjuju rizike fluktuacija tečajeva valuta za kineske trgovinske partnere.
TOKIO - Japansko gospodarstvo povećalo je aktivnosti u razdoblju od srpnja do rujna za 3,9 posto na godišnjoj razini, pa tako nastavlja rast već četvrto tromjesečje zaredom, priopćila je u ponedjeljak japanska vlada. U drugom tromjesečju aktivnosti su na godišnjoj razini porasle za 1,8 posto. U odnosu na prijašnje tromjesečje aktivnosti su u razdoblju od srpnja do rujna porasle za 0,9 posto, navodi vladin ured u preliminarnom izvješću. Osobna potrošnja je za 1,1 posto veća nego u prijašnjem tromjesečju, korporativna kapitalna potrošnja za 0,8 posto, a javne su investicije smanjene za 0,6 posto, priopćio je ured. Unatoč pozitivnu BDP-u ministar za gospodarsku fiskalnu politiku Banri Kaieda rekao je da japanski gospodarski rast koči slaba industrijska proizvodnja.
TEHERAN - Iranska industrijska grupa Entekhab potpisala je ugovor o kupnji južnokorejskog Daewoo Electronicsa za 518 milijuna dolara, izvijestili su dužnosnici i mediji. Iranska privatna kompanija donijela je odluku o kupnji Daewoo Electronicsa dva mjeseca nakon što je vlada u Seulu nametnula jednostrane sankcije islamskoj republici zbog osjetljivih pitanja nuklearnih pogona. Entekhab se proteklih godinu dana zajedno sa švedskim divom Electroluxom natjecao za kupovinu južnokorejske tvrtke, koju je sada kupio za 518 milijuna dolara, izvijestio je reformski iranski list Shargh. Južnokorejski mediji izvijestili su da su vjerovnici Daewoo Electronicsa u ponedjeljak potpisali ugovor o prodaji kontrolnog udjela Entekhabu za 577,7 milijardi wona (oko 511 milijuna dolara“. Po njihovim izvješćima, banke-vjerovnici na čelu s državnim Korea Asset Management Corp.-om imale su 97,5-postotni udio u tvrtki. Daewoo Electronics bivša je podružnica u međuvremenu propalog Daewoo Groupa.
STOCKHOLM - Švedski proizvođač kamiona Scania naveo je u priopćenju da razmatra mogućnost povezivanja s njemačkim MAN-om, naglasivši ipak da nikakva odluka zasad nije donesena. Odgovarajuće priopćenje objavljeno je nakon što je tjednik Der Spiegel tijekom vikenda objavio da njemački konglomerat Volkswagen, glavni dioničar obje grupe, planira otvoriti Scaniji mogućnost kontrole nad ukupnom proizvodnjom kamiona.
Volkswagen posjeduje 46 posto Scanijina kapitala, ali i 71 posto dionica s pravom glasa u švedskoj grupi. Također ima nešto manje od 30 posto njemačkog MAN-a, inženjerske grupe koja proizvodi kamione. MAN pak posjeduje 17 posto Scanije. "Već neko vrijeme Scanija i MAN istražuju različite projekte u industrijskom sektoru“, objavila je Scania.
SYDNEY - Britansko-australski rudarski div BHP Billiton je objavio da povlači 39 milijardi dolara vrijednu ponudu za kupnju kanadskog proizvođača gnojiva Potash. Početkom mjeseca kanadska je vlada zaključila da predloženo preuzimanje najvećeg svjetskog proizvođača gnojiva ne bi donijelo Kanadi nikakvu korist u vidu novih radnih mjesta odnosno povećanog izvoza, te je blokirala ponudu. Nakon objave te informacije dionice najveće rudarske kompanije u svijetu sa sjedištem u Melbourneu porasle su 0,6 posto.
LONDON - Cijene nafte u ponedjeljak su ojačale iznad 85 dolara nakon pada na kraju prošlog tjedna za gotovo tri dolara, a potporu im je pružila pojačana sklonost ulagača poduzimanju rizika i preusmjeravanje pozornosti boljim izgledima za potražnju za gorivom. Na američkom tržištu cijena barela nafte porasla je za 53 centa, na 85,41 dolar, dok je u Londonu barel poskupio 67 centi na 87,01 dolar. Analitičari procjenjuju da će se cijena nafte sada stabilizirati blizu 85 dolara po barelu, čime bi se zadržala znatno iznad raspona od 70 do 80 dolara unutar kojeg se većinom kretala u proteklih godinu dana. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je na svojim internetskim stranicama da se cijena barela referentne košarice njezine nafte u petak spustila na 83,67 dolara, s 85,81 dolara dan ranije.
LONDON/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su ojačali, poduprti skokom dionica u energetskom i rudarskom sektoru i dobrim podatcima iz eurozone koji su potisnuli u drugi plan zabrinutosti u vezi posrnulih rubnih gospodarstava zone primjene jedinstvene europske valute. Londonski Ftse indeks ojačao je u takvim okolnostima 0,34 posto, na 5.816 bodova. Frankfurtski indeks DAX bio je na dobitku od 0,6 posto, popevši se na 6.775 bodova. Energetske dionice bile su među najvećim dobitnicima nakon što su porasle cijene nafte uslijed očekivanja rasta potražnje iz zemalja poput Kine. Dionice British Petroleuma, Tullow Oila i Repsola pritom su ojačale u rasponu od 1,2 do 1,5 posto.
HONG KONG - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale jer se ulagači plaše zaoštravanja monetarne politike u Kini, no japanski Nikkei indeks osjetno je porastao zahvaljujući snažnijem rastu tamošnjeg gospodarstva nego što se očekivalo. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks porastao oko jedan posto, dok su na većini ostalih azijskih burzi cijene dionica pale. Burzovni indeksi u Australiji, Singapuru i Hong Kongu pali su između 0,1 i 0,7 posto, dok u Šangaju i Južnoj Koreji balansiraju na rubu pozitivnog i negativnog područja. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu 0,6 posto, nakon što je prošloga tjedna potonuo 3,4 posto.
NEW YORK - Ne pokažu li novi makroekonomski podaci da američko gospodarstvo jača i ne bude li poticaja iz Washingtona u vezi poreznih olakšica, ovoga bi se tjedna na Wall Streetu moglo nastaviti klizanje cijena dionica. Prošloga je tjedna Dow Jones indeks oslabio 2,2 posto, na 11.192 boda, a za toliko je pao i S&P 500, zaronivši na 1.199 bodova. Nasdaq indeks potonuo je, pak, 2,4 posto, na 2.518 bodova. To je prvi pad tih indeksa nakon pet tjedana, pri čemu je Dow Jones zabilježio najveći tjedni gubitak od kraja kolovoza. Ovoga će tjedna biti objavljen niz makroekonomskih podataka koji će pokazati je li skok S&P 500 indeksa od kraja kolovoza za 16,8 posto opravdan.