"Zadovoljni smo rezultatima 2005. (...) rast domaćeg bruto proizvoda (BDP) od 6,4 nije loš", jer je isprva bio predviđen rast od 5,9 posto, rekao je Putin.
Rast ruskog tržišta dionica bio je "rekordan" s napretkom od 88 posto u 2005., i to je više od svih novih tržišta, rekao je Putin pozitivno ocijenivši rast plaća od prosječnih 9,8 posto, no priznao je neuspjeh u neobuzdavanju inflacije koja je iznosila 10,9 posto.
"Velika" Putinova godišnja konferencija za novinare prigoda je novinarima da mu postave pitanja u rasponu od političkih do pitanja o kućnim ljubimcima pa je tako lanjska konferencija trajala dulje od tri sata, podsjeća agencija Associtaed press.
Putin je branio ulogu Rusije u skupini G8 (industrijski najrazvijenija gospodarstva svijeta), u kojoj je Moskva od 1. siječnja preuzela dužnost rotirajućeg predsjednika u jeku kritika o opravdanosti takve uloge s obzirom na manjkavo poštivanje ljudskih prava i manjkavu rusku demokraciju.
"Razgovarao sam s čelnicima G8. Nitko se ne protivi, svi su za prisustvo Rusije u G8" (...) "Nitko ne želi da G8 postane skupina debelih mačaka", slikovito je kazao Putin te pojasnio da Rusija, "kao zemlja u razvoju razumije probleme zemalja u razvoju".
"Skeptici (što se tiče ruskog prisustva u G8) pripadaju prošlome stoljeću, a unatoč tomu što je nestao bivši Sovjetski Savez, sovjetolozi su još uvijek tu, jer su to po zanimanju", rekao je Putin i zaključio da "Psi laju, a karavana prolazi".
Agencija France presse podsjeća da su Sjedinjene Države nedavno dovele u pitanje rusku sposobnost predsjedanja G8 zbog demokracije.
Putin ne kani protjerati navodne britanske agente nedavno otkrivene jer ih je ovako identificirane sada lakše nadzirati ali je izrazio nadu da će britanski partneri "poduzeti odgovarajuće mjere i da to neće dovesti do pada kvalitete i karaktera" odnosa dviju zemalja, dovoljno "čvrstih da bi ih oštetili skandali takve vrste".
O kavkaskoj pobunjenoj republici Čečeniji u kojoj je 90-ih godina ruska vojska dvaput intervenirala, a pobunjenički napadi još traju, kazao je da je danas potpuno vraćena pod okrilje ustava ali i priznao da ondje predstoje velike zadaće na gospodarskom i socijalnom planu.
Novinarska pitanja odnosila su se i na ruske susjedne zemlje, bivše članice SSSR-a koje Moskva teži zadržati u svojoj zoni utjecaja, nakon što su se prozapadno odredile Gruzija, a zatim Ukrajina. S obje je Moskva početkom 2006. zametnula spor oko isporuke ruskog plina, a zbog Ukrajine, preko koje prolazi plinovod, prvi dani siječnja protekli su u strahu od opskrbe plinom za brojne europske države.
Stajalište gruzijskih vlasti čiji je predsjednik optužio Moskvu da je podmetnula eksplozije koje su prekinule isporuku plina Gruziji, nije u interesu Gruzijaca, ocijenio je Putin u utorak i podsjetio da su ruski radnici danonoćno na minus 30 C radili kako bi popravili štetu.
Nakon eksplozija na plinovodu 21./22. siječnja gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili optužio je Ruse za sabotažu a Moskva regirala protuoptužbom za licemjerje, parazitizam i težnju Gruzioje da od Zapadnih saveznika "dobije pohvalu za svoju antirusku politiku".
O drugoj bivšoj sovjetskoj državi, Uzbekistanu, u kojoj je pobuna u gradu u Andižanu u svibnju izazvala od 500 do 1000 mrtvih, Putin je kazao da ondje ne "želi revoluciju, već evoluciju", kako bi se izbjegao novi Afganistan.
Rusija je nakon krvave pobune poduprla uzbečkog predsjednika Islama Karimova, a to je bilo opravdano borbom protiv međunarodnog terorizma i islamističke prijetnje, no nevladin sektor optužio je Moskvu za suradnju s "totalitarističkim" režimom dok su Ujedinjeni narodi - uzalud - tražili neovisnu međunarodnu istragu.
O pobjedi radikalnog pokreta Hamas na palestinskim parlamentarnim izborima Putin je kazao da je to "težak udarac američkim naporima" i da Moskva drukčije gleda na tu pobjedu. Palestinskom narodu treba pomoći ali ipak nećemo prihvatiti sve što učini Hamas, kazao je.