Međunarodna zajednica mogla je tek kritizirati potez Rusije, koja je prije nekoliko dana provela u djelo svoju prijetnju da će blokirati isporuku plina Ukrajini, i to na dan kada je preuzela predsjedanje skupinom osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G8), ocjenjuju mediji.
Europa, koja uvozi četvrtinu svog prirodnog plina iz Rusije, s tim da 90 posto plina dolazi preko Ukrajine, pogođena je blokadom isporuke plina Ukrajini jer su europske zemlje zabilježile pad opskrbe plinom. Rusija je u utorak ponovno uspostavila punu opskrbu europskih zemalja, ali je svojim potezom pokazala da zemlje EU-a malo toga mogu učiniti da smanje svoju ovisnost o ruskoj energiji jer nema spremnih dostupnih alternativa, piše Reuters.
BBC ocjenjuje da spor ukazuje na sve važniju ulogu koju Rusija igra na svjetskom tržištu energenata. Rusija, koja je kao jednu od glavnih tema predsjedanja G-8 najavila promoviranje globalne energetske sigurnosti, posjeduje najveća nalazišta prirodnog plina na svijetu a po zalihama sirove nafte među prvih je deset država.
Sjedinjene Države upozorile su da je spor oko cijene plina - Rusija traži da Ukrajina plaća 220-230 američkih dolara za tisuću kubika plina umjesto dosadašnjih 50 dolara - stvorio "nesigurnost" u europskom energetskom sektoru i kritizirale su Moskvu zbog njezina "iznenadna" poteza blokade opskrbe. Rusija, naime, tvrdi da je do pada opskrbe plinom u Europi došlo zbog toga što Ukrajina krade plin.
Činjenica da je Rusija poduzela tako drastične mjere pokazuje koliko važnim smatra to pitanje, a pokazuje i da taj spor uključuje puno više od cijene plina, piše Financial Times.
Svakako da se s jedne strane radi o komercijalnom sukobu, piše Financial Times i dodaje da Rusija podiže cijenu plina svim bivšim sovjetskim susjedima kako bi one došle na tržišnu razinu nakon što ih je 14 godina subvencionirala.
Alekander Medvjedev, potpredsjednik za izvoz u Gazpromu, dodaje da postoje dobri razlozi zašto neke republike još uvijek plaćaju puno manje od 230 američkih dolara za 1.000 kubičnih metara plina koliko se traži od Ukrajine.
Baltičke države na primjer, koje sada plaćaju 120 dolara, već su pristale kupovati plin po europskim tržišnim cijenama u roku od dvije godine. Kavkaske države, koje plaćaju 110 dolara, kupuju plin iz središnje Azije, tako da su tranzitne pristojbe puno manje nego za Ukrajinu čiji plin dolazi iz sjevernog Sibira. Bjelorusija, koja plaća nešto više od 46 dolara, pristala je dati Rusiji zajedničku kontrolu nad plinovodom kojim se dostavlja plin, a koji prolazi preko njezina teritorija prema zapadnoj Europi, sličan onome koji prolazi kroz Ukrajinu.
Medvjedev kaže da je cijena plina za Ukrajinu u iznosu od 50 dolara dogovorena u potpuno drugačijim okolnostima. "Tijekom posljednjih nekoliko godina cijene u Rusiji i Europi više su se nego udvostručile i utrostručile, ali je cijena za Ukrajinu ostala ista", prenosi Financial Times. Dok se 48 milijuna stanovnika Ukrajine sprema na štednju plina, Kijev optužuje Moskvu da želi destabilizirati njezino gospodarstvo.
Analitičari pišu da je u pozadini spora oko cijene plina politika jer je ukrajinska "narančasta revolucija" krajem 2004. izvukla Kijev iz moskovskog područja utjecaja. Predsjednik Viktor Juščenko, naime, orijentirao se na Zapad. Ruski predsjednik Vladimir Putin shvatio je to kao osobni neuspjeh budući da je dao potporu gubitničkom predsjedničkom kandidatu Viktoru Janukoviču.
"Putin... kažnjava Ukrajinu jer nije izabrala pravog predsjednika,", rekao je Vladimir Pribilovski, analitičar neovisnog istraživačkog centra Panorama.
Osim toga, Ukrajina zauzima ključni položaj u središtu Europe. Rusija bi u savezu s Ukrajinom imala puno veće izglede da ponovno postane značajna geopolitička sila, što je jedan od Putinovih velikih ciljeva. Povećanje cijene plina Ukrajini moglo bi pokazati Kijevu da život izvan ruskog zagrljaja može biti težak, drže analitičari. Moguće je i da Rusija pokušava utjecati na ukrajinske parlamentarne izbore predviđene za ožujak kako bi vratila sastav parlamenta koji je više prijateljski nastrojen prema Moskvi.
Postoji još jedan mogući razlog zašto Rusija traži tako visoku cijenu za Ukrajinu - kako bi je prisilila na kompromis koji uključuje sporazum o podjeli kontrole s Rusijom nad tranzitnim naftovodom koji prolazi kroz Ukrajinu, kao što je učinila Bjelorusija, smatraju analitičari.