Taj je kontroverzni zakon ruska Duma usvojila 23. prosinca, a Vijeće Federacije odobrilo 27. prosinca. Predsjednik Vladimir Putin potpisao ga je 10. siječnja, navodi se na Internet stranici Rossijske gazete.
Zamjenik glavnog urednika tih novina, Timofej Kuznjecov, rekao je za radio "Eho Moskve" da zakon o nevladinim organizacijama stupa na snagu 90 dana nakon njegova službenog objavljivanja, javile su ruske novinske agencije.
Ovaj zakon o strogoj kontroli civilnog društva žestoko je napadan u Rusiji tako i u svijetu. Nakon oštrih kritika Putin je donekle razvodnio prvotnu, strožu verziju zakona kojim se ograničava rad stranih nevladinih udruga poput Greenpeacea i Amnesty Internationala, ali je unatoč uklanjaju dijela ipak ostavio znatan dio ograničenja.
Predsjednik Putin se opravdavao da je zakon neophodan kako bi se stalo na kraj teroristima i špijunima koji djeluju pod krinkom nevladinih udruga.
Nevladine udruge, koje su prosvjedima alarmirale javnost nastojeći spriječiti donošenje zakona, isticale su da Putin želi sve aspekte ruskog života staviti pod kontrolu Kremlja prije parlamentarnih i predsjedničkih izbora 2007. i 2008. godine.
Skupine za ljudska prava smatraju da taj zakon znači povratak u sovjetsko doba unatoč usvojenim amandmanima i da predstavlja stvarnu prijetnju aktivnostima stotina tisuća ruskih neprofitnih organizacija, uključujući one koje se bave socijalnim problemima, ljudskim pravima, obrazovanjem, znanošću, kulturom, sportom.
Brojne nevladine organizacije, financirane iz sredstava zapadnih institucija, odigrale su važnu ulogu u masovnim demonstracijama koje su pomogle na vlast dovesti oporbu u bivšim sovjetskim republikama Gruziji, Ukrajini te Kirgistanu. Takav razvoj događaja uznemirio je Moskvu i druge vlade u regiji.
Putin je u još srpnju prošle godine izjavio da neće dozvoliti da NGO, koje se financiraju izvana, provode političke aktivnosti.
Prema podacima Centra za razvoj demokracije i ljudskih prava, Rusija ima više od 400.000 aktivnih nevladinih organizacija, od kojih je njih 2000 posvećeno isključivo promicanju ljudskih prava, a 15.000 ih se bavi ljudskim pravima i drugim pitanjima.