US-E-RU-OBRANA-DIPLOMACIJA-Obrana-Diplomacija-Vlada US 7.6. NYT PROTURAKETNI ŠTIT I EUROPA SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES7. VI. 2000.Europu treba uključiti u proturaketnu obranu"Washington i Moskva dva su glavna, ali ne i jedina
protagonista aktualne rasprave o proturaketnoj obrani. Mnogi Europljani strahuju da bi američki planovi o uspostavi ograničenoga državnog proturaketnog štita mogli uzdrmati sustav sporazuma koji ograničava ruske i američke nuklearne arsenale, i time potpiriti opasnu novu utrku u naoružanju.Ovoga je tjedna ruski predsjednik Vladimir Putin brzo nastojao raspršiti te europske bojazni. Neposredno pošto je predsjednik Clinton u ponedjeljak otputovao iz Moskve, Putin je doputovao u Rim kako bi promovirao svoju novu alternativu američkom planu - riječ je o zajedničkom sustavu koji bi trebao zaštititi i Europu i Rusiju i Sjedinjene Države presretanjem neprijateljskih projektila neposredno nakon njihova lansiranja.Potankosti ruskoga prijedloga trebaju tek biti razrađene i mogle bi se pokazati tehnološki neizvedivima. Zasad je najveće značenje toga prijedloga ono političke prirode. Putin se nada da će uspješno iskoristiti nelagodu Europe u vezi s američkim namjerama i time
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
7. VI. 2000.
Europu treba uključiti u proturaketnu obranu
"Washington i Moskva dva su glavna, ali ne i jedina protagonista
aktualne rasprave o proturaketnoj obrani. Mnogi Europljani
strahuju da bi američki planovi o uspostavi ograničenoga državnog
proturaketnog štita mogli uzdrmati sustav sporazuma koji
ograničava ruske i američke nuklearne arsenale, i time potpiriti
opasnu novu utrku u naoružanju.
Ovoga je tjedna ruski predsjednik Vladimir Putin brzo nastojao
raspršiti te europske bojazni. Neposredno pošto je predsjednik
Clinton u ponedjeljak otputovao iz Moskve, Putin je doputovao u Rim
kako bi promovirao svoju novu alternativu američkom planu - riječ
je o zajedničkom sustavu koji bi trebao zaštititi i Europu i Rusiju
i Sjedinjene Države presretanjem neprijateljskih projektila
neposredno nakon njihova lansiranja.
Potankosti ruskoga prijedloga trebaju tek biti razrađene i mogle bi
se pokazati tehnološki neizvedivima. Zasad je najveće značenje
toga prijedloga ono političke prirode. Putin se nada da će uspješno
iskoristiti nelagodu Europe u vezi s američkim namjerama i time
onemogućiti ili odgoditi ostvarenje prijedloga Washingtona o
uspostavi proturaketnog sustava.
Na neki način Putin ponovno poseže za taktikom koju je Moskva -
neuspješno - primjenjivala kako bi blokirala stacioniranje
američkih raketa srednjeg dometa u zapadnoj Europi prije dva
desetljeća. Taj je sovjetski pokušaj propao - uglavnom zato što su
vojne činjenice hladnoga rata osiguravale disciplinu europskih
partnera Amerike u NATO-u. Danas Europi više ne prijeti ruska vojna
sila te Washington više ne bi trebao računati na tako refleksivnu
solidarnost.
Potencijal za odvajanje Europe od Amerike, sadržan u problemu
proturaketnog sustava, bio bi poništen kada bi Washington i Moskva
postigli dogovor o prilagodbi Sporazuma o zabrani proturaketnih
sustava iz 1972. radi stvaranja uvjeta za uspostavu ograničenog
američkog štita. No, takav je dogovor dosad izmicao.
Zato se Clintonova vlada mora više konzultirati sa svojim europskim
saveznicima oko planiranja proturaketne obrane. Trebao bi također
pokušati raspršiti bojazni Kine koja iz razumljivih razloga
strahuje da bi američki sustav, kreiran za rušenje desetak
sjevernokorejskih raketa, mogao umanjiti značenje i malenog
pekinškog raketnog arsenala.
Sjeverna Koreja, Iran i Irak možda će uskoro zaista moći lansirati
nuklearne bojeve glave na Sjedinjene Države i ostale udaljene
zemlje. Ta ozbiljna prijetnja opravdava nastojanja Clintonove
vlade da razvije i ispita djelotvorne obrambene sustave i da
pokrene nove pregovore o postojećim sporazumima o kontroli
naoružanja kako bi dobila dopuštenje za njihovu upotrebu. No, takav
sustav ne bi trebao biti uspostavljen sve dok odgovarajuća
tehnologija ne bude pouzdano ispitana, a njezina svrha i njezina
ograničenja temeljito pretreseni u razgovorima s Rusijom, Kinom i
glavnim američkim saveznicima u Europi", smatra komentator.