US NYT 6.6. SKROMNO U MOSKVI

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 6. VI. 2000. Skromna dostignuća u Moskvi "Od Clintonova posjeta Moskvi prošloga vikenda nije se očekivalo mnogo napretka kada je u pitanju nadzor oružja, a nije se mnogo niti dogodilo. Ruski predsjednik Vladimir Putin obznanio je da bi se uskoro mogla pojaviti potreba za suprotstavljanjem nuklearnim prijetnjama nepredvidivih zemalja kao što je Sjeverna Koreja. Ipak, nije ublažio svoje protivljenje američkim planovima za državnu raketnu obranu. Clinton se složio da bi trebalo provesti znatna smanjenja broja napadačkih raketa u sklopu sporazuma koji bi također ispravio i Sporazum o zabrani proturaketnih sustava iz 1972. godine, kojim bi se ujedno dopustila i ograničena obrambena zaštita. No Clinton nije želio pristati na veća smanjenja za koja se zalaže Rusija(...). Realno, mogućnost za postizanje sporazuma o tim pitanjima tijekom ostatka Clintonovog mandata nije velika. No uz više od sedam mjeseci i barem još tri sastanka s Putinom prije kraja Clintonova mandata, obje strane bi na tome i dalje trebale raditi. Na sastanku su postignuti neki skromni no važni dogovori o nadzoru oružja. Amerika i Rusija sporazumjele su se da se svaka na neopasan način riješi 34 metričke tone vojnog plutonija, što je dovoljno za izradu tisuća nuklearnih bojevih glava ako ih se prokrijumčari u zemlje kao što su Libija ili Irak. Osim toga, u Moskvi će biti osnovana postaja u kojoj će namještenici biti uglavnom Amerikanci i Rusi i koji će dijeliti informacije glede lansiranja raketa i svemirskih letjelica, na taj način smanjujući opasnost od krivog tumačenja miroljubivih lansiranja (...). Najvažniji nesporazum jest onaj glede američkih planova za državnu raketnu obranu. Clintonova vlada se zalaže za strogo ograničeni sustav koji se može koristiti samo protiv manjih država. Rusija se boji da bi takav sustav mogao kasnije biti ojačan kako bi oslabio neke vlastite strateške raketne snage. Ako se ruski strahovi glede raketne obrane mogu ublažiti, Moskva bi se zalagala za smanjivanje broja napadačkih raketa na 1.500 ili manje. Pentagon, međutim, ne želi čuti za manje od između 2.000 i 2.500. Clinton, razumljivo, ne želi vršiti pritisak na vojne čelnike glede ovog pitanja tijekom izborne kampanje. Ipak, nije nerazumno stajalište da SAD može ispuniti sve svoje vojne ciljeve uz nešto manje raketa. U međuvremenu, vlada se ne bi trebala obazirati na vlastiti umjetni krajnji rok i žuriti s odlukom o tome treba li krenuti u izgradnju takva sustava kasnije tijekom ove godine. Tehnologija još nije ispitana na pravilan način, a nisu iscrpljene niti mogućnosti za ostvarenje diplomatskog sporazuma. Clinton ne bi trebao riskirati poništavanje postojećih sporazuma prebrzim odlukama glede raketne obrane", piše u uvodniku lista.