US 5.6. WT:CLINTON I PUTIN-DOGOVOR

SJEDINJENE DRŽAVE WASHINGTON TIMES 5. VI. 2000. Loša obrana nije nikakva obrana "Dobra vijest s jučerašnjeg američko-ruskog summita u Moskvi jest neuspješni pokušaj američkoga predsjednika Billa Clintona i ruskoga predsjednika Vladimira Putina da sklope lošu pogodbu za Ameriku. Da je zakonitošću opsjednut predsjednik Clinton uspio nametnuti svoju volju, dvije strane postigle bi dogovor o modifikacijama Sporazuma o proturaketnim sustavima koje bi - unatoč svim praktičnim namjenama - spriječile uspostavu istinski djelotvorne proturaketne obrane u SAD. U tom bi slučaju uspješan bio čak i ograničeni raketni napad bilo koje od nekoliko država 'negativaca' koje grozničavo pokušavaju razviti ili nabaviti naprednu raketnu tehnologiju kako bi nuklearnim, biološkim ili kemijskim oružjem ugrozile Sjedinjene Države. Nesklapanje lošeg sporazuma ne treba pripisati nedovoljnim naporima predsjednika Clintona. Naime, tjednima su viši američki dužnosnici - uključujući Predsjednikova savjetnika za nacionalnu sigurnosti Sandyja Bergera i zamjenika američke ministrice vanjskih poslova Strobea Talbotta - putovali u Moskvu kako bi od Putina izmolili blagoslov za sasvim malenu modifikaciju sporazuma o proturaketnim sustavima iz 1972., koja bi omogućila SAD uspostavu relativno inferiornog kopnenog proturaketnog sustava na Aljaski. Uvjeravali su Putina da bi sustav s bazom na kopnu bio toliko nedjelotvoran da ne bi predstavljao nikakvu prijetnju za ruske nuklearne snage - koje Rusija i dalje osuvremenjuje i primjenjuje unatoč siromaštvu. 'Želimo sačuvati Sporazum o proturaketnoj obrani kao sastavni dio temelja međunarodnoga sustava za kontrolu naoružanja. Ne težimo kršenju ni slabljenju tog sporazuma - želimo da on bude ojačan', izjavio je Talbott u Moskvi prije početka summita. Po Talbottovoj i Clintonovoj ideji o 'jačanju' Sporazuma o proturaketnoj obrani, SAD bi i dalje trebale biti izložene mogućem raketnom napadu u okviru kojeg bi američki teritorij mogao postati metom oružja za masovno uništenje. Poznata pod pojmom Zajamčenog međusobnog uništenja (Mutually Assured Destruction - MAD - op. prev.) takva je politika zapravo relikt hladnog rata na kojem Clinton i dalje ustraje, vjerujući da je bolje osvećivati živote nego ih spašavati. Clinton se zapravo dugo opirao proturaketnoj obrani. G. 1993. - bila je to njegova prva godina na predsjedničkoj dužnosti - odbacio je Reaganovu Stratešku obrambenu inicijativu koja je predviđala višeslojni obrambeni štit, djelomično baziran u svemiru, i dramatično smanjio troškove istraživanja, bazirana u svemiru. Iste godine Clinton je odbacio i Bushov projekt globalne zaštite od ograničenih udara - posrijedi je bio plan za zaštitu američkog teritorija i američkih vojnika, stacioniranih u prekomorskim zemljama. G. 1995. Clintonov i Goreov kabinet objavio je Državnu obavještajnu procjenu po kojoj bi se SAD mogle suočiti s prijetnjom raketnog napada tek za 15 godina. No, u srpnju 1998. dvostranačko povjerenstvo za procjenu prijetnje raketnog napada na SAD, poznato pod nazivom Rumsfeldovo povjerenstvo, objavilo je jasno izvješće sa zaključkom - potpuno suprotnim naručenoj obavještajnoj procjeni kabineta iz 1995. g. - da bi 'SAD mogle dobiti tek vrlo slabašno ili čak nikakvo upozorenje' da se države 'negativci' pripremaju operacionalno upotrijebiti raketne projektile za napad koji bi mogao ugroziti američki teritorij. Valja napomenuti da je Rumsfeldovo povjerenstvo također zaključilo da Rusija, čiju dozvolu Clinton traži za uspostavu beskorisne, nedjelotvorne proturaketne obrane, 'predstavlja prijetnju za SAD kao glavni izvoznik proizvodne tehnologije - uključujući i one za proizvodnju raketnih sustava - u zemlje, neprijateljske prema SAD'. 'Konkretno, ruska je pomoć silno ubrzala u prvom redu iranski program za proizvodnju raketnih projektila', zaključilo je Rumsfeldovo povjerenstvo. Nakon objave izvješća Rumsfeldova povjerenstva, dvije stranke u Kongresu također su naglo pokazale daleko veću spremnost za što skoriju uspostavu državnoga proturaketnog sustava. Pokoravajući se pritisku javnosti i političkih stranaka i nadajući se da će zaštititi političke interese potpredsjednika Ala Gorea, Clintonova vlada potpisala je prošle godine zakon koji obvezuje naciju 'da što prije uspostavi djelotvorni sustav za državnu proturaketnu obranu'. No, istinski djelotvoran sustav za državnu proturaketnu obranu bio bi po definiciji potpuno nespojiv s oganičenjima vezanim uz Sporazum o proturaketnim sustavima, uključujući i relativno manje preinake koje vlada preklinjući moli od Rusije, aktivnog dostavljača tehnologije za proizvodnju raketnih sustava. Loš dogovor o preinakama Sporazuma o proturaketnoj obrani bio bi gori od nepostizanja dogovora jer bi - unatoč praktičnim razlozima - potvrdio zabranu uspostave djelotvorne proturaketne obrane. SAD bi trebali krenuti u suprotnom smjeru - svidjelo se to Putinu i Clintonu ili ne", zaključuje komentator.