US 6.6.CSM DOBAR MOSKOVSKI SUMMIT

SJEDINJENE DRŽAVE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 6. VI. 2000. "Djelotvoran" moskovski summit "Prvi summit Clintona i Putina, završen jučer u Moskvi, možda nije rezultirao velikim pozitivnim pomacima ili snažnim zagrljajima, ali SAD i Rusija ipak danas ozbiljnije razgovaraju o međusobnim razlikama nego ikad dosad u razdoblju nakon raspada Sovjetskog Saveza. "Prije nekoliko dana najgori mogući scenarij - potpuni neuspjeh američko-ruskog dijaloga - činio se sasvim mogućim. Iako su ustupci dviju strana... prilično skromni, osiguravaju napredovanje procesa. To je najbolja vijest u nekoliko proteklih godina, izjavljuje Sergej Blagovolih, zamjenik ravnatelja Instituta za globalnu ekonomiju i međunarodne odnose, u kojem se obrazuju ruski diplomati. Tijekom trodnevnih razgovora predsjednik Clinton i novi ruski čelnik Vladimir Putin složno su utvrdili da se ne slažu oko ključnog pitanja - budućnosti kontrole naoružanja. Sjedinjene Države žele uspostaviti ograničeni proturaketni štit radi zaštite od napada takozvanih država 'negativaca' poput Sjeverne Koreje i Irana, osumnjičenih za razvoj nuklearnog oružja. Rusija strahuje da bi taj štit mogao potkopati formalne odredbe Sporazuma o zabrani proturaketnih sustava iz 1972., ali i duh pariteta supersila koji je nadahnjivao tridesetogodišnji proces kontrole naoružanja. 'Protivimo se lijeku koji je gori od same bolesti', izjavio je ruski predsjednik Putin na konferenciji za novinstvo, održanoj protekle nedjelje. Dva čelnika nisu se baš natjecala u očitovanju znakova skladnog odnosa, izbjegavajući tople zagrljaje i raskošno laskanje što je u prošlosti obilježavalo sastanke Billa Clintona i Borisa Jeljcina. No, analitičari tvrde da je njihov dijalog bio osjetno sadržajniji. 'Riječ je o dvojici mladih, izuzetno inteligentnih čelnika koji vrlo djelotvorno izražavaju nacionalne interese svojih zemalja. Njihov odnos sugerira prilično perspektivnu promjenu stila', smatra Nikolaj Zjubov, nezavisni moskovski analitičar. U proteklom desetljeću Rusija je počela pokazivati znakove nesklonosti ispunjenju posthladnoratovskih obećanja o suradnji sa SAD. Bivši predsjednik Boris Jeljcin tek je uz škripanje zubima prihvatio širenje NATO-a. Činilo se da su najgore ruske bojazni potvrđene kada je NATO prošle godine napao Jugoslaviju, tradicionalnog saveznika Moskve. 'Kad god Washington počne govoriti o obrambenim mjerama, u Moskvi zazvone zvona na uzbunu. Rusija smatra američke planove o uspostavi proturaketnog sustava pokušajem ostvarenja potpune superiornosti u vojnoj sferi... a mi to ne možemo prihvatiti', izjavljuje Zjubov. No, čini se da je pretežno semantički dogovor onemogućio skretanje rasprave u nepriličnom smjeru, otvarajući mogućnost postizanja sporazuma na jednom od tri buduća sastanka Clintona i Putina, koji bi trebali biti održani u drugoj polovici ove godine. U prvom nastupu američkog čelnika pred ruskim parlamentom, Clinton je u ponedjeljak u Dumi izjavio da će budući potezi, usmjereni na uspostavu proturaketne obrane, slijediti okvir Sporazuma o zabrani proturaketnih sustava. 'Vjerujem da ćemo pri uspostavi tog sustava moći sačuvati mehanizam uzajamnog zastrašivanja, stratešku stabilnost i Sporazum o zabrani proturaketnih sustava', kazao je predsjednik Clinton. Putin se pak složio da se međunarodna zajednica suočava s prijetnjom država 'negativaca' koje bi uskoro mogle razviti atomsko oružje. 'To je golem korak za Rusiju. U zajednici ruskih stručnjaka opće je prihvaćeno mišljenje da je američki strah od država 'negativaca' puka besmislica. No, očito je jasno da je Putin prihvatio tu bojazan u zamjenu za Clintonovu potporu Sporazumu o zabrani proturaketne obrane. Ta je trampa strašno plodna', ocjenjuje Blagovolin. Neki analitičari čak drže da Putin možda navješćuje prozapadni zaokret u ruskoj vanjskoj politici, koji bi prekinuo tijesne veze između Rusije i nekih država, izvora bojazni za SAD. 'Postoje brojne naznake eventualne Putinove spremnosti na spuštanje odnosa s azijskim državama na nižu razinu' - primjer su Iran, Kina, Sjeverna Koreja i Indija - izjavljuje Genadij Šufrin, ruski stručnjak pri Međunarodnom institutu za mirovna istraživanja u Švedskoj. 'Nedavne kadrovske promjene u Kremlju i u vojsci, Putinov naglašeno europski putni itinerer i neke druge stvari naznačuju da je njegov prioritet učvršćivanje veza sa Zapadom', tumače Šufrin. Dva manje važna sporazuma, potpisana tijekom razgovora, mogla bi prerasti u važne motore povjerenja. Jedan od njih jest sporazum o kojemu je Clinton prvi puta razgovarao s Jeljcinom. Po tom će sporazumu dvije strane smanjiti svoje rezerve plutonija - ključnog materijala za izradu nuklearnih bombi - za 34 tone u sljedećih 20 godina. Zapad će morati izdvojiti dvije milijarde dolara kako bi pomogao ruskoj vladi, koja oskudijeva gotovinom, da ispuni svoj dio pogodbe. Drugi je sporazum o uspostavi zajedničkoga centra za praćenje lansiranja nuklearnih raketa. Za vrijeme hladnog rata dvije su strane pratile jedna drugu, primjenjujući golemu mrežu satelita i obavještajnih kapaciteta na kopnu. No, mreža nekadašnjeg Sovjetskog Saveza potpuno se urušila. 'Rusija više nema sovjetski satelitski sustav koji je pokrivao čitavu zemaljsku kuglu. Zato je taj sporazum daleko važniji no što se na prvi pogled čini. Rusi moraju vjerovati podacima koje im Amerikanci dostavljaju. Uspjeh tog sporazuma mogao bi pokrenuti važnije stvari', napominje Šufrin. Napokon, sve će ovisiti o mogućnosti razvoja krhkog zamaha koji je proizveo netom održani summit. 'Vrata koja vode prema uzajamnom razumijevanju još su otvorena, iako smo strahovali da se možda zatvaraju. No, izgradnja sustava globalne sigurnosti koju će i SAD i Rusija moći u potpunosti prihvatiti zahtijevat će nešto više od pametnih razgovora', ističe Šufrin" na kraju članka Freda Weira.