US 5.VI. CSM: NAORUŽANJE-OBRANA

SJEDINJENE DRŽAVE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 5. VI. 2000. Globalna utrka u naoružanju prelazi u sferu obrane "U raspravi koja bi mogla obilježiti budućnost globalne sigurnosti formira se pokret usmjeren na preispitivanje određenih temeljnih načela za usmjeravanje kontrole naoružanja u SAD. Gotovo pola stoljeća nastojanja usmjerena na sprječavanje širenja atomskog oružja bila su usredotočena na bilateralno smanjenje atomskih bojevih glava i na načelo 'zajamčenog uzajamnog uništenja' - naime, da će u slučaju konačnog atomskog sukoba obje strane biti uništene. No, ta su načela potisnuta u drugi plan zahvaljujući općoj težnji za novim odgovorima u svijetu koji se dramatično promijenio nakon sloma Sovjetskoga Saveza i završetka hladnoga rata. Utemeljenje novog pokreta promišljeno je narušilo ravnotežu aktualnih doktrina o kontroli naoružanja, prebacivši težište s napadačkog na obrambeno oružje poput državne proturaketne obrane, štita od budućih napada čija je uspostava trenutno predmet javne rasprave. 'Moramo održavati taj smjer još godinama, ali mislim da je on neizbježan', izjavljuje umirovljeni bojnik William Burns, nekadašnji ravnatelj američke Agencije za kontrolu naoružanja i razoružanje. Promjena težišta jasno se očitala u 'deklaraciji o načelima' koju su u nedjelju u vezi s proturaketnom obranom suglasno prihvatili ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Bill Clinton. Iako se stajališta dviju strana o tom pitanju i dalje bitno razlikuju, Moskva je službeno priznala da valja potražiti rješenje za raketne prijetnje u obliku država 'negativaca'. Sljedeći dokaz o promjeni težišta bio je navještaj ruskog čelnika krajem prošloga tjedna da Washington i Moskva surađuju na pronalaženju novih putova za obaranje neprijateljskih projektila. No, ruski plan trebao bi poslužiti kao nadomjestak za državni obrambeni štit o čijoj uspostavi raspravlja Clintonova vlada radi zaštite Sjedinjenih Država od nadolazećih bojevih glava. Moskva pak zamišlja nešto ograničeniji, 'uzemljeni' sustav zaštite od nuklearne prijetnje koju predstavljaju države 'negativci'. U Sjedinjenim Državama rasprava o prijelazu na strategiju koja će više biti orijentirana na obranu prešla je granice pojedinih stranaka, potaknuvši najmanje dvije autoritativne skupine za kontrolu naoružanja da pokrenu izradu vlastitih studija o toj temi. Inicijativu je pokrenuo republikanski predsjednički kandidat, guverner savezne američke države Texas George W. Bush, iznijevši zasad neodređen prijedlog da SAD unilateralno smanje broj napadačkih bojevih nuklearnih glava i istodobno uspostave opsežan obrambeni sustav - na vlastitom teritoriju i u inozemstvu - radi zaštite od raketnih napada. Bush i njegovi savjetnici tvrde da SAD još pristupaju pitanju kontrole naoružanja kao u doba hladnog rata kada su Sovjetski Savez i Sjedinjene Države nagomilali goleme arsenale nuklearnog oružja, namijenjene zastrašivanju. Bush pak tvrdi da bi Sjedinjene Države trebale početi posvećivati veću stratešku pozornost potencijalnim napadima takozvanih država 'negativaca' poput Sjeverne Koreje koje bi se za samo pet godina mogle osposobiti za dalekometne raketne napadaje. 'Kada je riječ o nuklearnom oružju, svijet se mijenjao brže od američke politike', izjavio je Bush na nedavnoj konferenciji za novinstvo. Mučan i ambiciozan istodobno, Bushov plan zaokupio je Clintonovu vladu i Ala Gorea, koji tek trebaju artikulirati primjereni izravni odgovor. Spomenuti je plan iznenadio i neke od Bushovih republikanaca koji nisu baš bez iznimke oduševljeni idejom o jednostranom smanjenju broja nuklearnih bojevih glava. 'Bushov plan zapravo ukazuje na slabost Clintonove vlade - a riječ je o kontroli naoružanja. Naime, njegovi članovi nisu bili baš pretjerano produktivni kada je riječ o idejama vezanim uz kontrolu nuklearnog oružja', izjavljuje Joseph Cirincione iz Carnegijeve zaklade za mir u svijetu, smještene u Washingtonu. Proteklog vikenda u Moskvi Clinton i Putin povukli su određene konkretne poteze na putu prema smanjenju prijetnje nuklearnog oružja. Složili su se da će obojica odrediti uklanjanje 34 tone plutonija koji je mogao biti upotrijebljen za izradu oružja - čak tisuću bojevih glava. Pokrenuli su i inicijativu za sklapanje sporazuma koji bi u sljedećih deset godina regulirao uspostavu zajedničkog sustava za pravodobno uzbunjivanje o lansiranju raketa. Clinton je tu inicijativu proglasio 'prekretnicom' u procesu učvršćivanja strateške stabilnosti. No, Clinton mora tek uvjeriti Ruse da prihvate promjenu Sporazuma o zabrani uspostave proturaketnih sustava iz 1972. g. - a ta je promjena nužna žele li SAD uspostaviti čak i samo ograničeni državni proturaketni štit. Ipak, američki dužnosnici smatraju da postoji određeni manevarski prostor. (...) Sve veći broj političara i stručnjaka slaže se da valja revidirati tradicionalan način razmišljanja o kontroli naoružanja ali se njihova mišljenja razilaze oko samog modusa te revizije. Clintonova vlada pokazala je zanimanje za sustave za proturaketnu obranu, ali je sada spremna odustati od uvjerenja da je zastrašivanje najbolji način za sprječavanje nuklearnog odmjeravanja snaga - bilo da se na protivničkoj strani nalazi Rusija ili država 'negativac' poput Sjeverne Koreje. 'Ako počnete govoriti o prijetnji u obliku država 'negativaca', morate biti uvjereni da sustav zastrašivanja ne funkcionira', izjavljuje Wolfgang Panofsky, istraživač na Nacionalnoj akademiji za znanost pri sveučilištu u Stanfordu. Nadalje, tehnologija proturaketne obrane nije provjerena, a nadjačavanje te tehnologije nije ni skup ni težak posao, tvrdi Panofsky. Zato bi, po njegovim riječima, uspostava proturaketnog štita ohrabrila druge zemlje da izrade više oružja kako bi ga pokušale nadjačati. Clintonova vlada želi također smanjiti broj nuklearnih bojevih glava u SAD - trenutno ih ima 7200. Po sporazumu o razoružanju Start II, sklopljenom s Rusijom, obje zemlje smanjit će do g. 2007. broj nuklearnih bojevih glava na između 3000 i 3500. Po sporazumu Start III broj glava trebao bi biti smanjen na 2500. Kada bi vlada predložila dodatno smanjenje, vjerojatno bi se suočila s otporom Pentagona. Bushevi republikanci pak tvrde da bi vjerojatno ustrajali na još drastičnijem smanjenju broja nuklearnih bojevih glava. Zamišljaju i stvaranje sveouhvatnog proturaketnog sustava koji bi mogao biti lansiran s kopna, mora a možda čak i svemira (...)", prenosi Justin Brown na kraju članka.