AU 1. VIII. PR: NA BALKANU VLADA TEK VARAVI MIR

AUSTRIJA DIE PRESSE 1. VIII. 2002. Varavi mir "Sve je na prvi pogled izgledalo tako dobro: usprkos pojedinačnim ekscesima, u Makedoniji je oružje utihnulo; albanska vlada i opozicija spremne su ograničiti svoju borbu isključivo na parlament; lokalni izbori na jugu Srbije protekli su bez pucnjeva i podmetanja eksploziva; u Srbiji je pak i dalje na vlasti antimiloševićevska koalicija, koja je nekadašnjeg vlastodršca otpremila u haaški pritvor za osumnjičene ratne zločince. No, pomnija analiza otkriva da situacija u jugoistočnoj Europi ni u kom slučaju nije tako ružičasta: regija i dalje stenje pod teretom teškog stanja u gospodarstvu, organiziranog zločina, nestabilnosti, pseudodemokratskih procedura i žarke ambicije pojedinih političara, koji u velikoj mjeri nadređuju osobni utjecaj i moć dobrobiti svojih ionako krhkih država. U toj su se disciplini ponovno istaknuli beogradski konkurenti, jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica i srpski premijer Zoran Đinđić. Kako bi zabilježio bodove u neprekidnoj borbi protiv Koštunice, Đinđić nije zazirao ni od metoda koje podsjećaju na Miloševićeve: naime, srpski je premijer izbacio Koštuničinu stranku iz parlamenta, služeći se otrcanim argumentima. Time je Đinđić prekoračio opasnu granicu u još mladoj, krhkoj srpskoj demokraciji. Srpski premijer mora shvatiti da politička borba za vlast i želja za što bržim rješavanjem problema nikada ne smiju rezultirati iskrivljavanjem ustava sukladno vlastitim interesima. U Albaniji su se dva zakleta neprijatelja, šef socijalista Fatos Nano i šef demokrata Sali Berisha dogovorila da svoj spor više neće prenositi na ulicu - naravno, uz obostranu korist. Sklapanjem mira dva su albanska patrijarha sačuvala zemlju od novog vala nasilja ali su istodobno i zacementirala svoju moć. Tako je postkomunist Nano ponovno postao premijerom, što zasigurno neće uroditi pozitivnim pomacima u procesu hitno potrebnih reformi. Pritom valja naglasiti da su političke i reforme u privredi te pravna sigurnost pretpostavke za inozemna ulaganja - i to ne samo u Albaniji. Doduše, u prvom redu banke pokazuju sve snažniji interes za ekspanzijom u Srbiji i Bosni. No, kada je o jugoistočnoj Europi riječ, opća situacija na području ulaganja nije se popravila zbog nedostatne političke stabilnosti u regiji. Ulaganja su pak temeljna pretpostavka za poboljšanje aktualnog teškog stanja u privredi i socijalnom sektoru koje predstavlja težak teret za ljude na Balkanu. Ove jeseni slijedi novo miješanje karata u jugoistočnoj Europi: u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji bit će održani parlamentarni odnosno predsjednički izbori. No, ne naziru se naznake pobjedničkog pohoda nove političke generacije, koja bi mogla donijeti stabilnost i blagostanje. Sve dok u zemljama jugostočne Europe vladaju siromaštvo i korupcija, organizirani kriminal nalazit će u toj regiji povoljno okruženje a iz spomenutih će se zemalja u EU krijumčariti ilegalni doseljenici, žene za zapadnoeuropske bordele te droge. Činjenica da se u jugoistočnoj Europi više ne ratuje predstavlja ogroman napredak ali ne bi još ni izdaleka trebala potaknuti zadovoljstvo u zapadnoj Europi. Sada predstoje muke mirnodopskog života. Treba pomoći regiji da postigne gospodarsko blagostanje i političku stabilnost i nadzirati čak i demokratski orijentirane političare u spomenutim zemljama. EU ne smije ni u kom slučaju zaboraviti Balkan, što pokazuje i najnovija kriza u Srbiji. Naime, to bi značilo da je zaboravila važan sastavni dio Europe", upozorava na kraju komentara Wieland Schneider.