FR LE FIGARO OD 1.8.02. ČAŠULE O NOVIM KROJAČIMA GRANICA

FRANCUSKA LE FIGARO 1.VIII.2002. Tko se na Balkanu plaši Europe? "Europeizacija Balkana je tema koja zadnjih deset godina zaokuplja europsku i svjetsku javnost. Tragični događaji koji su prethodili Daytonskim sporazumima i koji su povezani s raspadom bivše Jugoslavije, imaju zajednički nazivnik koji je na europskom tlu povijesni anakronizam: pokolji puka i masovne grobnice kojih, prema izvješću Tadeusza Mazowieckog, ima 426 na čitavom području bivše Jugoslavije. Logika pokolja i 'etničkog čišćenja' prevladavala je u čitavom tom razdoblju, onemogućavajući svaki pokušaj uljuđenog dijaloga. Tu je ubojitu logiku trebala zaustaviti prva 'humanitarna akcija' koju je međunarodna zajednica predvodila na Kosovu i na čitavom području Savezne Republike Jugoslavije, akcija u kojoj je malena zemlja, Makedonija, imala jednu od glavnih uloga. Makedonija gdje već dva stoljeća postoji tradicija višeetničkog života koja je pokazala da ona može biti izvor europeizacije Balkana, prihvatila je četiristo tisuća albanskih izbjeglica s Kosova, očitujući jaku privrženost humanitarnim načelima. Povrh toga, njezina je privrženost humanitarnim načelima izazvala pozitivan paradoks: premda nije bila članica NATO-a, Makedonija je tada djelovala kao članica te organizacije, čvrsto uvjerena da će se zaustaviti logika terora i etničkog čišćenja. Kakvo je stanje danas, dvije godine nakon te akcije? U Saveznoj Republici Jugoslaviji, nakon demokratske smjene Miloševićeva krvavog režima i njegove predaje Međunarodnome kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju, novi čelnici pokušavaju vratiti zemlju na put reforma kako bi uspostavili demokraciju i tržišno gospodarstvo, uređujući buduće srbijansko-crnogorske odnose na demokratski način i uza snažnu potporu Europske unije. Naprotiv, područje Kosova, pod međunarodnim protektoratom, postalo je zapravo 'etnički čista' sredina, unatoč naporima međunarodne zajednice čija je zadaća bila povratak srpskih izbjeglica i promicanje višeetničkog društva. Što se dogodilo u Makedoniji? Prošle je godine ona podnijela jednu od najtežih kušnja u svojoj povijesti, jer je bila žrtva nametnute krize koja je prijetila sukobom i opetovanjem krvave povijesti Balkana u zadnjih deset godina. Važno je istaknuti da je kriza izbila u času kada su Republika Makedonija i SR Jugoslavija potpisale sporazum o razgraničenju između dviju zemalja, uključujući granicu duž Kosova, koji Milošević nije htio potpisati tijekom svoje vladavine. Međutim, tradicija i obrazac višeetničkog života po kojemu su Albanci, Turci, Romi i druge nacionalne manjine zajedno s Makedoncima desetljećima sudjelovale u izvršnoj, zakonodavnoj i pravosudnoj vlasti, još su jednom pokazali da je Makedonija najeuropskija zemlja na Balkanu. Važan znak koji govori da Europa i njezina načela žive u Makedoniji jest potpisivanje i provedba temeljnog Ohridskog sporazuma. Ohridski sporazum može biti temeljni kamen europske budućnosti Balkana, budući da je Makedonija prva balkanska zemlja koja je uz pomoć međunarodne zajednice znala pobijediti logiku šovinističkog nasilja koje je bilo i, nažalost, još uvijek je uzrok isključivosti. Nažalost, danas se čuju glasovi koji dolaze preko Atlantika, ali i iz Europe, koji tvrde da promjena granica na Balkanu radi stvaranja 'etnički čistih' država ne treba biti zabranjena tema. Tako 'analitičar' International Herald Tribunea kaže da u Afganistanu ne treba opetovati pogrešku s Balkana: rješenje je u utvrđivanju etničkih granica u višeetničkom Afganistanu kako bi se učvrstila i stabilizirala 'zemlja koja je višestoljetni problem'. Ne zaboravivši dodati kako još uvijek ima vremena da se takvo rješenje primijeni na Balkanu. Držeći se istog razmišljanja, ali izravno i bez okolišanja, 'stručnjak' CIA-e na Balkanu kao jedino rješenje vidi promjenu granica na dijelu Balkana, predlažući da Makedonija nestane. Sve to podsjeća na nekadašnju nagodbu 'velikih' oko Poljske koji su je, želeći jamčiti njezinu sigurnost, potpuno izbrisali sa zemljovida. U tim pogibeljnim zamislima, novi 'krojači granica' više ne govore o postojanju Republike Makedonije čiji bi se dijelovi priključili novim entitetima koji se već zovu 'albanska zona' i 'balkanska federacija pravoslavnih slavena'. Po mišljenju tih 'stručnjaka' za balkanska pitanja, nova podjela regije na temelju 'novog Daytona' omogućila bi trajan mir na osnovi 'etnički čiste sigurnosti'. Istodobno, albanski zastupnici u novom kosovskom parlamentu prihvatili su izjavu koju je kasnije poništila UN-ova uprava na Kosovu, a kaže da je granica između Republike Makedonije i Savezne Republike Jugoslavije 'nezakonita, nevažeća i da se o njoj mora ponovno pregovarati'! Jesu li ti stručnjaci izvukli pouke koje su se uvijek izvlačile iz balkanske povijesti, napose pouke zadnjih deset godina: svaki pokušaj promjene granica na Balkanu uvijek je doveo do istog scenarija, rata, terora, pokolja i razaranja. S druge pak strane, prijedlozi i razlozi jednih i drugih u korist 'etnički čiste sigurnosti' besmisleni su: potpunom preinakom makedonske, albanske i srbijanske granice jedni žele stvoriti čisti albanski entitet kako bi se branili od organiziranog kriminala; drugi, tj. organizirani međunarodni kriminal želi usred Europe stvoriti svoju državnu enklavu koja će mu, kao oruđe trajne nestabilnosti, pobijana od svih, ali i agresivna iz istog razloga, osigurati nadzor zahvaljujući kaosu i dugoročnoj nazočnosti. Zato balkanske zemlje i međunarodna zajednica moraju odlučno reći ne tim planovima koji bi mogli uzdrmati regiju, idući dalje jedinim putem trajnog mira na Balkanu: putem koji se temelji na načelu poštovanja i nepovredivosti granica. Jedina moguća perspektiva regije je europska, a podrazumijeva načelo integracije na temelju snošljivosti i suradnje, umjesto logike novih podjela i zatvaranja u nove entitete koji će se pretvoriti u 'etnički čista geta'. Francuski časopis je početkom ožujka 2001. objavio napis pod naslovom: 'Makedonija, ideal kojemu prijeti pogibao'? Danas, kada neki predlažu bolesnu zamisao o uništenju Republike Makedonije, svatko bi se trebao zapitati: ne bi li Europa bez Makedonije bila ideal kojemu prijeti pogibao?", piše makedonski ministar vanjskih poslova Slobodan Čašule.