ZAGREB - Dva dana nakon što je razorni tsunami poharao obale osam zemalja južne i jugoistočne Azije u srcu turističke sezone, međunarodna pomoć, financijska i pomoć na terenu, nastavlja pristizati, a broj žrtava narastao je već na više od 59.000 mrtvih i 30.000 nestalih, javljaju agencije. Ujedinjeni narodi pokrenuli su humanitarnu akciju bez presedana kako bi pomogli žrtvama plimnog vala izazvanog potresom jačine 9 stupnjeva prema Richteru u moru kod indonezijskog otoka Sumatre, najjačim u posljednjih 40 godina. Prema posljednjim službenim podacima, u katastrofi je poginulo 59.186 ljudi.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava na opasnost od izbijanja epidemija koje bi mogle odnijeti još toliko ljudskih života. Najviše ljudi poginulo je u Indoneziji - 27.174, dok je Šri Lanka prijavila 19.000 poginulih. U Indiji je poginulo 11.500 ljudi, od čega najmanje 7.000 na otočju Andamani i Nikobari. Na jednom otoku plimni val je usmrtio dvije trećine stanovništva. U Tajlandu je poginulo 1516 ljudi, a 1400 je nestalo.
WASHINGTON) - Sjedinjene Države u utorak su obećale još 20 milijuna dolara pomoći žrtvama tsunamija u Aziji, uz već najavljenih 15 milijuna dolara. Objavljujući novi ukupni iznos od 35 milijuna dolara, glasnogovornik State Departmenta Adam Ereli rekao je novinarima da je to povećanje iznosa odgovor na "potrebe" u zemljama poharanim potresom i tsunamijem u južnoj i juogistočnoj Aziji. Novi je iznos, kazao je, privremen.
"Znamo da će potrebe rasti", rekao je Ereli. "Ovo je bila katastrofa skoro nezamislivih razmjera i zahtijevat će neko vrijeme masovnu potporu", kazao je glasnogovornik.
Američki državni tajnik Colin Powell, potaknut kritikama UN-ova humanitarnog čelnika da su bogate zemlje "škrte" u pomoći, nastupio je u utorak na nekoliko američkih televizija kako bi rekao da će početnu pomoć SAD-a slijediti dodatni veliki iznosi. U razgovoru za televiziju NBC Powell je rekao da će SAD dati velik doprinos međunarodnoj pomoći stradalima u Aziji te da će se ta pomoć "kretati u milijardama dolara".
LJUBLJANA - Odnosi Slovenije i Hrvatske dobri su i uzorni na mnogim područjima, a problemi među njima postoje u vezi s pitanjima sukcesije bivše SFRJ, gdje Hrvatska sebe vidi kao "prijestolonasljednicu" sukcesijskih prava, izjavio je u utorak navečer u novogodišnjem razgovoru za slovensku televiziju ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, dodajući da odnose dviju država u budućnosti vidi u pozitivnom svjetlu zbog europske perspektive Hrvatske.
"Nadam se da će Hrvatska što prije ući u EU. U Europi ćemo se morati držati istih pravila, naši će europski odnosi biti dobri", ocijenio je u razgovoru šef slovenske diplomacije, ali je spomenuo kako sadašnjoj vladi zbog drugih obveza odnosi s Hrvatskom neće biti prioritet.
Što se tiče eventualne arbitraže u pogledu granice, Rupel je rekao da se zbog slabog iskustva u vezi s parafiranim sporazumom Drnovšek-Račan iz 2001. godine, kada se Hrvatska, kako je rekao, pokazala nekredibilnim pregovaračem jer nije ratificirala sporazum za koji je bivši hrvatski premijer Ivica Račan rekao da njegova vlada iza njega čvrsto stoji, boji da Hrvatska ne bi prihvatila niti takav arbitražni dogovor. Na pitanje može li odnose s Hrvatskom pokvariti koalicijska Slovenska pučka stranka (SLS) koja sudjeluje u sadašnjoj vladi, a čiji se predsjednik Janez Podobnik zauzima za "cjelovitost Piranskog zaljeva", Rupel je rekao da se za to i sam zauzima.
"I ja inzistiram na cjelovitosti Piranskog zaljeva, to je zaključak našeg parlamenta", rekao je Rupel. Što se tiče incidenta s članovima Slovenske pučke stranke na graničnom prijelazu Plovanija, Rupel je rekao da za njega krivi grubu reakciju hrvatske pogranične policije, ali da je stvar ipak bila politički i predizborno obojana i da se na to sada ne treba osvrtati.
Inače, što se tiče pitanja granice između Hrvatske i Slovenije općenito, Rupel je rekao kako je to riješeno Badinterovim sporazumom, odnosno da su se i Hrvatska i Slovenija obvezale da će bivšu republičku granicu poštovati kao međudržavnu, a da neriješeni kopneni sektori postoje samo u Istri i u Prekmurju. Što se tiče Jožka Jorasa i njegove kuće, Rupel je ponovio kako slovenska strana "dok sporazum o granici ne stupi na snagu" taj prostor smatra svojim teritorijem "jer je na njemu mnogo godina provodila jurisdikciju", ali da na tom području "do konačne odluke" valja "izbjegavati incidente". Na pitanje smije li Joras na svoju kuću objesiti slovensku zastavu, Rupel je rekao da misli kako bi je "morao objesiti kada to bude htio".
DEN HAAG - Nizozemsko predsjedništvo Europske unije pozvalo je u utorak Ukrajince da sačuvaju "unutarnju koheziju zemlje" nakon objave pobjede prozapadnog oporbenog vođe Viktora Juščenka na nedjeljnim predsjedničkim izborima. Izražavajući zadovoljstvo rezultatima izbora, predsjedništvo EU-a pozvalo je u priopćenju "sve Ukrajince da učine najbolje što mogu kako bi se sačuvala kohezija zemlje i uvjerenje da će Ukrajina nastaviti na konstruktivan način surađivati sa susjedima", što je neizravna aluzija na Rusiju. Vijeće Europe pozvalo je pak Ukrajince da podrže novog predsjednika. "Ukrajinskom narodu mora se čestitati na jasnoj odluci", poručio je predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Peter Schieder.
"Ukrajinci se sada moraju ujediniti pod novim predsjednikom kako bi riješili velike izazove koji stoje pred zemljom, kao što su modernizacija i reforme te poštivanja obveza preuzetih pri ulasku u Vijeće Europe", navodi se u priopćenju.
BUKUREŠT - Rumunjski parlament izglasao je u utorak povjerenje vladi mandatara Calina Tariceanua, javlja France presse. Nova liberalna vlada, kojoj je glavni cilj integracija zemlje u Europsku uniju 2007., dobila je potporu 265 zastupnika, dok ih je 200 glasovalo protiv. Rezultat pregovora između koalicije DA, Unije Mađara i Humanističke stranke, nova rumunjska vlada ima 24 člana uglavnom liberalne orijentacije. Prema premijeru, prioriteti vlade bit će smanjenje poreza, odnosno uvođenje jedinstvene stope od 16 posto, te povišenje mirovina za 30 posto do 2008., ali i borba protiv korupcije te jačanje slobode izražavanja i neovisnosti pravosuđa, na što često upozorava Bruxelles.
CIUDAD MEXICO - Više od 40 osoba umrlo je u sjevernom Meksiku, većinom zbog trovanja ugljičnim monoksidom, zbog kvara na sustavu za grijanje, objavile su meksičke vlasti. Jaka hladnoća iznenadila je stanovnike planinskih regija Meksika Chihuahuae i Zacatecasa gdje su temperature posljednjih dana pale i do minus 14 stupnjeva.